Predstavnici državnih institucija priznali da ih je "sram" zbog slučaja devastacije mora u Baošićima

Devastacija mora koja se desila u Baošićima gdje je pod opravdanjem građevinske dozvole koju je izdala Opština Herceg Novi i ugoovra o izgradnji investicionog kupališta sa Morskim dobrom, kompanija Carine nasula 14.500 kvadrata zemlje, kamena i pijeska u more radi formiranja nove hotelske plaže je sramota za sve institucije, lokokalnu zajednicu ali i cijelo crnogorsko društvo.

Čulo se to na panel diskusiji "Integracija politike, nauke i zajedinice u upravljanju obalom" koja je održana u Tivtu u sklopu dvodnevne naučne konferencije "Boka Kotorska kao održiva nautička detinacija". Konferenciju su u sklopu "Festivala vjetra 2026" koji se održava u gradovima Boke, priredili Jedriličarski klub Delfin iz Tivta, Pomorski fakultet Univerziteta Crne Gore i Institut za biologiju mora iz Kotora. Njen drugi dio – panel "UNESCO i budućnost kruzinga u Boki" posvećen pitanjima pomorske sigurnosti i održivog kruzing turizma u zalivu., biće održan danas u Kotoru.

"Mene lično je sramota zbog toga iako odjeljenje u kojem ja radim, nije učestvovalo u donošenju takvog mišljenja", kazala je samostalna savjetnica za morski ekosistem u Agenciji za zaštitu prirode Crne Gore (EPA) Ivana Mitrović, zamoljena da prokomentariše čiinjenicu da je EPA posjednjeg dana prošle godine donijela rješenje kojim je utvrdila da za kontroverzni zahvat nasipanja hiljada kvadrata mora u Baošićima od strane kompanije Carine, navodno nije potrebna izrada Elaborata o procjeni uticaja tog zahvata na životnu sredinu.

Ovakav njen lični stav učensici panela i publika među kojom su bili predstavnici domaćih i stranih institucija koje se bave zaštitom mora i prirode, akademske zajednice, lokalnih vlasti, nevladinog sektora i građana, pozdravila je aplauzom.

"U važećoj prostorno-planskoj dokumentaciji za taj dio obale ne postoji osnov za tako drastičnu intervenviju u prostoru, već jasne smjernice što se na obali može i kako smije raditi. Zaista mi je neobjašnjivo i sramno kako se ovo što se desilo Baošižima uopšte moglo ovako dogoditi", prokomentarisao je prostorni planer Saša Karajović koji je jedan od autora aktelnog Prostornog plana posebne namjene za obalno područje Crne Gore.

Koordinator za zaštitu prirode i životne sredine u JP Morsko dobro, Nemanja Malovrazić je ocijenio da aktuelna Uredba o projektima za koje je potreba izrada Elaborata o procjeni uticvaja daje jasnu mogućnost i obavezu EPA da investitorima naloži izradu ovih Elaborata ne samo za intervenciju koja je izvršena u moru u Baošićima, već i za sve druge u javnosti često kontroverzne intervencije "prihranjivanja" i nasipanja plaža pred početak kupališne sezone, a koje zbog njihove nesporne ekološke štetnosti, nailaze na jednodušnu osudu lokalniog stanovništva, ribara i stručnjaka za morski ekosistem.

Zbog kontroverznog nasipanja mora u Baošićima i nelegalne gradnje dijela mastodonstkog hotela na obali, Osnovno državno tužilaštvo u Herceg Novom vodi izviđaj, a vlasnik kompanije Carine, podgorički biznismen Čedo Popović i sekretar za urbanizam Opštine Herceg Novi Vladislav Velaš su zbog ovoga bili uhapšeni, ali su u međuvremenu pušteni na slobodu. Nadležni državni organi zapečatili su sporna gradilišta u Baošićima, a Uprava za zaštitu kulturnih dobara je naložila Carinama da devastiranu obalu vrate u pređašnje stanje što podgorička kompanija do sada nije ispoštovala, isto kao što ni Morsko dobro do sada nije raskinulo ugovor sa Carinama za izgradnjii investicionog kupališta u Baošićima što je premijer Milojko Spajić najavio da će se desiti.

Učesnici panela u Tivtu složili su se da postoje brojni izazovi u načinu na koji država upravlja sopstvenom obalom i neefikasno reaguje prema sve češćim prostornim i ekološkim devastacijama u tom osjetljivom ali i najvrijednijem dijelu prostora Crne Gore uopšte.

Kako se čulo, redovni monitioring stanja životne sredine u morskom ekosistemu koji je zakonska obaveza, se ne sprovodi redovno ni kvalitetno, prostorni planovi i druga stratepka dokumenta najčešće se urade kvalitetno, ali se u praksi ne primjenjuju ili ne poštuju, dok se na razna dokumenta i stručne procjene na kojima rade naučnici i koje su najčešće odličnog kvaliteta, donosioci odluka u sistemu državne uprave najčešće ne osvrću jer ta dokumenta za njih i investitore uopšte nisu obavezujuća.

"Iskustvo nas je do sada nažalost, naučilo da je najčešće investitor jednako devastacija, ali to uopšte ne mora biti tako kada bi se poštovala struka, planovi i lokalne zajednice koje najbolje poznaju stanje i prilike na tarenu u određenim područjima. Dok god se lokalna zajednica ne uvažava i dok god se ne poštuju prevashodno njene potrebe, tu nema ni govora o održivom razvoju. Kultura, obrazovanje i nauka su kod nas na koljenima, a to su svugdje drugo u svijetu, najjača oružja u rukama jednog društva", istakla je Milica Mandić sa Insutituta za biolgiju mora.

Direktor Instituta Mirko Đurović je kazao da bi nauka i lokalna zajednica trebale biti te koje "politici daju smjernice što treba da se radi", kao i da lokalna zajednica "treba da se više bori za svoja prava i svoj životni prostor", a što se po njemu, u slučaju mještana Baošića nije ni vidjelo, niti desilo.

"Sve naše javne i razvojne politike su mnogo više okrenute prema turizmu koji nesumnjivo donosi velike ekonomske benefite, ali i sa sobom on nosi i neke ružne pojave i devastacije u prostoru", istakao je on dodajući da donosoci odlluka moraju više uvažavati stav nauke i lokalnog stanovništva kada je u pitanju nalaženje optimalnog balansa i poštovanje granica nosivog kapaciteta jedne osjetljive destinacije kakva je Boka za prekomjernu turističku eksploataciju tog regiona.

"I nekada je u prostornom planiranju bilo dosta politike, ali danas je to postalo veliki biznis. Nije nužno svaki rast i rast po svaku cijenu istovremeno i razvoj u pravom smislu te riječi", upozorio je Saša Karajović iz MonteCEP-a, dodajući da je broj stalnih stanovnika u tri opštine Boke između dva popisa ostao približno na istom nivou, dok je istovremeno zabilježen ogroman porast broja stanova koji se prodaju ili iznajmljuju, a što nije održivi turistički razvoj jedne destinacije. On je istakao da su sva relelavna planska dokumenta usvojila i na papriu primijenila načela Barselonske konvecije o odmaku svake nove gradnje od najmanje 100 metara od obale, kao i da se u pojasu od 1.000 metara od mora mogu graditi samo turistički kapaciteti, ali ne i nova stambena naselja, ali da se u u praksi uopšte ne poštuje ni primjenjuje od strane donosilaca odluka.

Šefica Odjeka za morske i priobalne ekosisteme u Ministartvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Milica Rudić je ustvrdila da "na horizontalnom nivou između ministarstava i državnih službi" sve fukcioniše kako treba i da nema teškoća u primjenui planova i postulata održivog razvoja, te da je najveći uzrok problema koje imamo sa devastacijom prostoorta na obali najčešće u ogranilenim administrativnim kapaciteima lokalnih uprava da to kontrolišu i sprovode na terenu, kao i u nedovoljnim kapacitetima inspekcija.

Ona je ipak na pitanje učensika panela, priznala da Ekološka inspekcija tog ministartva uopšte nije intervenisala prilikom devastacije u Baošićima koje je podrazumijevalo nasipanje mora hiljada tona stijena, zemlje i pijeska jer je kako je kazala, to područje spada prevashodno pod režim zaštite kulturne baštine, pa je po njoj, prvenstveno nadležna da reaguje bila inspekcija za zaštitu kulturnih dobara koja i jeste postupala i izrekla je zabranu daljih radova.

U svom obraćanju Slavica Petović sa Instituta za bilogiju mora govorila je o potrebi očuvanja prirodnih vrijednosti Boke Kotorske i odgovornom odnosu prema prostoru na kopnu i na moru, a koji je izložen ogromnom antropološkom pritsku.

"Boka predstavlja mjesto beskrajne ljepote. Mjesto gdje se vjetar sreće sa morem, gdje se prošlost spaja sa budućnošću. Nadam se da će ova konferencija biti putokaz kako da Boka ostane zelena i plava i očuvana za sve buduće generacije", zaključila je ona.