Grupa od 274 nevladinih organizacija (NVO), građana, stručnjaka i ekoloških aktivista uputila je danas otvoreno pismo Vladi Crne Gore kojim zahtijevaju da se odbaci projekat LNG terminala i gasne elektrane u Baru i drugim gradovima, da se državni resursi usmjere na održive izvore energije, transparentno informiše javnost o svim inicijativama i potencijalnim projektima koji se tiču energetike i suštinski uključi NVO, aktiviste i eksperte u odlučivanje o tim pitanjima.
To piše u tekstu koji su "Vijestima" dostavili inicijatori takve peticije u kojem se navode ta četiri zahtjeva. Napisali su da projekat LNG terminala i gasne elektrane u gradu pod Rumijom predstavljaju finansijski, ekološki i sigurnosni rizik za Crnu Goru, i osigura da svi budući energetski projekti budu u skladu sa klimatskim ciljevima i zakonima.
U zahtjevu koji se tiče uključivanja NVO i građana piše da Vlada te aktere uključi u proces odlučivanja bez zastrašivanja i marginalizacije, te pokrene pitanje odgovornosti ovakvog postupanja.
U pismu su naveli da je Skupština Crne Gore usvojila Prostorni plan, kao najvažniji planski dokument, iz kojeg je isključila mogućnost LNG terminala u Baru, nakon prošlogodišnjeg zalaganja brojnih organizacija, pojedinaca i stručnjaka da se projekat ukloni iz tog akta.
"Uprkos jasno iskazanoj volji građana i zvanično usvojenim planskim rješenjima, predstavnici Vlade Crne Gore, koja je ujedno bila i predlagač Prostornog plana, odmah po njegovom usvajanju, stupili su u pregovore, a zatim su na gasnom forumu u Milanu, u oktobru 2025 godine potpisali memorandum o razumijevanju sa japanskom kompanijom JERA o izgradnji upravo tih gasnih postrojenja i LNG terminala", navodi se u javnom pismu.
Time se, ocijenili su, vrši priprema kršenja usvojenog Plana, što je krivično-pravno sankcionisano i obesmišljava prethodno sproveden javnu raspravu i stručne stavove. Dodatno ih zabrinjavaju tumačenja da bi isti projekti mogli biti formalizovani i kroz zaključivanje međuvladinog sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama, čime bi se zaobišla suština već donesenih planskih odluka i jasno izražena volja lokalne i šire zajednice.
"Iako Crna Gora nema nikakve gasne infrastrukture, ne posjeduje sopstveni danas dostupan fosilni gas, te se obavezala da će izvršiti energetsku tranziciju i smanjiti emisije na neto nula gasova staklene bašte do 2050 godine, Ministar Šahmanović je u više navrata javno isticao da su projekti otvaranja nove zavisnosti od inostranih fosilnih goriva, a to su izgradnja LNG terminala i gasne termoelektrane u Baru, jedan od ključnih prioriteta Ministarstva energetike i rudarstva Crne Gore", poručili su.
Dodali su da je na nedavno održanoj sjednici državnog parlamenta, odgovarajući na pitanje i upozorenje predsjednika Skupštine opštine Bar, Branislava Nenezića, da su takve namjere protivne važećem Prostornom planu, ministar energetike i rudatstva Admir Šahmanović, omalovažavjući zabrinutosti građane saopštio da se "veoma zabavljao" čitajući objave na društvenim mrežama, u kojima su građani Bara i Crne Gore proslavljali činjenicu da je Plan uvažio njihove argumentovane primjedbe i isključio mogućnost izgradnje LNG terminala i termoelektrane.
Tom prilikom je poručio da ih "mora razočarati", jer će se njihova izgradnja vrlo brzo realizovati. Istovremeno je pozvao Nenezića da ne otvara ove diskusije i "ne uzbunjuje javnost", navodeći da se ispituje više potencijalnih lokacija.
Potpisinici pisma tvrde da u demokratskom poretku, ministar duguje punu političku, moralnu i zakonsku odgovornost građanima, naročito kada se radi o projektima koji dugoročno određuju energetsku, ekonomsku i ekološku sudbinu države, ali i bezbjednost života gradjana.
Ignorisanje planskih dokumenata, stručnih stavova i jasno izražene volje lokalne i šire zajednice ne može se tretirati kao pitanje lične procjene ili političkog stila, već kao pitanje odgovornosti prema javnom interesu i zakonskim normama, misle oni.
"Dok je prije nekoliko godina vlast pravdala promociju ovih projekata strateškim razlozima i potencijalnom podrškom iz fondova Evropske Unije, danas je jasno da takvo finansiranje više nije moguće. Umjesto toga, prema sporazumu zaključenom sa japanskom kompanijom JERA, razmatra se realizacija kroz zaduživanje kod komercijalnih banaka, čime bi se kompletan finansijski rizik prenio na državu i građane Crne Gore", poručuju u obraćanju Vladi.
Crna Gora ne uvozi gas ni iz Rusije, ni iz bilo koje druge zemlje, nema gasovod kojim bi ga dalje distribuirala, saopštili su, a transport tečnog gasa kopnenim putevima ili željeznicom predstavlja apsurd i ozbiljan rizik. U razvijenim zemljama, kao npr. u Kanadi, dodaju potpisnici, dešavale su se ogromne tragedije iskliznućem kompozicija sa tečnim gasom, koje su u eksplozijama brisale sve pred sobom i izazvale brojne žrtve i materijalna razaranja.
Posebno ističu da se u Crnoj Gori vodi aktivna kampanja za opavddavanje ovog projektaiako je zapravo riječ o zaduženju od preko milijardu eura za projekte koji donose dugotrajnu zavisnost i nestabilnost u snabdijevanju.
Analize prestižnog "International Institute for Sustainable Development", sa sjedištem u Kanadi i Švajcarskoj, čiji donatori su izmedju ostalih Evropska Komisija, SAD i mnoge razvijene države, pokazuju da su, zbog zasićenosti tržišta LNG terminalima i fosilnim gasom, krajnje nesigurni takvi projekti, koji donose profit privatnim kompanijama, a nikakvu ili malu korist zemljama domaćinima, dok ih istovremeno uvodi u rizik dužničkog ropstva, piše u obraćanju Vladi.
„Iskustvo Omišlja na Krku koji dobija veći prihod od luksuznog autokampa nego od LNG terminala je vrlo slikovito. Takodje, svi raspoloživi podaci govore da je struja dobijena iz uvoznog tečnog gasa, tri do četri puta skuplja, pa je zato tržište za prodaju takve struje vrlo nesigurno“, dalje se navodi.
Iako u najvećoj mjeri koristi za daljinsko grijanje (90 odsto), pišu građani i stručnjaci, iskustvo Srbije jasno pokazuje opasnosti od zavisnosti od uvoznog gasa: u 2023. godini čitav sektor daljinskog grijanja prvi put je zabilježio gubitke od 10 miliona eura i akumulirao dodatnih 36,4 miliona eura duga, upravo zbog nestabilnih cijena gasa i tereta investicija.
Kada se uz to nadoveže okolnost da se Bar nalazi u najosjetljivijoj seizmičkoj zoni, da su gatovi Luke u zemljotresu 1979. godine potonuli i po tri metra, a da spojevi cijevi kojima se povezuje LNG terminal sa skladištem ne mogu da izdrže pomjeranja veća od par desetina centimetara, postavljanje postrojenja uz gradsko jezgro predstavlja svjesno dovodjenje u rizik života stanovnika Bara, zaključili su.
Grupa od 40 (NVO), građana, stručnjaka i ekoloških aktivista uputila je u septembru prošle godine prvo otvoreno pismo Vladi Crne Gore, predsjedniku Vlade Milojku Spajiću i ministru energetike i rudarstva, Admiru Šahmanoviću, pozivajući na obustavljanje potpisivanja Memoranduma o razumijevanju sa japanskom kompanijom "JERA Co. Inc. Japan", koje se odnosi na razvoj projekata na fosilni gas u Crnoj Gori, a koje uključuje gasnu elektranu i LNG terminal sa pratećom infrastrukturom.
Napomena: U prvoj verziji teksta nenamjerno je stajalo ime ministr prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, umjesto Šahmanovića.
Bonus video:
