Cijene goriva u Crnoj Gori od ponedjeljka bi mogle biti veće za sedam do osam centi po litru, ako se do kraja sedmice na međunarodnim berzama naftnih derivata zadrže sadašnje cijene. Međutim, one su juče nakon četiri dana rasta počele da padaju nakon najava članica OPEC-a (Organizacije proizvođača nafte) da će povećati proizvodnju i najava američke administracije da će povećati otpuštanje naftnih derivata iz svojih rezervi da bi ograničili dalji rast cijena.
Prije novog napada Izraela i SAD-a na Iran i njegovih napada na države persijskog zaliva, cijena barela nafte bila je 72 dolara, da bi nakon toga počela da raste. U utorak je barel bio i 84 dolara, ali je juče cijena počela da pada da bi na kraju dana bio i ispod 81 dolar.
Ministarstvo energetike i rudarstva će u ponedjeljak na osnovu formule o usklađivanju maloprodajnih cijena (cijene naftnih derivata i kurs dolara i eura) izračunati cijene goriva koje će važiti od ponedjeljka u ponoć za narednih 14 dana. Cijene naftnih derivata za formulu uzimaju se sa kraja ove sedmice u odnosu na one sa prethodnog usklađivanja od prije dvije sedmice.
“Teško je prognozirati kakva će biti cijena naftnih derivata na kraju dana u petak, jer se cifre bitne za našu formulu mijenjaju iz sata u sat kako se mijenjaju i vijesti o ratnim dešavanjima na Bliskom istoku. U srijedu je bilo i malo više optimizma u odnosu na prethodne dane, da neće doći do drastičnog rasta cijena. Takođe, valutni odnos dolara i eura je vrlo nestabilan jer smo prvo imali pad dolara, a sada blagi oporavak”, kazao je sagovornik “Vijesti” iz naftnog biznisa.
Prema podacima koji su bili aktuelni juče na kraju radnog dana, cijene goriva u Crnoj Gori bile bi veće za sedam do osam centi u odnosu na sadašnje.
Američka investiciona grupa “Goldman Saks” juče je saopštila da su cijene nafte pale u srijedu, ali da su i dalje za 12 odsto veće u odnosu na početak ratnog sukoba. Oni su povećali svoje prognoze da će cijena nafte ostati na višem nivou u odnosu na period prije sukoba, uz obrazloženja da je u Persijskom zalivu došlo do oštećenja postrojenja za proizvodnju nafte kao i da je otežan izvoz nafte i gasa kroz Ormuski moreuz, koji se nalazi između Persijskog zaliva i Indijskog okeana. Ukazuju da nemogućnost izvoza kroz ovaj moreuz puni zalihe kod proizvođača, zbog čega smanjuju proizvodnju, dok istovremeno kod kupaca stvara problem pada zaliha.
Crna Gora još nema operativne državne zalihe naftnih derivata. Uprava za ugljovodonike krajem februara raspisala je drugi tender za nabavku prve količine državnih obaveznih naftnih rezervi, 19,6 miliona litara eurodizela koji će se skladištiti na naftnom terminalu u luci Bar. Prvi tender je poništen sredinom januara nakon što je utvrđeno da jedina pristigla ponuda kompanije “Jugopetrol” nije bila ispravna.
Državne rezerve imale bi ulogu ublažavanja mogućih nestašica na međunarodnom tržištu, ali i mogućnost da se koriste u slučaju velikog rasta cijena.
Vlada može ublažiti rast cijena smanjenjem akcize
Vlada ima zakonsku mogućnost da uslijed velikog rasta cijena naftnih derivata na tržištu, privremeno smanji iznos akciza do 50 odsto koja sada iznosi 33 i 44 centa po litru, što ulazi i u osnovicu za obračun PDV-a od 21 odsto.
“Vijesti” su poslale pitanja ministarstvima energetike i finansija, da li će predložiti Vladi privremeno smanjenje akciza ukoliko formula za obračun cijena goriva pokaže da će u ponedjeljak doći do većeg rasta cijena.
Iz Ministarstva energetike “Vijestima” su saopštili da oni svakodnevno prate situaciju i da će u ponedjeljak izračunati nove cijena, a da je Ministarstvo finansija nadležno da Vladi eventualno predloži odluku o privremenom smanjenju akciza na gorivo.
Iz Ministarstva finansija “Vijesti” još čekaju odgovor.
Vlada je posljednji put ove mjere primijenila 2023. godine, kada je akcize smanjila prvo 25 odsto, a zatim za 15 odsto.
Bonus video:
