Najjednostavniji način da se ublaži veliki rast cijena naftnih derivata je da država privremeno smanji svoje dažbine koje ima u maloprodajnoj cijeni. Nije korektno da se sav teret prebacuje na trgovce i građane, a da država zarađuje na rastu cijena kroz veću osnovicu za PDV. Država sa uvoznicima i trgovcima derivata treba da dogovori korektnu maržu koja bi pokrivala njihove realne troškove i omogućavala im da nastave da snabdijevaju građane i privredu, kazao je za “Vijesti” Davor Štern, poznati ekspert na naftnu industriju, dugogodišnji direktor i član uprave INA, bivši ministar privrede Hrvatske, i direktor i član uprava više internacionalnih kompanija.
On ne očekuje da će se cijene naftnih derivata u skorije vrijeme vratiti na period prije novog rata na Bliskom istoku, jer se ne nazire njegov kraj, a i mnogo naftne infrastrukture je oštećeno i biće potrebno vrijeme da se ona obnovi i da se normalizuje proizvodnja kada rat jednom prestane.
“Bilo je za očekivati da će doći do poremećaja na naftnom tržištu. Očekivao sam da će doći do većeg rasta na berzama u prvim danima rata, međutim, očito da berze sada ne reaguju kao što su nekada reagovale na glasine, ljudi su postali oprezniji, tako da je do povećanja cijena došlo dosta postepeno. Ja sam očekivao da će već prvog dana biti barel preko sto dolara a nije, ali smo ga sada preskočili. Činjenica je da će te cijene biti dok ne prestanu ratna djelovanja, a neće se brzo spuštati, kao što je prije bilo, jer je dosta naftne infrastrukture oštećeno i trebaće vremena da se to popravi. A i neizvjestan je kraj rata, po današnjim izjavama svi svima prijete sudnjim danom, pa ćemo vidjeti”, kazao je Štern.
Na pitanje da li najava velikih država da će na tržište pustiti dio goriva iz svojih rezervi može uticati na smanjenje cijena, kazao je da struka to ne preporučuje i da je bolje djelovati smanjenjem državnih dažbina.
“Ja sam inače protiv ispuštanja rezervi, one se i drže baš zato da se koriste kad stvarno nema snabdijevanja. To je nešto što se zadnje koristi kao mjera. Zalažem se da Hrvatska ne ispušta gorivo iz svojih rezervi. Rezerve su obično kupovane po nižim cijenama i kada se potroše biće opet viša cijena i država će morati zahvatiti u budžet da bi ponovo kupila te količine. Mislim da bi puno pametnije bilo da države pokušaju sanirati te pikove cijena i da reaguju na vrijeme. Da odmrzne cijene tamo gdje su zamrznute, da tamo gdje ne postoji liberalizacija tržišta da je uvede, da se na neki način marže dogovore sa distributerima, a da država zadrži ukupne prihode po litru koji su bili prije rasta i da s time kompenzira rast cijena. Jer činjenica je da kada rastu cijene prihodi države su veći, a opterećenje pada samo na distributere i kupce, što nije korektno”, kazao je Štern.
Za situaciju u Crnoj Gori, kada država još nije formirala svoje rezerve već je zakonom odredila da privatne kompanije moraju imati određene količine u rezervama, Štern kaže da je uobičajna praksa u nekim državama da sve mora biti definisano i da je važno da taj teret ne pada na snabdjevače.
“Države svoje rezerve drže kod trgovaca ili se sa trgovcima dogovore da oni drže rezerve za državu. Međutim, to u svakom slučaju ne smije pasti na teret trgovaca. To su usluge koje trgovci rade državi, države preko toga imaju svoje rezerve. Jedini je način da se cijene na neki način subvencioniraju, da ne dođe do velikog udara na potrošače, da se država odrekne svoje neke super dobiti koju bi dobila u uslovima povećanog PDV-a i akciza”, naveo je Štern.
Udruženje naftnih kompanija Crne Gore je prošli vikend upozorilo da su maloprodajne cijene naftnih derivata koje određuje država značajno ispod nabavnih cijena. Štern kaže da je u takvim slučajevima najbolja kombinacija mjera poput spuštanja dažbina i dogovaranja marži s trgovcima da mogu nastaviti da rade.
“Nije dobra ni brza i potpuna liberalizacija cijena, već kombinacija mjera. Prvenstveno mislim da bi država, a to je najjednostavnije, ima za to mehanizam, mora pomoći u tim cijenama kroz instrument PDV-a i akciza. Da država ograniči visini dažbina i da tom subvencijom finansira cijenu goriva za trgovce i građane”, kazao je Štern.
Na pitanje da li je realno očekivati da trgovci gorivo prodaju po nižim cijenama nego što je u nabavci i da to ukoliko dugo traje može dovesti do nestašica, kazao je da je to put u propast.
“Takva situacija može i dovešće do nestašica. Za sada još ima dizela po visokim cijenama, međutim, može se dogoditi da ga neće biti jer je i dizel dolazio iz djelova koji su pod nazovimo ga sankcijama hormuza, odnosno ne mogu proći moreuz iz onih država gdje se proizvodio. Tako da država mora biti osjetljiva u tom segmentu prema uvoznicima i distributerima i napraviti sve da ne dođe do nestašice. A to može jedino ako je fleksibilna u svojim očekivanjima i ako ništa drugo, treba da zagrabi u budžet kako bi kompenzirala gubitke koje nije korektno prebacivati na trgovce”, naveo je Štern.
Na pitanje da li je upoznat sa uredbom kako se u Crnoj Gori određuju maloprodajne cijene goriva, da se one usklađuju svakih 14 dana i da je već 24 godine ista marža za trgovce od oko šest centi po litru, kazao je da bi trebalo da bude kraći rok za usklađivanja, kao i da se ne može isplatiti bavljenje ovim poslom na istoj marži koja važi 24 godine.
“Dva, tri dana bi bilo prekratak period za usklađivanje maloprodajnih cijena sa berzanskim, ali jednom sedmično bi bilo korektno s tim da je baza izračun srednja vrijednost sa berze na nekoliko tih posljednjih dana u periodu, ne na taj dan. I to bi bilo puno korektnije. Specifično je za naftnu industriju da se određuje limitirana marža, a da se na primjer bankama to ne radi. Bankama se da da puno zarađuju, a distributeri i trgovci derivata su osuđeni na gubitke u ovakvim krizama. Ako u 24 godine nije porasla marža, ja ne znam ko se još uvijek kod vas bavi prodajom derivata jer je to put u propast. Možda ne treba liberalizovati cijene u potpunosti, ali bi trebalo pustiti da marže rastu u skladu sa objektivnim troškovima”, kazao je Štern.
Očekivano da se sankcije Rusiji olabave
Za njega je očekivano što je Amerika olabavila sankcije Rusiji u prodaji njene nafte, koja je “zaglavljena na moru” odnosno koja se mjesec dana nalazi utovarena u tankerima.
“Međutim, to je jako labilno, teško je kontrolisati kada je nafta ukrcana. Papiri se mogu, ja ne bih rekao falsifikovati, ali ispravljati, tako da je to na neki način lagano olabavljenje sankcija. Međutim, evo Evropska unija je protiv toga jer smatraju da je to pomoć ruskoj ratnoj mašineriji u borbi sa Ukrajinom. I Ukrajina je digla glas protiv toga. Međutim, to će morati da se radi jer je Rusija još veliki rezervoar nafte za Evropu”, kazao je Štern.
Kerozinu raste cijena i pada potrošnja, opšta kriza malo vjerovatna
Na pitanje kako rast cijena može uticati na avio-industriju i turizam, Štern kaže da kerozinu raste cijena i da ga nema dovoljno na tržištu.
“Međutim, s obirom da se mnogi letovi otkazuju, doći će do smanjenja potrošnje kerozina tako da ne očekujem da će doći do dramatičnog povećanja cijena”, kazao je sagovornik “Vijesti”.
Upitan da li može doći do opšte inflacije i da li smo na početku neke nove ekonomske krize, kazao je da se s tim ne bi složio.
“Imali smo otprilike iste cijene nafte i derivata 2022. godine i tada su proizvođači i trgovci dizali cijene u skladu sa tim, a poslije nisu spuštali. Tu bi trebalo da inspektorati ili neka tijela koja kod vas to prate da kažu da nema povećanja cijena ni smanivanja količina po određenom proizvodu”, naveo je Štern.
Bonus video:
