Popović nasuo more do devet metara dubine?

Inspekcija sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor zvanično je obavijestila Upravu pomorske sigurnosti Crne Gore da je neophodno izvršiti korekciju pomorskih karata Boke Kotorske, odnosno, obavijestiti sve učesnike u plovidbi putem radio-oglasa BARRADIJA, da je u Baošićima drastično izmijenjena obalna linija i da njeno aktuelno stanje ne odgovara onome što je ucrtano u pomorskim kartama ovog dijela akvatorija Crne Gore.

Prema nezvaničnim informacijama, inspekcija je ustanovila da je kompanija “Carine” koja je uz saglasnost Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, Opštine Herceg Novi i prećutno odobravanje Ministartva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine vrši devastaciju obale u ovom dijelu zaliva pod plaštom dugoročnog ugovora sa Morskim dobrom za “investicionnu izgradnju kupališta”, zatrpala more ispred katastarskih parcela 771, 772, 773 i 774 KO Baošići do izobate (linije koja na kartama označava dubinu mora) od čak devet metara.

Inspekcija sigurnosti plovidbe je zvanično obavijestila Upravu pomorske sigurnosti da je zbog novonastale situacije u Baošićima neophodno izvšiti i koorekciju važećeg “Popisa svjetionika i obalnih pomorskih svjetala obale Crne Gore” i u njemu izbrisati obalno pomorsko svjetlo Baošići jer je ono drastičnim nasipanjem obale i zatrpavanjem mandraća na kojem je instalirano, u potpunosti izgubilo svoju dosadašnju funkciju u obalnoj terestričkoj navigaciji.

Inspektor sigurnosti plovidbe, kapetan Grujica Dudić, obavijestio je nadležne u Ministartvu pomorstva i da zbog drastične izmjene obalne linije i sprovođenja građevinskih zahvata na obali mimo odredbi važećeg Zakona o sigurnosti plovidbe, odnosno bez prethodno dobijene saglasnosti Ministartva pomorstva i Lučke kapetanije, treba pokrenuti prekršajni postupak protiv investitora i izvođača ovih radova. Istovremeno, Dudić je ukazao rukovodstvu Ministartva pomorstva da u onome što se proteklih desetak dana desilo u Baošićima ima i obilježja krivičnog djela protivpravnog zauzimanja zemljišta, odnosno akvatorijuma, te da bi država i u tom pravcu trebalo da preduzme adekvatne postupke protiv odgovornih za devastaciju obale i mora u ovom dijelu zaliva Boke Kotorske.

Kompanija “Carine” iz Podgorice, biznismena Čeda Popovića koja u Baošićima gradi veliki hotel i nasipa plažu pred njime, u potpunosti je zatrpala stari kameni baošićki mandrać koji je prepoznatljivi objekat lokalne kulturne baštine i graditeljskog nasljeđa.

Popovićeva kompanija već danima ubrzano nasipa more pred gradilištem svog budućeg hotela uprkos tome što joj je Uprava za zaštitu kulturnih dobara zabranila da dalje vrši te radove i naložila da obalu vrati u prvobitno stanje.

Dozvolu za nasipanja čak 12.500 kvadrata mora u Baošićima izdala je Opština Herceg Novi, a Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore je ocijenila da za ovaj projekat nije potrebno izraditi Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu.

Uprkos eksplicitnom nalogu Uprave za zaštitu kulturnih dobara da se nasipanje mora u Baošićima zaustavi i obala dovede u prvobitno stanje, država Crna Gora do sada nije mogla ili nije htjela da fizički spriječi komaniju “Carine” da nastavi devastaciju akvatorija i obale.

Predsjednik Nacionalne komisije za UNESCO i premijer Milojko Spajić naložio je Upravi za zaštitu kulturnih dobara da podnese krivičnu prijavu zbog radova u Baošićima, a potom će, kako je rekao, na jednoj od sjednica Vlade biti poništen zaključak o investicionim kupalištima koji je i omogućio investiranje na obali u Baošićima.

Iz Agencije za zaštitu životne sredine ni naklon tri dana nisu odgovorili na set pitanja “Vijesti” u vezi ovog slučaja.

Agenciju na čijem je čelu direktor Milan Gazdić pitali smo ko je konkretno u ime tog državnog organa 31. decembra 2025. obradio i donio Rješenje broj 03- UPI-4238/11 kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za “uređenje djelimično uređenog kupališta na katastarskim parcelama broj 771, 772, 773/1 i 774, sve KO Baošići u opštini Herceg Novi.”

“Kako je moguće da stručnjaci Agencije donesu ovakvo rješenje, imajući u vidu obim projektovanih radova na “uređenju” ovog kupališta koji podrazumijevaju nasipanje 12.500 kvadrata mora, te da Agencija smatra da radikalan zahvat u prostoru ovolikog obima u najosjetljivijoj zoni morskog ekosistema (priobalju) neće negativno uticati na životnu sredinu, do mjere da Agencija da zaključi da nije potrebna izrada elaborata o procjeni uticaja realizacija ovog projekta? Smatrate li da zbog gore navedenog i svega što se međuvremenu desilo na predmetnoj lokaciji u Baošićima, gdje je na djelu ekološki zločin, neko u Agenciji za zaštitu životne sredine treba da bude smijenjen, otpušten i eventualno krivično procesuiran zbog nesavjesnog rada u službi? “ pitanja su na koja, pored ostalih, “Vijesti” nisu dobile odgovore iz Agencije za zaštitu životne sredine.

“Ruke vezane” zbog zakona o zaštiti prirode

Nezvanično, iz Agencije za zaštitu životne sredine su nam rekli da su njima formalno-pravno u ovom slučaju “ruke vezane” zbog manjkavih rješenje iz Zakona o zaštiti prirode, odnosno izuzezno loše važeće “Uredbe o projektima za koje se vrši procjena uticaja na životnu sredinu”, a koja uopšte ne podrazumijeva obavezu izrade procjene uticaja na životnu sredinu od raznih nasipanja obale i širenja plaža.

Zbog toga je Agencija proteklih 10-ak godina u praksi “žmurila” na ekološki izuzetzno štetnu i pred svako ljeto veoma raširenu pojavu “sezonskog prihranjivanja plaža” na u Boki hiljadama kubika pijeska i šodera iz raznih kamenoloma, a što organizovano sprovode Morsko dobro i pojedini zakupci kupališta.

Međutim, u Listi II važeće uredbe gde su taksativno pobrojani “projekti za koje se može zahtijevati procjena uticaja na životnu sredinu” u tački 12 koja nabraja takve infrastrukturne projekte, pored ostaloga, pobrojane su i “aktivnosti u morskoj sredini koje mogu imati uticaja na morski ekosistem, priobalni radovi za suzbijanje erozije i radovi na morskom priobalju kojima se kroz izgradnju mijenja izgled obale - nasipi, pristanišna mola, lučki nasipi i drugi odbrambeni objekti, isključujući aktivnosti na održavanju i rekonstrukciji takvih objekata”.

Dodatno, u tački 15 stoji da se izrada studije procjene uticaja može zahtijevati za “sve projekte pobrojane u Listi II u zaštićenom prirodnom dobru i o zaštićenoj okolini nepokretnog kulturnog dobra”.

Imajući to u vidu, jasno je da je Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore, da je željela postupati i odgovorno i sa stručnim integritetom u aferi Baošići - Carine, imala sasvim jasan pravni osnov da zahtijeva izradu eleborata o procjeni uticaja na životnu sredinu zatrpavanja zemljom i kamenom čak 12.500 kvadrata mora u zaštitnoj, odnosno bafer zoni Kotorskog zaliva, kao zvaničnog područja svjetske prirodne i kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a.