Poljoprivrednici ne treba da strahuju od ulaska Crne Gore u Evropsku uniju i bilo kakvih zabrana, jer danas nema nikakvih ograničenja u proizvodnji, poručila je bivši pregovarač za poglavlje poljoprivrede iz Hrvatske i ekspert u toj oblasti Ružica Gelo.
„Poljoprivredna politika bila je ranije daleko rigoroznija. Sada nema nikakvih ograničenja niti u proizvodnji mlijeka, niti masline, niti šećera, tako da se mogu proizvoditi neograničene količine ako ih možete prodati na tržištu“, rekla je Gelo „Vijestima“.
Prema njenim riječima, Hrvatska je imala najveću antievropsku kampanju u sektoru poljoprivrede što je bila posljedica neznanja i mitova, a zvala se “sir i vrhnje” po proizvodima koje tradicionalno proizvode gospođe iz Zagorja i prodaju u Zagrebu na pijacama.
„Bilo je uvjerenje da će njihovi proizvodi nestati što se naravno nije dogodilo već su samo sir i vrhnje morali staviti u frižider, jer ipak ne mogu na suncu stajati. Onda smo imali veliku antikampanju da će nestati svinjokolja, pogotovo u Slavoniji, što se nije dogodilo. Za svoje potrebe naravno možete i dalje klati životinje za svoje potrebe“, kazala je Gelo koja je učestvovala na konferenciji Biznis akademije “Vijesti” održanoj u četvrtak.
Ona je navela da je treći veliki mit da neće biti pečenja rakije.
„Samo ovi koji prave malo veće količine moraju platiti neki porez što bi bilo u redu da su plaćali i prije“, rekla je Gelo.
Na pitanje kako crnogorski poljoprivrednici da se bore sa konkurencijom iz EU koja ima poznate proizvođače i kvalitetnije proizvode, Gelo je odgovorila da ne mora nužno da znači da su ti proizvodi kvalitetniji.
„Uvijek je bolje ako se proizvod konzumira bliže mjestu proizvodnje, proizvod je bezbjedniji. Naravno, ako neki proizvod koji putuje brodom iz Južne Amerike do Crne Gore mnogo je veći rizik za bolest, nego ako se transportuje iz jednog u drugi kraj Crne Gore“, kazala je Gelo.
Ona smatra da treba razvijati lojalnost potrošača prema nacionalnim proizvodima, ali potrošač ipak mora imati određenu kupovnu moć da bi bio kadar kupovati lokalni proizvod koji mora imati ima veću dodatu vrijednost.
„To je rješenje za najveći broj proizvođača u regiji, međutim ta proizvodnja proizvoda sa većom dodatom vrijednosti je povezana i sa većim investicijama sa većim znanjem, što je problem za dio proizvođača“, navela je Gelo. Ona savjetuje manjim proizvođačima da se udružuju jer je to nekad jedini način da opstanu.
Na pitanje da li se i hrvatski proizvođači žale na nelojalnu konkurenciju, Gelo je odgovorila da su se oni žalili i prije ulaska u EU i sada. „Istina je da su cijene prehrambenih proizvoda užasno niske, ali to više nije posljedica izvoznih subvencija kako je bilo prije nekoliko godina, prije EU. Činjenica je da veliki proizvođači mogu nekad ići sa začajnim smanjenjem cijene, ali to mu ne dotira država. Osim toga, postoji cijeli niz i drugih faktora zbog kojih su naši proizvođači zapravo u podređenom položaju, od pristupa kreditima, koji su dramatično otežani“, rekla je Gelo.
Podsjeća da su druge članice EU imale veoma stabilan ambijent već 50-60 godina što je akumuliralo i znanja i koristi koje proizvođači u Hrvatskoj nemaju, do pristupa bankarskim institucijam i kreditima.
„Hrvatski proizvođači objektivno jesu u nešto nepovoljnijem položaju, ali ne postoji način da se točak vrati unatrag. Neke stvari ni sami ne rješavamo, kao što je pitanje nasljeđivanja poljoprivrednog zemljišta gdje se niko ne želi odreći svojeg nego se parcele i dalje cijepaju“, kazala je Gelo.
U Hrvatskoj, kako je dodala, postoji zakonska odredba da lokalne samouprave naplaćuje porez na neobrađeno poljoprivredno zemljište, ali se on ne naplaćuje jer su ljudi na to osjetljivi.
Ulaskom u EU poljoprivrednicima postaju dostupni evropski fondovi i važno ja znati kako napisati projekat da bi se dobio novac.
Gelo navodi pri pisanju projekata poljoprivrednici u Hrvatskoj najčešće koriste usluge konsultantskog sektora, jer se dio i tih troškova može finansirati iz evropskih fondova, znači 50 odsto opet dobije natrag. Savjetuje da se uvijek provjere reference onog koga angažuju za pisanje projekta.
Problem što ljudi odlaze
Gelo je kazala da je problem što ljudi sada odlaze iz Hrvatske.
„Nije to samo problem na području poljoprivrede. Sada odlaze i obrazovani ljudi postoji veliki problem posebno kod ljekara, medicinskih sestara, IT stručnjaka. Ne može Hrvatska da bude konkurencija jednom Googleu i sl“, rekla je Gelo. Na pitanje da li će se i Crna Gora suočiti sa istim problemom kada uđe u EU, ona je odgovorila da ljudi moraju vidjeti svoju budućnost u državi da bi tu ostali. „Ako je ne vide oni idu, bez obzira koliko to teško bilo“, kazala je Gelo.
Bonus video:
