Feribot za koji su nudili 6 miliona režu u staro gvožđe

Vrijeme potvrdilo ispravnost pisanja "Vijesti" koje su prije dvije i po godine osujetile dogovoreni posao "Barske plovidbe sa Italijanima

Odbor direktora državne firme 2023. htio uz saglasnost Vlade premijera Dritana Abazovića da kupi 43 godine star brod za otvaranje redovne liniji iz Bara za Bari, odnosno Ankonu

6318 pregleda 0 komentar(a)
Skupština akcionara “Barske plovidbe” 27. juna 2023. donijela Odluku o kupovini broda “AF Franceska”, Foto: Www.shipspotting.com
Skupština akcionara “Barske plovidbe” 27. juna 2023. donijela Odluku o kupovini broda “AF Franceska”, Foto: Www.shipspotting.com

Trajekt “AF Francesca” koji je prije dvije i po godine zamalo uz saglasnost tadašnje Vlade premijera Dritana Abazovića (URA) kupila većinski državna pomorska kompanija “Barska plovidba” za skoro šest miliona eura stigao je juče na sidrište turske luke Aliaga gdje će ovaj brod tokom narednih mjeseci biti izrezan u staro željezo.

Time se potvrdila osnovanost svega što su “Vijesti” krajem juna 2023. kada je rukovodstvo “Barske plovidbe” donijelo odluku o kupovini ovog trajekta, objavilo o dotrajalosti i lošem tehničkom stanju ovog broda.

Skupština akcionara “Barske plovidbe” je 27. juna 2023. na predlog Odbora direktora te kompanije, donijela Odluku o kupovini broda “AF Franceska” uprkos tome što uz nju nisu priloženi procjena vrijednosti tog tada 44 godine starog trajekta sa nizom tehničkih manjkavosti, a koji je doživio i nekoliko ozbiljnijih havarija tokom aktivne karijere. Saglasnost Skupštini akcionara “Barske” da donese odluku o kupovini prethodno je dala Vlada Abazovića jer je država sa 52 odsto većinski vlasnik.

“AF Francesca” je tzv. “ropax night ferry brod”, dugačak 138, širok 25,4 i sa gazom od 5,7 metara. Ovaj brod od 19.811 bruto tona, kapaciteta je čak 2.000 putnika i 610 automobila. Brod ima devet paluba, garaže sa ukupno 1.040 metara dužnih traka za vozila, 296 putničkih kabina u dvije klase sa ukupno 859 kreveta, recepciju, dva restorana, dva kafe bara, prodavnicu, bioskop, poseban prostor za kućne ljubimce… Maksimalnom brzinom od 19 čvorova, trajekt pogone dva dizel motora Fiat-GMT ukupne snage 19.200 konja.

Ovaj trajekt sagrađen je 1979. godine u brodogradilištu “Italcantieri” u gradu Kastelmare di Stabija blizu Napulja, pod imenom “Domiziana” kao prvi u klasi od ukupno šest identičnih trajekata tipa “Strade Consolari Romane” za italijansku državnu brodarsku kompaniju “Tirrenia di Navigazione” iz Đenove. Nakon skoro tri decenije plovidbe u Italiji i Francuskoj na raznim linijama po Tirenskom moru, “AF Francesca” je prebačena na manje zahtjevne linije između Italije i Albanije, a brod je tokom svoje karijere doživio dvije veće havarije, udar u lukobran u Ankoni 2012, odnosno požar u strojarnici 2015. godine. Uz to, “AF Francesca” je imala i čitav niz ozbiljnijih tehničkih nedostataka: od problematičnih glavnih i pomoćnih motora koji se često kvare zbog nekadašnjeg lošeg održavanja i korišćenja polovnih rezervnih djelova, problematičnog starog sistema hlađenja motora i pomoćnih sistema... Uz to, lošeg sistema klimatizacije, ventilacije i grijanja putničkog prostora, nepostojanja evaporatora i time sposobnosti da brod za svoje potrebe pravi destilovanu vodu, problema sa stabilizatorima valjanja koji su se javili nakon ugradnje sponsona 2015. godine, loših cjevovoda i tankova, problema sa hidrauličnim sistemom za prekretanje krila propelera u manevru, manjkavog sistema automatizacije i monitoringe u mašinskom prostoru zbog čega brodu treba minimum 17 dobro obučenih makinista u posadi...

Nakon što su “Vijesti” to objavile, pozivajući se na svjedočenje iskusnog pomorskog strojara koji je godinama plovio na ovom brodu, iz “Barske plovidbe” su poručili da su taj brod pregledala dva iskusna kapetana duge plovidbe iz Odbora direktora kompanije, kao i njen tehnički drektor i pritom navodno utvrdili da je “AF Francesca” u dovoljno dobrom stanju da u naredniih najmanje deset godina plovi na redovnoj liniji iz Bara za Bari, odnosno Ankonu.

foto: ship breaking fejsbuk

Kompanija je prema nezvaničnim informacijama, već bila postigla preliminarni dogovor da italijanskom brodaru “Adria Ferries” iz Ankone, “AF Francescu” plati po cijeni između pet i šest miliona eura, te da brod preuzme na jesen 2023. Međutim, nakon objavljivanja u medijima pravih informacija o lošem stanju tog trajekta i njegovim drugim tehničkim karakteristikama koji ga čine potpuno neadekvatnim za ekonomično korišćenje na linijama između Crne Gore i Italije na kojima ga je htjela da uposli “Barska plovidba”, podigla se velika prašina u crnogorskoj javnosti, prije svega u Baru.

To je išlo do mjere da se i tadašnje resorno Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI) koje je vodio ministar Ervin Ibrahimović (BS) ogradilo od odluke Odbora direktora i Skupštine akcionara “Barske” da se kupi “AF Francesca”.

“Odbor direktora “Barske plovidbe” nije u postupku koji je prethodio donošenju odluke o kupovini broda “AF Francesca” tražio mišljenje MKI-a, niti je ovo ministarstvo na bilo koji način učestvovalo u procesu odabira broda čija kupovina je predložena od strane Odbora direktora Skupštini akcionara. Ovo ministarstvo je sa kupovinom broda upoznato istovremeno kada i ostatak javnosti, odnosno kada su elektronski mediji prenijeli saopštenje za javnost Odbora direktora “Barske plovidbe”, a koje se odnosilo na odluku o kupovini broda “AF Francesca””, kazali su iz MKI krajem jula 2023. godine, dodajući da je Vlada kao kolektivni organ odlučila da njen predstavnik kao većinskog vlasnika, na Skupštini akcionara kompanije glasa za kupovinu trajekta.

Iz MKI-a su tada tvrdili da su kao resorno ministarstvo, “odgovorno pristupili i ovome pitanju.”

“Nakon saznanja da je Odbor direktora predložio donošenje odluke o kupovini broda “AF Francesca” uputili smo Odboru direktora zahtjev za dostavljanje određenih relevantnih informacija. U odgovoru na upit MKI, Odbor direktora je, pored ostalog, naveo da feribot “AF Francesca” ima obnovljenu klasu do 2028. godine i da je u “jako dobrom stanju” iako je star 43 godine, što, kako je navedeno, garantuje njegovu eksploataciju i održavanje linije za barem deset godina uz neophodna ulaganja po pitanju produženja klase tokom 2028. godine. Uprava barske kompanije je navela i da je procjena da je u ovom trenutku vrijednost broda u “scrap-u” oko tri miliona eura, što garantuje povrat polovine uložene vrijednosti u njegovu kupovinu nakon isteka perioda njegove eksploatacije”, saopštili su iz MKI.

Odustajanje pravdali “neizvjesnim čarter ugovorima”

Kupovina broda je nakon medijskog i pritiska javnosti propala, jer je Odbor direktora “Barske plovidbe” krajem jula 2023. odustao od ove sa Italijanima već načelno dogovorene transakcije. Saopštili su da su MKI obavijestili da “će se obustaviti sve aktivnosti oko realizacije Odluke o odobrenju nabavke broda “AF Francesca”, donesena na Skupštini akcionara 27. 6. 2023”. Kao razlog za to naveli su neizvjesnost kojim će se komercijalnim uslovima u međuvremenu sklopiti novi ugovori o tajm čarteru teretnih brodova “Bar” i “Budva” kojima raspolaže “Barska plovidba”, jer bi izdvajanje nekoliko miliona eura za kupovinu trajekta u tom trenutku moglo pogubno uticati na poslovanje kompanije.

Nisu međutim ni tada, odustali od pokušaja da diskredituju pisanje “Vijesti” o katastrofalno lošem stanju dotrajalog italijanskog feribota na koji su se bili namjerili.

“U dijelu teksta koji se odnosi na opis tehničkih karakteristika broda “AF Francesca”, samo želimo podsjetiti uvaženog g. Lukovića da su u Odboru direktora imenovani kao članovi odbora, osim predsjednika Odbora Miloša Raičevića i kapetan Ivica Pavlović i kapetan iz Ulcinja Mehdi Karamanaga, i da sva trojica imaju preko stotinu godina navigacije i pomorskog iskustva, što znači da se ne radi o laicima iz pomorske oblasti, a naročito ne o osobama koje bi se upustile u rizik predlaganja i nabavke ferry broda, a da nisu sigurni u dobar i u ovom trenutku najbolji izbor za našu kompaniju”, poručuli su tada iz menadžmenta “Barske”.

Koliko su bili dobri u toj procjeni “AF Francesce” pokazuje činjenica da je brod završio karijeru kao sekundarna sirovina u rezalištu u Turskoj.

Bonus video: