Opšti kolektivni ugovor (OKU) koji definiše radnička prava i odnose između poslodavca i zaposlenih ističe 31. marta i za sada nije poznato da li će u preostalih 14 dana biti postignut dogovor, odnosno da li će OKU isteći ili će Skupština morati da ponovo usvaja izmjene Zakona o radu kako bi ga produžila.
To je saopšteno “Vijestima” od više učesnika pregovora.
Sastanak predstavnika socijalnih partnera sindikata Unije poslodavaca i Ministarstva rada sa premijerom Milojkom Spajićem trebalo je da bude održan u petak prošle sedmice, ali je ponovo odložen.
Predstavnici sindikata i poslodavaca “Vijestima” su kazali da čekaju poziv premijera na nastavak pregovora i nisu željeli da ocjenjuju da li će dogovor biti postignut do kraja marta.
Glavne teme pregovora je povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta sa 90 na 100 eura, što bi uticalo na povećanje zarada od oko 10 odsto. Teme su i mogućnost prelaska na sedmočasovno radno vrijeme, kao i promjene normi za plaćanje bolovanja.
Obračunska vrijednost koeficijenta utvrđena je na 90 eura prije 13 godina i od tada nije mijenjana. Obaveza iz Opšteg kolektivnog ugovora koji je posljednji put potpisan na kraju 2022. godine je da se na kraju svake godine do 31. decembra preispita njen iznos usklađivanjem sa inflacijom, kretanjem minimalne potrošačke korpe, troškova života, ekonomskih faktora..., međutim, to od tada nije urađeno.
Opštem kolektivnom ugovoru bilo je isteklo važenje 30. decembra prošle godine, ali su poslanici izmjenom Zakona o radu produžili njegovo trajanje do 31. marta. Ukoliko bi OKU istekao, oko sto hiljada zaposlenih, koji nisu zaštićeni granskim kolektivnim ugovorima, izgubili bi najznačajniji dio radničkih prava.
Iz Ministarstva rada i socijalnog dijaloga “Vijestima” su kazali da su pregovori između predstavnika Vlade i socijalnih partnera u vezi sa donošenjem novog Opšteg kolektivnog ugovora (OKU) i pitanjem obračunske vrijednosti koeficijenta u toku i da predstavljaju proces koji zahtijeva temeljne i konstruktivne razgovore svih uključenih strana.
“U prethodnom periodu održano je više sastanaka na kojima su razmatrani različiti aspekti ovih pitanja, uz razmjenu stavova i prijedloga u cilju pronalaženja održivog rješenja. Imajući u vidu značaj ovih tema, ali i različite interese koje socijalni partneri zastupaju, pregovori zahtijevaju dodatno vrijeme kako bi se došlo do rješenja koje će biti rezultat širokog konsenzusa i koje će biti u najboljem interesu zaposlenih, poslodavaca i ukupne ekonomske stabilnosti.Polazeći od samog značaja Opšteg kolektivnog ugovora, koji se primjenjuje na sve zaposlene u Crnoj Gori, upravo je iz tih razloga značajno doći do kompromisa između socijalnih partnera I na taj način obezbjediti rješenje koje će biti održivo za sve”, kazali su iz ovog Ministarstva.
Oni ističu da Vlada ostaje posvećena socijalnom dijalogu i nastavku pregovora sa reprezentativnim sindikatima i poslodavcima, “upravo iz razloga da nijedan zaposleni u Crnoj Gori ne bi ostao bez prava koja su Opštim kolektivnim ugovorom predviđena”.
“Kada je riječ o eventualnom povećanju obračunske vrijednosti koeficijenta i rokovima za donošenje novog Opšteg kolektivnog ugovora, o tim pitanjima će konačna odluka biti donijeta nakon završetka pregovora i postizanja dogovora socijalnih partnera”, naveli su iz Ministarstva.
Dio predstavnika poslodavaca saopštio je da su spremni da povećaju zarade svojim radnicima, ukoliko se prihvate njihovi zahtjevi koji se odnose na skraćivanja perioda plaćanja bolovanja o trošku poslodavca sa 60 na 30 dana.
Ranija analiza Ministarstva finansija pokazala je da bi neto trošak za državni budžet iznosio oko 100 miliona eura, a bruto oko 170 miliona. Odnosno oko 70 miliona bi se vratilo državi kroz plaćanje poreza i doprinosa na uvećani dio plate, kao i kroz poreze na potrošnju.
Neradna nedjelja više nije dio pregovora
Dio pregovora o OKU bilo je i pitanje neradne nedjelje u sektoru trgovine, gdje su socijalni partneri postigli kompromis da tokom ljetnje i zimske sezone može raditi jedan market, jednog trgovca u jednoj opštini i to samo u jednoj smjeni, a da zaposleni koji bi radio dobija dodatno uvećanu dnevnicu i dodatni slobodni dan.
Međutim, nakon odluke Ustavnog suda poništen je cijeli član Zakona o unutrašnjoj trgovini koji se odnosi na neradnu nedjelju, Skupština je sredinom februara usvojila skoro isti član zakona, zbog čega neradna nedjelja više nije dio pregovora socijalnih partnera u novom OKU.
Ranija analiza Ministarstva finansija pokazala je da bi neto trošak za državni budžet u slučaju povećanja obračunske vrijednosti koeficijenta bio oko 100 miliona eura, a bruto oko 170 miliona
Bonus video:
