Konzorcijum firmi koji predvodi hrvatska kompanija S.A.K.Z. ima rok od 270 dana (devet mjeseci) od dana uvođenja u posao, da završi radove na adaptaciji i modernizaciji rezervoara u Luci Bar koji su u vlasništvu državnog Montenegrobonusa, u kojima je planirano skladištenje obaveznih naftnih rezervi.
U konzorcijumu su još i firme Ivkon, Fatima-ING, Lars-Fire, MM Sistem, Montenegro Lift i PINC Cei.
Ovaj ugovor koji je potpisan 9. decembra prošle godine zaključen je tek iz trećeg pokušaja, nakon što su prethodna dva tendera bila neuspješna.
Prvi tender je raspisan krajem 2024. godine, a poništen je u februaru lani zbog toga što nije prispjela nijedna ponuda. Drugi tender je raspisan u aprilu 2025, ali je poništen zbog neispravnih ponuda.
Delegacija Ministarstva energetike i rudarstva na čelu sa ministrom Admirom Šahmanovićem je 12. marta posjetila Luku Bar povodom najave početka adaptacije i modernizacije državnih rezervoara.
“Danas uvodimo izvođača i nadzor u posao i time praktično započinjemo radove na projektu koji je od velikog značaja za energetsku sigurnost Crne Gore”, rekao je Šahmanović.
On je istakao da ti rezervoari imaju dugu istoriju.
“Iako je spor oko vlasništva riješen presudama Višeg suda još 2015. i 2016. godine, oni su na ime države upisani tek 2024. godine. Odmah nakon preuzimanja dužnosti ministra rudarstva, nafte i gasa, zajedno sa svojim timom pokrenuo sam sve potrebne mehanizme da se taj proces konačno završi”, rekao je Šahmanović.
Prema ugovoru u koji “Vijesti” imaju uvid, ukupna vrijednost radova iznosi 1.739.793,19 eura bez PDV-a, odnosno 2.105.149,76 eura sa uračunatim porezom, a izvođač je u obavezi da obezbijedi i garancije za uredno izvršenje posla, čime se dodatno štite interesi naručioca.
“Plaćanje će se vršiti tako što je predviđeno avansno plaćanje u iznosu od 50 odsto ugovorene vrijednosti, uz obavezu dostavljanja garancije za povraćaj avansa, dok će se preostali dio isplaćivati mjesečno, na osnovu privremenih situacija i stvarno izvedenih radova koje ovjerava nadzor. Rok plaćanja je 30 dana od dana dostavljanja i ovjere privremene situacije od strane nadzora, odnosno od prijema uredne dokumentacije za plaćanje”, precizirano je ugovorom.
Precizirano je da je izvođač obavezan da radove završi kako je definisano ugovorom, a ako kašnjenje premaši 20 dana Ministarstvo može raskinuti ugovor.
Skupština je u decembru 2024. godine usvojila Zakon o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima koji je bitan za zatvaranje poglavlja 15 (energetika) i kojim se traži formiranje naftnih rezervi. Ove rezerve se formiraju i održavaju za potrebe prekida u snabdijevanju ili vanrednih situacija.
Država planira da naftne rezerve čuva u rezervoarima državnog “Montenegro bonusa” u Baru, ali kako oni nijesu adaptirani sklopljen je ugovor sa privatnom kompanijom “Jugopetrol” članicom grčke “Helenik grupe” za čuvanje rezervi. Ugovor sa “Jugopetrolom” je potpisan na tri godine.
Formiranje obaveznih rezervi naftnih derivata predstavlja jedan od ključnih elemenata energetske i ekonomske sigurnosti svake države.
Privatne naftne kompanije “Jugopetrol”, “Ina Crna Gora” i “Petrol Crna Gora” koje po zakonu zajedno sa državom treba za ovu godinu da formiraju rezerve, svoje količine su nabavile. Uprava treba da nabavi 60, a privatne kompanije 40 odsto ukupno propisane obaveze koju ima Crna Gora.
Uprava za ugljovodonike poništila je početkom ovog mjeseca postupak javne nabavke eurodizela za 11 miliona eura koji bi se koristio za formiranje državnih naftnih rezervi, uz obrazloženje da su sada previsoke cijene tog goriva na tržištu i da ne bi mogli kupiti količinu koju su planirali.
Ova javna nabavka po drugi put je objavljena 23. februara, kojom je bilo predviđeno da se za 11 miliona eura kupi najmanje 19,6 miliona litara eurodizela. Prvi takav tender bio je raspisan početkom decembra, a poništen sredinom januara nakon što je utvrđeno da jedina pristigla ponuda kompanije “Jugopetrol” nije bila ispravna.
“Dramatičan porast cijena dizela na tržištu Mediterana, značajno smanjuje količinu naftnih derivata koje se mogu kupiti za opredijeljenu procijenjenu vrijednost, što zahtijeva bitnu izmjenu tenderske dokumentacije u dijelu procijenjene vrijednosti”, navedeno je u obrazloženju odluke o poništenju nabavke.
Na međunarodnim berzama derivata, cijena eurodizela u proteklih mjesec dana porasla je za više od 50 odsto, tako da bi državna Uprava za ugljovodonike sada mogla da kupi za trećinu manje goriva za isti novac. Odnosno oko sedam miliona litara goriva manje, umjesto planiranih 19,6 miliona.
U posljednja dva usklađivanja cijena goriva za potrošače u Crnoj Gori, cijena eurodizela je povećana za 16 i za 7 centi. Ovaj drugi rast je ublažen smanjivanjem akciza jer je bez te mjere dizel trebalo da poskupi za 33 centa. Naredno usklađivanje je u ponedjeljak kada se očekuje novi rast cijena goriva u maloprodaji.
Bonus video:
