Poreska uprava biće direktno povezana sa informacionim sistemima poreskih vlasti drugih članica Evropske unije što će omogućavati automatsku razmjenu informacija za poreske svrhe kako bi se kontrolisale transakcije i spriječile zloupotrebe kroz takozvane prekogranične aranžmane i sporazume o transfernim cijenama i kako bi Crna Gora bila uklonjena sa liste država koje se ne pridržavaju standarda poreske transparentnosti.
To je, između ostalog, predviđeno nacrtom izmjena zakona o poreskoj administraciji, o kojem je završena javna rasprava i na kojoj nije bilo nijedne primjedbe.
U obrazloženju se navodi da se zakon usklađuje sa direktivama Evropske unije i preporukama Globalnog foruma o poreskoj transparentnosti. On bi stupio na snagu nakon objavljivanja u Službenom listu, i ne bi čekao pristupanje Crne Gore EU.
“Izmjenama zakona otkloniće se nedostaci, odnosno stvoriti preduslovi za otpočinjanje automatske razmjene informacija poreskog organa Crne Gore sa nadležnim organima drugih država, kako bi Crna Gora bila uklonjena sa liste država koje nijesu adekvatno implementirale standarde poreske transparentnosti”, navedeno je u obrazloženju.
Kraj "transfernih cijena"?
Sporazumi o transfernim cijenama su ugovori o uslugama između povezanih firmi istog ili sličnog vlasnika, koje posluju u više država, kojim se novac iz države sa većim porezima prebacuje na firme u državama sa nižim porezima, kako bi se izbjegalo ili umanjilo plaćanje poreza na dobit.
Globalni forum i institucije EU godinama ukazuju na zloupotrebe ovih ugovora i da cijene u njima nisu nastale pod uticajem slobodnog tržišta već služe za prelivanje dobiti i izbjegavanje plaćanja poreza, zbog toga traže izmjene zakona, bolje kontrole i saradnju između država.
Nacrtom se detaljno definišu “prekogranični aranžmani” i “sporazumi o transfernim cijenama”, a uvodi se obaveza da se takvi aranžmani prijavljuju Poreskoj upravi. Nove procedure određuju se za posrednike u tim transakcijama, koji po direktivi EU mogu biti konsultantni, advokati, poreski savjetnici, računovođe i druga lica koja učestvuju u osmišljavanju ili sprovođenju takvih modela poslovanja.
Posrednici će morati da dostavljaju informacije o aranžmanima u roku od 30 dana od trenutka kada on postane spreman za realizaciju ili kada počne njegova primjena. U slučaju da se posrednik pozove na profesionalnu tajnu, poput advokatske ili poresko-savjetničke, moraće da obavijesti klijenta da on preuzima obavezu prijavljivanja Poreskoj upravi.
Prekogranično izbjegavanje poreza
Nacrtom je predviđena i automatska razmjena informacija sa državama članicama EU o prethodnim poreskim mišljenjima sa prekograničnim uticajem, transfernim cijenama između povezanih kompanija, prekograničnim aranžmanima i dopunskom porezu koji bi se određivao i naplaćivao u slučaju različitih poreskih stopa između država.
“Izazov koji predstavljaju prekogranično izbjegavanje poreza, agresivno porezno planiranje i štetna poreska praksa posljednjih godina se znatno povećao, te stoga smatra se ozbiljnim problemom na globalnom nivou. Smanjivanjem poreskih osnovica znatno se smanjuju nacionalni prihodi od poreza pa države ne mogu primjenjivati poreske politike koje utiču na njihov rast. Izdavanje prethodnih poreskih mišljenja kojim se olakšava dosljedna i transparentna primjena zakona je uobičajena praksa u Evropskoj uniji”, navedeno je u obrazloženju.
Ukazuju da se pojašnjavanjem poreskog prava poreskim obveznicima pruža sigurnost u poslovanju, kao i podsticaj za rast investicija.
“Mišljenja o strukturama koje se temelje na porezu dovela su u nekim slučajevima do niskog nivoa oporezivanja visokih iznosa dobiti u zemlji koja je izdala, izmijenila ili obnovila prethodno mišljenje i prepustila su vještačke niske iznose dobiti oporezivanju u nekoj od drugih uključenih zemalja. Stoga je hitno bilo potrebno povećati transparentnost i razmjenjivati informacije o datim poreskim mišljenjima sa prekograničnim uticajem i prethodnim sporazumima o transfernim cijenama, kao i prekograničnim aranžmanima”, navedeno je u obrazloženju.
Vlada je predložila da zakon bude usvojen po hitnom postupku, uz obrazloženje da je njegovo donošenje važno kako bi Crna Gora ispunila međunarodne standarde poreske transparentnosti i izbjegla dalje kritike međunarodnih organizacija.
Centralna kancelarija za koordinaciju sa EU
Predviđeno je i formiranje Centralne kancelarije za vezu (CLO), koja će koordinisati razmjenu poreskih informacija sa državama EU.
Uvode se nove kazne za firme i preduzetnike koji ne budu dostavljali tražene podatke ili budu kasnili sa prijavljivanjem aranžmana i poreskih informacija.
U obrazloženju se ukazuje na takozvano “agresivno poresko planiranje”, odnosno situacije kada kompanije u jednoj državi legalnim mehanizmima premještaju profit u drugu kako bi smanjile poreske obaveze. Poreska uprava će sada informacije o takvim sporazumima automatski dijeliti sa državama Evropske unije, kako bi se one provjeravale.
Poseban dio zakona odnosi se na velike međunarodne kompanije koje posluju kroz više država. One će morati da dostavljaju podatke o dopunskom porezu, odnosno minimalnom globalnom porezu koji je uveden kroz međunarodne OECD reforme.
Prijave će se podnositi elektronski, a podaci će se razmjenjivati sa drugim državama preko zajedničke evropske komunikacione mreže.
Poreska uprava imaće dodatna ovlašćenja da kontroliše da li firme, posrednici i poreski obveznici poštuju obaveze prijavljivanja prekograničnih aranžmana i dopunskog poreza.
Moguće prepreke - loši IT kapaciteti i nedovoljno obučenog kadra
Potencijalne prepreke sa sprovođenjem zakona, kako je navedeno u analizi, su nedovoljni tehnički i IT kapaciteti za obradu i razmjenu velikog obima podataka, te nedostatak obučenog kadra za primjenu složenih pravila koja proizlaze iz EU direktiva.
Zbog toga najavljuju unapređenje sistema Poreske uprave.
“U cilju ispunjenja postavljenih ciljeva razvijaće se i unapređivati IT sistemi za elektronsku razmjenu informacija sa drugim državama, a uporedo će biti vršene edukacije zaposlenih koji će vršiti primjenu predloženog zakonskog rješenja. Ispunjenje ciljeva će biti praćeno, prije svega, prema broju i kvalitetu razmijenjenih informacija sa drugim državama, te u broju otkrivenih slučajeva poreske evazije. Za primjenu predloženog propisa će biti zadužena Poreska uprava, a Ministarstvo finansija će vršiti nadzor nad postupanjem nadležnog poreskog organa”, navedeno je u analizi.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
