Nevladina organizacija Buša ocijenila je da novi Agrobudžet za 2026. godinu potvrđuje sve ono na šta su mjesecima upozoravali - da sistem očuvanja autohtonih genetičkih resursa u Crnoj Gori nema jasnu strategiju, niti mjere koje mogu dati stvarne rezultate na terenu.
Posebno, kako navode, zabrinjava odnos prema najugroženijim rasama, prije svega govečetu rase buša i ovci - zetskoj žuji, čiji opstanak direktno zavisi od konkretne i pravilno usmjerene podrške države.
“Dok Ministarstvo poljoprivrede za 2026. godinu opredjeljuje 50.000 eura za kupovinu priplodnih jagnjica zetske žuje, istovremeno se premija po grlu ove rase smanjuje sa 50 eura iz 2024. godine na svega 30 eura u 2026. Godini”, navodi se u saopštenju NVO Buša.
Kako dodaju, postavlja se ključno pitanje - kako država planira povećati broj grla jedne kritično ugrožene rase ako istovremeno smanjuje direktnu podršku farmerima koji tu rasu danas čuvaju i održavaju.
NVO Buša smatra da ovako koncipirana politika ukazuje na ozbiljne nedostatke u pristupu očuvanju autohtonih rasa u Crnoj Gori.
“Rezultati takvog sistema već su vidljivi – broj grla stagnira ili opada, dok se godinama izdvajaju značajna sredstva bez vidljivog efekta”, upozorili su. Podsjećaju da je njihova NVO ranije upozoravala na način raspodjele sredstava kroz program očuvanja genetičkih resursa, uključujući i slučaj iz 2024. godine kada je iz fonda od oko 60.000 eura čak 23.000 eura dodijeljeno jednom gazdinstvu, dok je oko 10.000 eura opredijeljeno za rukovođenje programom.
Time je, kako tvrde, gotovo polovina ukupnog budžeta završila na dvije adrese, dok su ostali farmeri dobili simbolične iznose.
„Od Ministarstva poljoprivrede, na čijem je čelu ministar Vladimir Joković, očekujemo da konačno preispita dosadašnji koncept mjera i način rada stručnih komisija u oblasti očuvanja genetičkih resursa“, ističe Predrag Vujnović, predsjednik NVO Buša.
Smatra da novi Agrobudžet pokazuje da problemi na koje su ranije ukazivali nijesu suštinski riješeni.
Uzgajivač nastoji da sačuva rasu
Kada je riječ o zetskoj žuji, iz NVO Buša ističu da je problem mnogo ozbiljniji od samog iznosa budžeta.
“Prema informacijama sa terena, među rijetkim registrovanim uzgajivačima ove rase sa većim matičnim stadom u Crnoj Gori nalazi se i gazdinstvo gospodina Turkovića, koje ne prodaje priplodna grla upravo kako bi sačuvalo rasu od nestanka”, kazali su.
U takvoj situaciji, kako dodaju, postavlja se pitanje kako će planiranih 50.000 eura za kupovinu priplodnih jagnjica uopšte biti realizovano, imajući u vidu da jagnjica ove rase trenutno gotovo da nema u prometu i dostupnoj prodaji.
NVO Buša smatra da bi mnogo racionalnije i efikasnije rješenje bilo povećanje direktnih premija za uzgoj zetske žuje sa sadašnjih 30 na najmanje 100 eura po ovci, uz dodatnih 50 eura za svako jagnje ostavljeno za dalji priplod.
Na taj način bi se, kako kažu, uz ulaganje znatno manje od planiranih 50.000 eura, omogućilo očuvanje kompletnog matičnog stada i stvaranje uslova da broj grla već naredne godine pređe 200 jedinki, čime bi rasa prvi put dobila realnu šansu za oporavak i širenje na druga gazdinstva.
"Dodatno zabrinjava i kriterijum kojim se traži minimum od 20 grla da bi gazdinstvo ostvarilo pravo na podršku za ovu rasu. Smatramo da je takav uslov potpuno suprotan logici očuvanja kritično ugroženih rasa”, istakli su.
Poručuju da ako je cilj zaštita genetičkih resursa, onda bi svako grlo moralo biti predmet zaštite, a ne da farmeri sa manjim brojem životinja budu isključeni iz sistema podrške.
"Takav pristup može imati direktne negativne posljedice, jer farmeri koji nijesu obuhvaćeni premijama ostaju bez motiva da zadrže rasu u uzgoju", rekli su.
Premija od 150 eura za Bušu jedna od najnižih u regionu
U NVO Buša ističu da posebno zabrinjava i odnos prema govečetu buša. Premija od 150 eura po grlu, kako kažu, predstavlja jednu od najnižih podrški u regionu za očuvanje ove autohtone rase i pokazuje da Crna Gora još nema ozbiljnu politiku zaštite sopstvenih genetičkih resursa.
“Ne možemo govoriti o evropskim standardima i poglavljima zaštite biodiverziteta, dok su izdvajanja za autohtone rase višestruko niža nego u državama regiona koje nijesu članice Evropske unije”, poručili su.
Naglašavaju da podržavaju napore Ministarstva poljoprivrede i Eko-fonda da se pitanje očuvanja autohtonih rasa konačno otvori kroz ozbiljnije programe finansiranja.
“Smatramo da je posebno važno što je Eko-fond kroz značajna finansijska sredstva pokazao spremnost da podrži zaštitu genetičkih resursa i očuvanje biodiverziteta u Crnoj Gori, jer su takvi programi od velikog značaja za domaću poljoprivredu i budućnost autohtonih rasa”, naveli su.
Međutim, kako dodaju, upravo zbog značaja ove inicijative, smatraju da je neophodno da mjere budu zasnovane na jasnim, dosljednim i javno dostupnim kriterijumima, kako bi njihov puni efekat bio stvarna i pravedna podrška farmerima na terenu.
“Žao nam je što je jedna važna i dobro zamišljena inicijativa u ovom slučaju otvorila dodatna pitanja u vezi sa načinom raspodjele sredstava i položajem dijela uzgajivača autohtonih rasa”, rekli su.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
