Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede već dvije godine nije nabavilo dozvolu za izgradnju ribarske luke na ulcinjskom rtu Đeran, zbog čega je ovaj resor Agenciju za zaštitu sredine opet pitao da li im je za ovaj projekat potrebna ekološka saglasnost.
To, između ostalog, piše u dokumentaciji koju je Ministarstvo dostavilo Agenciji, kako bi ocijenila da li za ribarsku luku moraju da urade Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu.
Ribarska luka na rtu Đeran planirana je na prostoru između brda Pinješ i Velike plaže, na ušću kanala Port Milena i bila bi zvanično prva tog tipa u Crnoj Gori. Iako većinski ribarska, luka bi bila mještovite namjene pa bi se u njoj vezala i turistička i rekreativna plovila. Planirano je da luka obezbijedi vezove za 91 čamac, da u njoj radi deset radnika dok bi se na kopnu prostirala na gotovo 12.000 kvadrata i 22.900 kvadrata na moru.
Crna Gora je sa Svjetskom bankom (SB) 2018. godine potpisala Sporazum o zajmu za sprovođenje “MIDAS 2” projekta kojim su, između ostalog, planirane aktivnosti na potencijalnoj izgradnji ribarske luke u Ulcinju, Baru i Herceg Novom. “Projekat MIDAS 2” (institucionalni razvoj i jačanje poljoprivrede) sprovodi Ministarstvo poljoprivrede.
Ministarstvo kojim rukovodi Vladimir Joković je zatim za izradu elaborata za projekat luke angažovalo konsultantski konzorcijum “Rogan associates” i “Paseco”, koji je 2023. godine uradio taj dokument, koji je početkom 2024. dobio zeleno svjetlo Agencije.
“Rješenjem je utvrđena obaveza Ministarstva poljoprivrede da u roku od dvije godine od dana dobijanja rješenja pribavi dozvolu ili odobrenje za izvođenje projekta izgradnje ribarske luke na rtu Đeran. S obzirom na to da u predviđenom roku, nosilac projekta nije uspio da pribavi dozvolu ili odobrenje za izvođenje projekta, rješenje je postalo nevažeće. Ovom dokumentacijom koja se podnosi uz zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata, nosilac je opet krenuo u postupak pribavljanja saglasnosti na procjenu uticaja na životnu sredinu za projekat luke”, ističe se u dokumentaciji.
Izgradnja ribarskih luka je jedan od uslova za ulazak države u Evropsku uniju u okviru poglavlja 13 - Ribarstvo, koje je Crna Gora privremeno zatvorila krajem prošle godine.
Rt trenutno neuređen
Po dokumentaciji, morski ulaz u luku biće širok oko 50 metara dok će ona moći da primi 60 ribarskih čamaca, odnosno imaće vezove za 12 koji su duži i 48 koji su kraći od deset metara. Primaće i 19 rekreativnih ili turističkih brodova, kao i 12 čamaca za odmor dužine do 20 metara, dok je planirano da njene objekte koristi najviše 150 ribara dnevno.
Navodi se da se rt Đeran trenutno koristi kao pristanište za male brodove sa zastarjelom infrastrukturom dok se nedaleko od buduće luke nalazi i četiri kilometra dug kanal Port Milena, u kojem se nalaze tradicionalne ribarske mreže - kalimere i male drvene kućice izgrađene na stubovima. Kanal trenutno služi za plovidbu malih čamaca i pristajanje, ali i zaklon od loših vremenskih uslova.
“U pogledu stalno zaposlenog osoblja, za datu veličinu i namjenu luke, bilo bi neophodno ukupno 10 radnika da se obezbijedi neometano i neprekidno funkcionisanje luke. Ukupna površina luke pokrivaće oko 11.850 kvadrata a basena je oko 22.900 kvadrata. U kopnenom dijelu, dio će se koristiti kao parking zona ribarske luke i imaće oko 39 mjesta. U fazi rada očekuju se poboljšane poslovne mogućnosti, veći prihod i vrijednost imovine. Očekuje se da će luka imati veoma pozitivan uticaj na prihode i životni standard ribara. Očekuju se umjereni pozitivni uticaji na lokalni razvoj, uglavnom kroz otvaranje novih radnih mjesta i razvoj ribarstva, kao i kroz investicije, uključujući poboljšanje infrastrukture i razvoj turizma”, navodi se u dokumentaciji.
Ističe se da je kanal Port Milena važna veza Velike plaže i Ulcinjske solane, koje je područje sa jedinstvenim biodiverzitetom od međunarodnog značaja, dok je cijela zona neodvojivi dio sistema Skadarskog jezera i Bojane. Dodaje se da su urbanizacija i turizam doveli do toga da ovaj kanal sprovodi otpad i neprečišćene otpadne vode, iako je značajan za potencijalnu obnovu proizvodnje soli.
Na ovom mjestu nema zaštićenih kulturnih dobara niti registrovanih podvodnih lokaliteta od arheološkog i kulturnog značaja, dok je projekat luke u martu 2021. godine dobio urbanističko-tehničke uslove Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.
Ističe se da su Ulcinjska solana i Šasko jezero prepoznati kao važna područja za ptice (IBA), dok je rt Đeran jedino stanište u Crnoj Gori gdje se može naći morski vranac. Piše i da su Velika plaža sa zaleđem i Port Milenom domaćini 12 “Natura 2000” te da je pri podvodnom istraživanju pronađeno 13 vrsta i to četiri vrste ribe, dvije bodljokožaca, dvije rakova, tri mekušaca i jedna vrsta dupljara - ali da nijedna nije navedena kao zaštićena domaćim ili evropskim zakonima.
Navodi se da će izgradnja i rad luke imati uticaj na kvalitet vode, dok rizik predstavljaju i otpadne vode od prerade i pakovanja ribe.
“Pitanje upravljanja otpadnim vodama je od vitalnog značaja u ovoj oblasti, jer nijedno odgovarajuće postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda nije u funkciji i to ima direktne posljedice na kvalitet morske vode. S druge strane, ne očekuju se nikakvi uticaji na kvalitet vode u Parku prirode Solana, jer se ne očekuje da će projekat luke negativno uticati na kvalitet morske vode na pumpnoj stanici u Solani (koja se nalazi oko 150 metara od rta)”, piše u dokumentu.
Agencija će primjedbe i mišljenja na ovu dokumentaciju primati do 23. februara.
U kanalu bakterije i kanalizacija
Po dokumentaciji, problem Opštine Ulcinj je što naselja izgrađena uz Port Milenu i u njenoj pozadini nisu priključena na kanalizaciju i ispuštaju otpadne vode direktno u kanal.
Ističe se da je 2017. godini u ovom kanalu Institut za biologiju mora radio mjerenje kvaliteta vode, tokom proljeća, ljeta i jeseni te da su uočene visoke koncentracije fosfat jona, fekalni koliformi, ešerihija koli i fekalni streptokoki...
“Hoteli na Velikoj plaži i Adi Bojani, takođe, nisu priključeni na kanalizaciju. Plan upravljanja otpadnim vodama za opštinu Ulcinj predviđa dalji razvoj kanalizacione mreže (da bi se, između ostalog, eliminisala direktna ispuštanja u Port Milenu i potok Bratica) i izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda”, piše u dokumentu.
Ističe se da je predložena lokacija za buduće postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u blizini potoka Bagdala te da se nalazi oko 150 metara od Ulcinjske solane.
Bonus video:
