Brisel uvodi nova pravila za gradnju zgrada

Vlada usvojila mapu puta za energetsku obnovu zgrada kao uslov za zatvaranje poglavlja 15 - Energetika

Od 2028. godine država će morati da gradi svoje objekte u kojima se neće koristiti fosilna goriva dok će ista pravila za svu novogradnju važiti od 2030. Krovovi svih zgrada moraće biti podesni za solarne panele

5387 pregleda 7 komentar(a)
Ilustracija, Foto: EPCG
Ilustracija, Foto: EPCG

Sve nove zgrade u vlasništvu države, opština, državnih i opštinskih organa, kao i javnih preduzeća moraju biti projektovane i izgrađene kao zgrade sa nultom emisijom (objekti koji ne koriste fosilna goriva za grijanje i hlađenje i gotovo svu energiju dobijaju iz obnovljivih izvora poput sunca) od 1. januara 2028. godine, dok će za sve ostale zgrade ovaj uslov važiti od 1. januara 2030. godine. Uz to, ugradnja sistema grijanja na fosilna goriva u novim zgradama biće zabranjena od 1. januara 2030. godine, dok zgrade sa nultom emisijom ne smije koristiti fosilna goriva na lokaciji.

Ovo je definisano Mapom puta za transpoziciju Direktive o energetskim svojstvima zgrada (EPBD) i Direktive o energetskoj efikasnosti (EED) u Crnoj Gori i za usvajanje Nacionalnog plana rekonstrukcije zgrada.

Kontrola Evropske komisije

Crna Gora, kao ugovorna strana Energetske zajednice i država kandidat za članstvo u Evropskoj uniji (EU), ima obavezu usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU u oblasti energetske efikasnosti i dekarbonizacije sektora zgrada. U tom kontekstu, EK je u okviru pregovaračkog Poglavlja 15 - Energetika uslovila zatvaranje poglavlja usvajanjem ove Mape puta za primjenu EPBD i EED direktiva i Nacionalnog plan rekonstrukcije zgrada koji mora biti usvojen do kraja 2027. godine. Prije usvajanja, Nacionalni plana rekonstrukcije zgrada dostavlja se Evropskoj komisiji na mišljenje. Sprovođenje plana prati Evropska komisija, kojoj se dostavljaju godišnji izvještaji.

Prema Mapi puta u koju “Vijesti” imaju uvid, Nacionalni plan rekonstrukcije zgrada trebalo bi da definiše kako će Crna Gora narednih decenija smanjivati potrošnju energije u zgradama, obnavljati stare objekte i postepeno prelaziti na energetsku efikasnost i čistije izvore energije. Plan će sadržati pregled postojećeg fonda zgrada, ciljeve za smanjenje potrošnje energije i emisije štetnih gasova do 2030, 2040. i 2050. godine, kao i mjere za pomoć građanima koji ne mogu sami da finansiraju energetsku obnovu svojih domova. Dokumentom će biti definisano i koliko će novca biti potrebno za sprovođenje tih mjera, iz kojih izvora će se finansirati, ali i na koji način će država pratiti ostvarivanje zacrtanih ciljeva.

Javni novac, uključujući i subvencije, grantove, poreske olakšice i druge oblike finansijske podrške iz budžeta Crne Gore ili budžeta opština ne mogu se koristiti za instalaciju samostalnih sistema grijanja na fosilna goriva u novim zgradama

“Plan se donosi do 31. decembra 2027. godine i ažurira najmanje svakih pet godina. Ministarstvo energetike prati sprovođenje plana i podnosi Vladi godišnji izvještaj o napretku. Ministarstvo vodi centralni registar zgrada sa najlošijim energetskim performansama u cilju praćenja sprovođenja minimalnih standarda energetskih performansi i planiranja mjera iz Nacionalnog plana rekonstrukcije zgrada”, definisano je Mapom puta.

Svake godine smanjenje potrošnje za po 1,9 odsto

Mapa puta predviđa da organi državne uprave, javne institucije, jedinice lokalne samouprave i druga javna tijela koja se pretežno finansiraju iz javnih sredstava svake godine moraju smanjivati ukupnu potrošnju energije za najmanje 1,9 odsto, odnosno trošiti manje struje, grijanja i drugih energenata u odnosu na raniji period. Dokumentom je predviđeno da Vlada uredbom preciznije definiše obaveze pojedinih djelova javnog sektora, baznu godinu za poređenje potrošnje i način vođenja evidencije. Predviđeno je i donošenje Programa energetske efikasnosti javnog sektora, kojim će biti utvrđene mjere za smanjenje potrošnje energije, plan rekonstrukcije javnih zgrada i način finansiranja tih mjera.

“Država obezbjeđuje da se svake godine obnovi najmanje 3% ukupne korisne površine grijanih i/ili hlađenih zgrada u vlasništvu subjekata javnog sektora, tako da se one transformišu u zgrade sa gotovo nultom potrošnjom energije ili u zgrade sa nultom emisijom. Vlada donosi program rekonstrukcije javnih zgrada kojim se utvrđuje plan godišnje obnove zgrada u vlasništvu javnog sektora, prioritetne zgrade za rekonstrukciju, dinamika realizacije i izvori finansiranja.

Mapa puta predviđa da će snabdjevači energije i distributeri energenata imati obavezu da kroz različite mjere podstiču građane i firme da troše manje energije, kako bi se ostvarile godišnje uštede predviđene državnim energetskim i klimatskim planovima. Ministarstvo će određivati ukupni godišnji cilj ušteda energije, dok će obaveze biti raspoređene među snabdjevačima energije i distributerima energenata u skladu sa njihovim udjelom na tržištu. Predviđeno je i uspostavljanje informacionog sistema kroz koji će se pratiti i evidentirati ostvarene uštede energije, dok će država, ukoliko bude potrebno, moći da uvodi i dodatne mjere kako bi dostigla planirane ciljeve smanjenja potrošnje energije.

Solarni paneli obaveza na zgradama

Mapa puta predviđa da će postojeće nestambene zgrade morati postepeno da ispune minimalne standarde energetske efikasnosti u rokovima koji budu definisani Nacionalnim planom rekonstrukcije zgrada. To se odnosi na poslovne i administrativne objekte, kancelarije, tržne centre, hotele, fabrike, skladišta i druge objekte koji nijesu namijenjeni za stanovanje. Vlada će posebnim uredbama definisati standarde koje te zgrade moraju da ispune, ali će pojedini objekti moći da budu izuzeti iz tih obaveza, poput zgrada koje su zaštićena kulturna dobra, vjerskih objekata, privremenih objekata ili zgrada kod kojih rekonstrukcija nije tehnički ili funkcionalno moguća. Predviđeno je i da Ministarstvo vodi poseban registar nestambenih zgrada koje ne ispunjavaju propisane standarde energetske efikasnosti.

Dalje je definisano da nove zgrade, ali i objekti koji prolaze kroz veliku rekonstrukciju, moraju da budu projektovani tako da omogućavaju postavljanje solarnih panela na krovovima ili drugim pogodnim djelovima objekta. Obaveza ugradnje solarnih sistema uvodiće se postepeno, od jula 2028. godine za nove javne i nove nestambene zgrade, kao i za postojeće javne objekte veće od 250 kvadrata i postojeće nestambene objekte veće od 500 kvadrata. Za nove stambene zgrade ta obaveza važiće od kraja 2029. godine, dok će postojeće nestambene zgrade veće od 250 kvadrata morati da imaju solarne sisteme do kraja 2030. godine.

Dokument predviđa da će solarni sistemi biti obavezni samo tamo gdje je njihova ugradnja tehnički, funkcionalno i ekonomski moguća, dok će izuzeci važiti za objekte koji su zaštićena kulturna dobra ili se nalaze u zaštićenim kulturno-istorijskim cjelinama. Ministarstvo nadležno za građevinarstvo naknadno će pravilnicima definisati detaljne tehničke uslove, kriterijume za izuzeća i način procjene isplativosti postavljanja solarnih sistema.

Zgrade moraju imati i punjače za električna vozila

Biće obavezno i uvođenje infrastrukture za električna vozila u novim zgradama i objektima koji prolaze kroz veliku rekonstrukciju. Tako će nove i rekonstruisane nestambene zgrade sa više od pet parking mjesta morati da imaju najmanje jedno mjesto sa punjačem za električna vozila, dok će na najmanje polovini parking mjesta morati da bude pripremljena infrastruktura za naknadnu ugradnju dodatnih punjača. Kod novih i rekonstruisanih stambenih zgrada sa više od tri parking mjesta biće obavezna predinstalacija za punjače na svim parking mjestima.

Dokument predviđa i da postojeće nestambene zgrade sa više od 20 parking mjesta moraju imati najmanje jedan punjač za električna vozila, dok će nestambeni objekti morati da obezbijede i odgovarajući broj mjesta za parkiranje bicikala. Ove obaveze primjenjivaće se samo tamo gdje su tehnički i ekonomski izvodljive, a detaljne uslove i moguće izuzetke naknadno će propisati Vlada.

Pomoć građanima sa niskim prihodima

Programi finansijskih podsticaja za energetsku efikasnost moraju sadržati posebne mjere za smanjenje energetskog siromaštva. Mjere mogu uključivati subvencije za energetsku sanaciju zgrada domaćinstava sa niskim prihodima, kao i zamjenu sistema grijanja.

“Vlada može donijeti poseban program za smanjenje energetskog siromaštva kojim se utvrđuju mjere podrške domaćinstvima sa niskim prihodima za energetsku sanaciju zgrada i zamjenu sistema grijanja”, piše u Mapi puta.

Pogledajte još: