Komisija za analizu gradnje u Miločerskom parku, koju je 2021. formiralo Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, utvrdila je u aprilu te godine da konkursom za urbanističko-arhitektonsko rješenje hotelskog rizorta “Miločer” nije ispoštovana planska dokumentacija i da je dokument rađen po mjeri investitora.
Resor kojim je upravljao Ratko Mitrović tada je najavio da će formirati ekspertski pravni tim kako bi se zaštitili državni interesi i utvrdile potencijalne posljedice raskida ugovora za Sveti Stefan, Miločer i Kraljičinu plažu, dok bi to tijelo činili predstavnici Ministarstva finansija i socijalnog staranja, Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore i Uprave za nekretnine.
To piše među zaključcima preliminarnog izvještaja Komisije, u koji su “Vijesti” imale uvid.
Da ovaj pravni tim nije formiran i da će se gradnja hotela u Miločerskom parku sada nastaviti nesmetano, potvrdili su iz sadašnjeg Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine kojim rukovodi Slaven Radunović. U srcu Miločerskog parka je 2018. godine počelo rušenje starog i na njegovom mjestu gradnja novog hotela “Kraljičina plaža”, a po ranijem pisanju “Vijesti”, taj rizort će imati 63 hotelske sobe i 63 apartmana za tržište.
“Prijava građenja odobrena za građenje objekata u okviru hotelskog rizorta Miločer smatra se stečenim pravom i investitor ima pravo građenja u skladu sa odobrenom prijavom i dokumentacijom. Ministarstvo nije obrazovalo radni tim o kojem je bilo riječi 2021. godine, na nivou ranijeg Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Programom uređenja prostora za 2026. godinu predviđeno je donošenje novog Prostornog plana područja posebne namjene za obalno područje, u sklopu čijih rješenja će biti i područje obuhvaćeno Miločerskim parkom”, kazali su iz Ministarstva prostornog planiranja.
“Vijesti” su odgovore tražile i od premijera Milojka Spajića, koji je u aprilu 2021. bio ministar finansija i socijalnog staranja, odnosno da li će firmi “Adriatic properties” dozvoliti nastavak gradnje hotela iako ga je sporila Vlada čiji je bio član, ali i šta se promijenilo od tada - pa se projekat može dovršiti. Iz kabineta premijera su naglasili da je za ova pitanja nadležno Ministarstvo urbanizma.
Gradnja od 2019.
Vlada je krajem 2015. utvrdila urbanističko-arhitektonsko rješenje hotelskog rizorta “Miločer”, kroz koje je osim hotela, planirana i gradnja vila, zelenih i slobodnih površina, trafo-stanica, heliodroma, plažnog bara, igrališta, teniskih terena, garaža, restorana...
Spajić je početkom maja potvrdio će Miločerski park zaštititi kao kulturno dobro, da daljih radova neće biti niti širenja kapaciteta postojećih vila i ostalih objekata, ali i da će Vlada staviti van snage urbanistički projekat “Miločer” - čime na toj lokaciji neće biti nove gradnje. Po saznanjima “Vijesti”, Uprava za zaštitu kulturnih dobara planira da do kraja ove godine uradi elaborat kojim bi se Miločerski park zaštitio, dok bi se dalja izgradnja hotela “Janu Kraljičina plaža” nastavila nesmetano.
“Adriatic Properties” koji je u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, radove na hotelu “Janu Kraljičina plaža” obustavio je početkom arbitraže 2021. godine, nakon eskalacije sukoba sa lokalnim vlastima i mještanima. Privatnik koji je zakupac hotela “Sveti Stefan” i “Vile Miločer”, sa Vladom je početkom aprila ove godine potpisao ugovor o poravnanju, kojim je definisano da zajednički odustaju od arbitražnog postupka.
Iz Ministarstva prostornog planiranja su naglasili da je rad na pripremi izgradnje objekata u Miločerskom parku počeo 2015. godine, kada je tadašnja Vlada donijela odluku o određivanju lokacije za hotelski rizort “Miločer”. Istakli su da je tada sproveden javni konkurs, čija su urbanističko-arhitektonska rješenja postala sastavni dio Prostornog plana (PP) Opštine Budva, planskog dokumenta šire teritorijalne cjeline, kao i Prostornog plana područja posebne namjene (PPPN) za Morsko dobro.
“Donošenjem PPPN za obalno područje Crne Gore, koji je Skupština Crne Gore usvojila jula 2018. godine, utvrđen je prestanak PPPN za Morsko dobro i njegova rješenja inkorporirana u ovaj planski dokument. U pravilima za sprovođenje PPPN za obalno područje navedeno je da su sastavni dio ovog plana i nekoliko konkursnih rješenja, na osnovu kojih se mogu izdavati urbanističko-tehnički uslovi (UTU), među kojima i odluka o urbanističko-arhitektonskom rješenju hotelskog rizorta Miločer”. U skladu sa rješenjima iz PPPN za obalno područje, 2019. godine izdati su UTU, a u novembru iste godine odobrena prijava građenja”, kazali su iz ovog resora.
Konkurs crtao investitor?
Komisija za analizu gradnje je u izvještaju iz 2021. utvrdila da je u momentu raspisivanja konkursa za urbanističko-arhitektonsko rješenje hotelskog rizorta “Miločer”, postojala obavezujuća planska dokumentacija višeg reda i to (PPPN) za Morsko dobro, izmjene i dopune PP Opštine Budva, Generalni urbanistički plan (GUP) Kamenovo - Buljarice i Detaljni urbanistički plan (DUP) Kamenovo - Podličak.
“Kroz konkurs nisu poštovana obavezujuća planska rješenja iz planova višeg reda, ali da nisu uzeta u obzir ni rješenja iz važećih planova nižeg reda. Uz to, prema PP Opštine Budva, raspisivanje konkursa za Miločerski park uopšte nije bilo ni predviđeno, već samo za područje Buljarice, Drobnog pijeska, Jaza, Lučica i Kamenova. Sadržaji, parametri i kapaciteti za izgradnju dati u programskom zadatku za raspisivanje javnog konkursa, u značajnoj mjeri nisu proistekli iz ovih planskih dokumenata, već su, kako je navedeno u projektnom zadatku, definisani u skladu sa zahtjevima investitora, odnosno operatera. Tako je, namjena turizam planirana na pojedinim lokacijama koje su bile predviđene za zelenilo, mješovitu namjenu i postojeće naseljske strukture. Na dvije lokacije koje su planom za Morsko dobro bile predviđene za plaže i zelenilo, konkursom je planirana turistička i ugostiteljska namjena”, ističe se u izvještaju Komisije.
Piše i da mjesto za rizort nije određeno po tadašnjem PP Opštine Budva, pa se može preispitati pravna valjanost te odluke, dok će resor provjeriti da li je prestankom primjene plana za Budvu krajem 2015. godine, prestala mogućnost primjene i “oživljavanja” urbanističkih rješenja.
Zato su i zatražili formiranje pravnog tima od tadašnjeg resora finansija i socijalnog staranja, Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa i Uprave za nekretnine, radi analize posljedica mogućeg raskida ugovora za Sveti Stefan, Miločer i Kraljičinu plažu.
Sveti Stefan zanima i Evropu
Briga o Miločerskom parku i Svetom Stefanu bila je tema pisma koje je prije nekoliko dana premijeru Spajiću, uputio dio poslanika Evropskog parlamenta, saznaju “Vijesti”.
Oni u dopisu navode da su zabrinuti za zaštitu i budućnost ovih lokaliteta jer se radi o mjestima od kulturnog i prirodnog značaja za Crnu Goru, te da se na putu ka Evropskoj uniji - njima mora rukovoditi transparentno, održivo i u javnom interesu.
“Pozdravljamo najavu Vlade da će Miločerski park dobiti status zaštićenog kulturnog dobra, ali ostaju brige oko trenutne i buduće gradnje unutar te zone, uključujući nastavak na projektu velikog hotela. Posebno brinu “brendirane rezidencije” unutar kompleksa “Janu Kraljičina plaža”, koje se na tržištu nude sa privilegovanim pristupom plažama na Miločeru. Plaže i obala su po Ustavu Crne Gore javno dobro i moraju ostati jednako dostupne svim građanima i posjetiocima”, naveli su parlamentarci.
Zato su poslanici Vladimir Prebilič, Sebastian Everding, Matjaž Nemec, Mounir Satouri, Gordan Bosanac, Estella Galan, Majdouline Sbai i Tomas Vaitz, pozvali Vladu da obezbijedi transparentnost u odlukama, uradi reviziju objekata i dokumentacije, uz napomenu da se Sveti Stefan ne smije tretirati kao eksluzivna enklava.
Dodali su da podržavaju i formiranje skupštinskog Anketnog odbora koji bi uradio parlamentarnu istragu ovih projekata.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
