Ministarstvo pomorstva je promijenilo sistematizaciju tog organa čime je omogućeno akuelnim glavnim PSC (Port State Control – inspekcija države luke) inspektorima lučkih kapetanija u Baru i Kotoru Novici Mijoviću i Željku Lomparu da zadrže te pozicije jer im je novim aktom, tražena stručna kvalifikacija upodobljena zvanjima koje njih dvojica posjeduju.
Novom sistematizacijom je za dva mjesta glavnih PSC inspektora i četiri mjesta inspektora sigurnosti plovidbe izmijenjena tražena stručna kvalifikacija na način da je umjesto do sada traženog završenog tehničko-tehnološkog fakulteta (nautika i brodomašinstvo), sada moguće da se na tim poslovima zaposle i osobe sa diplomom bilo kojeg fakulteta društvenih nauka.
Ministarstvo pomorstva je novu sistematizaciju donijelo nepunih pola godine nakon što je u oktrobru 2025. izradilo do sada važeći akt o sistematizaciji, a za koji PSC inspektori Mijović i Lompar nisu ispunjavali tražene uslove jer je tada za ove pozicije tražen „VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja – fakultet iz oblasti tehničko-tehnoloških nauka – nautika ili brodomašinstvo.“ Međutim, i Lompar i Mijović su na mjesta PSC inspektora postavljeni kao „specijalisti za nautički turizam i upravljanje marinama sa završenim VII1 nivoom kvalifikacije obrazovanja“, odnosno diplomom Fakuleta za mediteranske poslovne studije u Tivtu koji ne spada u tražene tehničko-tehnološke, već fakulete društvenih nauka. „Vijesti“ su o tome pisale prošlog mjeseca kada Ministarstvo pomorstva nije željelo da nam odgovori da li Lompar i Mijović sa diplomama fakuleta društvenih nauka mogu pokrivati mjesta PSC inspektora za koje se traži isključivo diploma fakulteta tehničko-tehnoloških nauka.
U međuvremenu, resor kojim upravlja ministar Filip Radulović (PES) 13. marta je Komisiji za ekonomsku politiku dostavio predlog novog Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva pomorstva koji je Vlada, prema nezvaničnim informacijama, istog dana usvojila na telefonskoj sjednici. Novom sistematizacijom su za radna mjesta evidentirana prod brojevima 36 (glavni inspektor sigurnosti plovidbe – PSC inspektor/ka) i 37 i 38 (inspektor/ka III sigurnosti plovidbe - PSC inspektor/ka) u Lučkoj kapetaniji Bar, odnosno 55 (glavni inspektor sigurnosti plovodbe – PSC inspektor/ka), 56 i 57 ( inspektor/ka I sigurnosti plovidbe - PSC inspektor/ka, odnosno inspektor/ka III sigurnosti plovidbe - PSC inspektor/ka) u Lučkoj kapetaniji Kotor, izmijenjeni uslovi stručnih kvalifikacija, u dijelu da je pored do sada isključivo traženog VII1 nivoa kvalifikacije obrazovanja, fakulteta iz oblasti tehničko-tehnoloških nauka uvedena i mogućnost da se na njoj zaposli i neko sa VII1 nivoom kvalifikacije obrazovanja – fakultetom iz oblasti društvenih nauka i sa pet godina radnog iskustva.
Za pozicije glavnih PSC inspektora koje Mijović i Lompar pokrivaju godinama, propisano je da kandidati moraju imati brevet zapovjednika broda ili upravitelja stroja na brodu od 3.000 tona ili većem, da imaju najmanje pet godina plovidbenog staža u svojstvu oficira palube ili mašine, te da imaju „najmanje tri godine radnog iskustva u vršenju poslova inspekcije sigurnosti plovidbe i najmanje jednu godinu iskustva u vršenju poslova inspekcije sigurnosti plovidbe nad brodovima strane zastave“, odnosno da imaju „uspješno završenu obuku za vršenje inspekcijskog nadzora u skladu sa planom koji usvoji Odbor za inspekcijski nadzor Pariškog memoranduma o razumijevanju o kontroli države luke“.
Ova dva posljednja uslova mogu ispuniti samo Lompar i Mijović jer niko drugi od inspektora sigurnosti plovidbe u crnogorskom sistemu pomorske administracije do sada nije došao u poziciju da ide na obuku za PSC inspektora Paris MoU-a, odnosno da ima praktično iskustvo u primjeni tih standarda u konkretnim kontrolama stranih brodova u našim vodama.
Tvrde da je sve po EU direktivi
Iz Ministarstva pomorstva su „Vijestima“ kazali da ovakvo izmijenjena sistematizacija „ima za cilj unapređenje efikasnosti i održivosti sistema pomorske administracije, kao i njegovo dodatno usklađivanje sa međunarodnim standardima“, te da navodno „predloženo rješenje nije usmjereno na pojedinačna kadrovska pitanja, već na dugoročno unapređenje sistema i njegovo usklađivanje sa međunarodnim standardima“.
Naglasili su da je Crna Gora status punopravne članice Paris Memoranduma (Paris MoU) „stekla nakon sprovođenja detaljne i rigorozne međunarodne provjere cjelokupnog sistema nadzora države luke“.
„Ova provjera obuhvatila je i kvalifikacije, osposobljenost i rad PSC inspektora, koji su u tom procesu ocijenjeni kao adekvatni i u skladu sa međunarodnim standardima. Posebno ističemo da su aktuelni PSC inspektori u Crnoj Gori uspješno završili obuku za PSC inspektore u skladu sa standardima Paris MoU, upravo sa kvalifikacijama koje se danas problematizuju u javnosti. Navedeno jasno potvrđuje da takva stručna sprema nije predstavljala prepreku za njihovu verifikaciju, niti za prijem Crne Gore u punopravno članstvo Paris MoU“, saopštili su „Vijestima“ iz Ministarstva pomorstva.
Naglašavaju da relevantni pravni okvir Evropske unije – Direktiva 2009/16/EC o nadzoru države luke „ne propisuje striktno određeni tip formalnog obrazovanja PSC inspektora, već jasno definiše tri moguće kvalifikacione osnove: pomorsku, kroz ovlašćenje zapovjednika broda ili upravitelja mašine u skladu sa STCW konvencijom; tehničku, kroz diplomu iz brodogradnje, mašinstva ili druge relevantne tehničke oblasti uz odgovarajuće iskustvo; ili širu univerzitetsku, kroz relevantnu visokoškolsku diplomu uz odgovarajuću obuku i iskustvo u oblasti sigurnosti plovidbe“.
„Pored toga, direktiva zahtijeva da PSC inspektor, bez obzira na formalno obrazovanje, bude odgovarajuće obučen, da ima praktično pomorsko ili inspekcijsko iskustvo, da poznaje ključne međunarodne konvencije (SOLAS, MARPOL, STCW, MLC), kao i da je sposoban da te standarde primjenjuje u praksi. Predložene izmjene sistematizacije treba posmatrati upravo u tom kontekstu. Iako je formalno proširen spektar obrazovanja, suštinski kriterijumi nijesu ublaženi. Naprotiv, kroz dodatne uslove – uključujući zapovjednička ili upraviteljska ovlašćenja, višegodišnje plovidbeno iskustvo, iskustvo u inspekcijskom nadzoru i obaveznu specijalizovanu obuku u skladu sa Paris MoU standardima – obezbjeđuje se visok nivo stručnosti PSC inspektora. Stoga, u praksi nije moguće obavljati poslove PSC inspektora bez značajnog pomorsko-tehničkog znanja i iskustva, bez obzira na formalni naziv fakulteta“, tvrde iz Radulovićevog resora.
Međunarodni standardi nalažu drugačije
Međutim, Međunarodna Pomorska organizacija IMO u svojoj Rezoluciji A.1155(32) – Procedure za PSC kontrolu iz 2021. koja je dopunjena Rezolucijom A.1185(33) na snazi od januara 2024. jasno navodi da što se stručnih kvalifikacija tiče, PSC inspektori moraju prije svega imati ovlašćenje zapovjednika broda ili upravitelja stroja, da moraju biti „kvalifikovani od države“ kao PSC inspektori, te da moraju imati adekvatno praktično iskustvo u plovidbi. Tek alternativno, ove rezolucije dozvoljavaju da PSC inspektori mogu biti i osobe sa „relevantnom fakultetskom diplomom ili zvanjem priznatim od strane državne administracije“. Inače, dio dobro upućenih izvora „Vijesti“ iz crnogorske pomorske administracije spori istinitost potvrdа o plovidbenom stažu Mijovića i Lompara u svojstvu oficira na brodovima, odnosno smatra da najmanje dio tog staža upisanog u njihove pоmorske knjižice (matrikule) u stvarnosti nije realizovan.
Na pitanje da li ovakvo izmijenjena sistematizacija i dozvoljavanje da PSC inspektori budu i osobe sa diplomama fakulteta društvenih nauka, a ne isključivo tehničkih fakulteta (nautika i brodomašinstvo), može ugroziti status Crne Gore u članstvu Parioos MOU-a, te da li smatraju da će ovakve izmjene proći predstojeću kontrolu crnogorskog pomorskog sistema od strane Evropske agencije za pomorsku sigurnost EMSA i IMSAS audit koji treba da se obavi tokom maja mjeseca, iz Ministarstva pomorstva su poručili da „navodi da Paris MoU striktno zahtijeva isključivo nautiku ili brodomašinstvo nijesu tačni“.
“I Paris MoU i pravni okvir Evropske unije polaze od principa da PSC inspektor mora biti odgovarajuće kvalifikovan, obučen i kompetentan, ali ne ograničavaju kvalifikaciju isključivo na određeni tip fakulteta. Ključno je da inspektor posjeduje kombinaciju obrazovanja, iskustva i obuke, što je u potpunosti obezbijeđeno važećim i predloženim rješenjima u Crnoj Gori. U tom kontekstu, ne postoji osnov za tvrdnje da bi ovakve izmjene mogle dovesti do bilo kakvog statusnog problema Crne Gore u okviru Paris MoU režima. Ocjena države članice zasniva se na ukupnom kvalitetu i rezultatima rada PSC sistema, a ne na pojedinačnim normativnim formulacijama“, tvrde u Ministarstvu pomorstva.
Paris Mou međutim, izričito zahtijeva da PSC inspektori moraju biti „adekvatno obrazovani, autorizovani i obučeni da obezbijede efikasno i jednoobrazno sprovođenje inspekcijskih procedura“.
„PSC inspektori moraju biti iskusni oficiri, tipično sa praktičnim stažom u plovidbi, sposobni da verifikuju usklađenost kontrolisanih plovila sa međunarodnim konvencijama poput SOLAS-a, MARPOL-a, STCW-a i MLC 2006“, jasno propisuje Paris MoU.
Mediji da ne pišu o kontroverzama
Iz Ministarstva pomorstva su „Vijestima“ poručili da taj organ „ostaje u potpunosti posvećen očuvanju i unapređenju sistema sigurnosti plovidbe, u skladu sa najvišim međunarodnim standardima“.
Naglašavaju da je postojeći PSC sistem u Crnoj Gori „već bio predmet međunarodne verifikacije, uključujući kvalifikacije inspektora, što predstavlja najrelevantniji dokaz njegove usklađenosti sa međunarodnim standardima“.
„U odnosu na predstojeće aktivnosti EMSA i IMSAS audit, naglašavamo da se ove provjere zasnivaju na ocjeni stvarnog funkcionisanja sistema u praksi – uključujući organizaciju, procedure, obučenost kadra i rezultate rada – a ne na formalnim nazivima kvalifikacija ili izolovanim normativnim rješenjima“, poručili su iz Radulovićevog reora, indirektno poručivši da mediji ipak ne bi trebalo da pišu o ovome u susret predstojećim međunarodnim kontrolama našeg pomorskog sistema:
„Smatramo važnim istaći da, iako medijski navodi sami po sebi ne mogu uticati na formalni status države u međunarodnim režimima, kontinuirano iznošenje nedovoljno preciznih, paušalnih ili pogrešno interpretiranih informacija može stvoriti pogrešnu percepciju, dovesti javnost u zabludu i nepotrebno opteretiti sistem, posebno u kontekstu redovnih međunarodnih provjera.“
Jesu li činovnike primoravali da ćute?
Negirali su da su zaposleni u Lučkim kapetanijama u Kotoru i Baru ovih dana u susret EMSA inspekciji i IMSAS auditu, od strane rukovodilaca Ministarstva pomorstva bili primorani da potpišu dokumente u kojima se činovnici obavezuju da međunarodnim inspektorima ne smiju da daju ni jednu izjavu mimo Ministarstva pomorstva, jer im u protivnom slijedi disciplinski postupak.
„Takve ne odgovaraju činjenicama i predstavljaju pogrešnu i tendencioznu interpretaciju redovne zakonske procedure. Naime, zaposleni su potpisali izjavu o upoznatosti i prihvatanju Etičkog kodeksa državnih službenika i namještenika, koji predstavlja zvaničan i obavezujući dokument Vlade Crne Gore, donesen na osnovu zakona i objavljen u „Službenom listu Crne Gore“. Upoznavanje sa Kodeksom i potpisivanje izjave o njegovom poštovanju predstavlja zakonsku obavezu svih državnih službenika. Ova procedura ne uvodi nikakva nova ograničenja, već potvrđuje postojeća pravila profesionalnog i zakonitog postupanja“, objašnjavaju u Ministarstvu pomorstva dodajući da Etički kodeks „jasno propisuje da je službenik dužan da u javnim nastupima postupa u okviru svojih ovlašćenja, iznosi stavove državnog organa i ne saopštava neovlašćeno službene informacije“.
„Takođe, obavezan je da svojim postupanjem čuva ugled državnog organa i obezbijedi profesionalno i odgovorno predstavljanje institucije. Iz toga je nedvosmisleno da se ne radi o zabrani komunikacije sa međunarodnim partnerima, već o obavezi da se komunikacija odvija u skladu sa važećim propisima, pravilima službene komunikacije i institucionalnim nadležnostima“, istakli su.
Navode da „pokušaj da se zakonska i standardna obaveza poštovanja Etičkog kodeksa predstavi kao zabrana saradnje sa EMSA predstavlja neosnovano i tendenciozno tumačenje koje ne odgovara stvarnom sadržaju niti svrsi ovog akta“.
„Ovakve interpretacije mogu dovesti javnost u zabludu i stvoriti pogrešnu percepciju o načinu funkcionisanja državne uprave i njenoj saradnji sa međunarodnim partnerima. Ministarstvo pomorstva ostaje u potpunosti posvećeno transparentnoj i profesionalnoj saradnji sa EMSA i drugim međunarodnim partnerima, u skladu sa važećim propisima i međunarodnim standardima“, zaključuju iz Radulovićevog resora.
U sistematizaciji nema više sprovođenja međunarodnih sankcija
U novoj sistematizaciji Ministarstva pomorstva iz opisa radnih dužnosti svih njegovih činovnika, uključujući i one u lučkim kapetanijama Kotor i Bar kojima je to do sada bilo u opisu radnog mjesta, nestala je obaveza „praćenje restriktivnih mjera“. To se odnosilo na primjenu međunarodnih sankcija koje u odnosu na pojedine države, pojedince ili kompanije, donose UN i Evrospka unija, a koje je Crna Gora dužna sprovoditi. U konkretnim slučajevima, neki od zaposlenih u lučkima kapetanijama Kotor i Bar dosadašnjim sistematizacijama Ministarstva pomorstva jasno su u opisu dužnosti imali praćenje restriktivnih mjesta, odnosno brigu da u naše vode ne uplove brodovi ili jahte npr. sankcionisanih ruskih oligarha ili drugih država i kompanija koje su pod međunarodnim restriktivnim mjerama.
Toga, međutim, u novoj sistematizaciji Ministarstva pomorstva više nema, iako je taj organ član Koordinacionog tijela Vlade Crne Gore za primjenu restriktivnih mjera, te bi stoga morao imati svoje činovnike kojima je u opisu posla primjena sankcija u praksi.
Iz Ministarstva pomorstva su „Vijestima“ ovim povodom kazali da „primjena restriktivnih mjera ne predstavlja nadležnost pojedinačnog radnog mjesta niti zavisi od formulacije u opisu poslova u sistematizaciji, već proizilazi iz obavezujućih odluka Vlade Crne Gore i međunarodnih obaveza države“.
„Naime, restriktivne mjere koje donose UN i EU, uključujući rezolucije Savjeta bezbjednosti UN i pravnu tekovinu EU u oblasti zajedničke vanjske i bezbjednosne politike (CFSP), obavezuju države da obezbijede njihovu efikasnu i dosljednu primjenu kroz nadležne institucije i sektore, u skladu sa svojim pravnim i institucionalnim okvirom. U tom smislu, ove mjere se sprovode kroz koordinisano djelovanje više organa, uključujući Ministarstvo pomorstva u okviru svojih zakonom definisanih nadležnosti, prije svega kroz kontrolu pomorskog saobraćaja i inspekcijski nadzor. Stoga, eventualne izmjene u sistematizaciji ne utiču na postojanje niti na način sprovođenja ovih obaveza, već isključivo na njihovu organizacionu realizaciju“, naveli su iz Ministarstva, poručujući da suprotne tvrdnje iznesene u medijima „predstavljaju pogrešno razumijevanje načina funkcionisanja sistema i mogu dovesti javnost u zabludu“.
Bonus video:
