Baterijski sistemi za skladištenje struje su jedno od najboljih rješenja za nestabilnost i visoke napone koje obnovljivi izvori energije (OIE) unose u elektroenergetsku mrežu, pa je njihovo uvođenje inženjerski izazov - pri čemu treba biti pažljiv.
To se između ostalog moglo čuti tokom okruglog stola "Značaj baterijskog skladištenja električne energije za elektroenergetski sistem Crne Gore", koji su u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti (CANU) organizovali njihov Centar za energiju i ekologiju (ENEKO) i Crnogorski operator tržišta električne energije (COTEE).
Predsjednik Odbora direktora COTEE Maksim Vučinić je naveo da su baterijski sistemi jedno od ključnih rješenja za nestabilnosti i visoke napone u elektroenergetskoj mreži. Dodao je da se njima omogućava razdvajanje proizvodnje i potrošnje struje - čime se povećava fleksibilnost sistema.
Naglasio je da stvarna primjena baterija zavisi od ekonomske isplativosti regulativnog okvira, te da se nada da će okrugli sto rezultirati i studijom o strateškom pravcu razvoja baterijskih sistema. Cilj tog dokumenta je kako kaže, da se osloni na empirijski pristup i ukaže na nesklad potreba sistema i regulative.
"Politikama podsticaja se privatnicima garantuje plasman i fiksna cijena, a država preuzima odgovornost. Ova politika više ne odgovara sistemu jer privatnici dobijaju resurse i pristup mreži guše mrežu. Podsticaji se moraju usmjeriti na održivost sistema", naglasio je on.
Elektroprivreda (EPCG) je do sada za nabavku baterijskih postrojenja za skladištenje električne energije (BESS) raspisala dva tendera. Drugi je raspisan u decembru prošle godine, ali na njega nije stigla nijedna ponuda pa će državna firma. Taj posao je bio vrijedan 75.000 eura, dok je prvi tender od 58,8 miliona eura poništen u oktobru prošle godine - jer EPCG nije dobila saglasnost Ministarstva energetike i finansija za kredit za njegovo finansiranje.
NE PROPUSTITE
Skladišta mijenjaju mrežu
Vanredni profesor Elektrotehničkog fakulteta i prodekan nastave Martin Ćalasan je naglasio da tok energije iz obnovljivih izvora često nije konstantan jer zavisi od snage vjetra i sunca, pa su sistemi za skladištenje rješenja.
"Mreže nisu pripremljene za nove sisteme. Nalazimo se u periodu u kojem se koristi skladištenje, ali moramo biti pažljivi. Niti je sistem pouzdan, bezazlen i siguran, jer više obnovljivih izvora smanjuje inerciju sistema i stvara oscilacije snage. Integracija sistema za skladištenje je napredak i ozbiljan inženjerski izazov jer se elektroenergetska mreža mijenja...", naglasio je on.
Profesorka Metalurško-tehnološkog fakulteta Veselinka Grudić je govorila o razvoju naprednih materijala za bezbjedne i održive elektrohemijske sisteme za skladištenje struje, odnosno o zamjeni litijum-jonskih baterija sa natrijum-jonskim.
Pojasnila je da se baterije moraju ispuniti nekoliko uslova da bi se koristile, između ostalog da imaju visoku specifičnost energije, gustinu, stabilnost napona...
Grudić je navela da su njihova istraživanja pokazala da bi baterija sa natijumskom osnovom mogla da bude stabilna, ekološki prihvatljivija i jeftinija, te da bi voljela i da Crna Gora otvori centar za istraživanje baterija - po uzoru na slovenački. Dodala je da se nada da će doći do komercijalizacije natrijumskih baterija.
Akademik CANU i ENEKO centra Igor Đurović je naglasio da je cilj akademije umrežavanje, jer male snage zajedno mogu više postići te da planiraju više sličnih događaja - među kojima je i jedan o elektrifikaciji saobraćaja krajem maja.
Naglasio je da ENEKO centar ima više sporazuma o saradnji sa energetskim firmama i institucijama, pa povezuju sve u sistemu.
"Ono što je donijelo revoluciju u upotrebi baterijskih sistema su moderne baterije, kao i proces njihove minimizacije. Pojavila su se i skladišta koja mogu da drže velike količine energije i porasli su apetiti. Cijene "storage-a" su velike kao i cijene materijala", naveo je on.
Naglasio je i da rade procjenu potrošnje u elektroenergetskom sistemu za Elektroprivredu Crne Gore.
Bonus video:
