Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, kojim rukovodi ministar Fatmir Đeka, planiralo je da izmjenama i dopunama Zakona o manjinskim pravima i slobodama poveća izdvajanja za finansiranje savjeta manjinskih naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice sa najmanje 0,05 na najmanje 0,15 odsto tekućeg budžeta Crne Gore, ali za tu namjeru nije dobilo saglasnost Ministarstva finansija.
Ovogodišnji tekući budžet države je 1,613 milijardi, a 0,15 odsto od te sume je 2,41 milion eura, dok je kako su “Vijestima” kazali u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava za ovu godinu izdvojeno 1,2 miliona eura.
Zbog stava Ministarstva finansija koji je ocijenio da je takav model finansiranja suprotan načelima programskog budžetiranja, predložena odredba, kako su zvanično potvrdili “Vijestima” u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, nije uvrštena u korigovani nacrt zakona koji je upućen Venecijanskoj komisiji na mišljenje.
Predlog šest nacionalnih savjeta
Nakon što stigne stav Venecijanske komisije, prijedlog zakona biće upućen Vladi na razmatranje.
“Vijesti” imaju uvid u mišljenje Ministarstva finansija koje nije saglasno ni sa predlogom po kome član Upravnog odbora Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava ima pravo na mjesečnu novčanu naknadu za radu u skladu sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru i na naknadu troškova nastalih u vršenju funkcije člana Upravnog odbora.
Članom 33 stav 14 Zakona o manjinskim pravima i slobodama propisano je da “sredstva za finansiranje savjeta manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice obezbjeđuju se u budžetu Crne Gore, u iznosu od najmanje 0,05% tekućeg budžeta”.
Iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava su kazali da su lani u septembru formirali Radnu grupu za izradu teksta Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o manjinskim pravima i slobodama.
“Kao rezultat rada Radne grupe, na osnovu predloga šest nacionalnih savjeta u Crnoj Gori, nacrtom Zakona predloženo je da se član 33 stav 14 Zakona izmijeni na način da se sredstva za finansiranje savjeta manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice obezbjeđuju u budžetu Crne Gore, u iznosu od najmanje 0,15% tekućeg budžeta. Ministarstvo finansija nije dalo saglasnost za izmjenu navedene odredbe ovog zakona, uz obrazloženje da je navedeno procentualno izdvajanje u suprotnosti sa načelima programskog budžetiranja. Uvažavajući mišljenje Ministarstva finansija, Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava je korigovalo tekst nacrta ovog zakona, odnosno predlogom zakona, koji je dostavljen Venecijanskoj komisiji na mišljenje, nije predviđena izmjena člana 33 stav 14”, kazali su u Ministarstvu, dodajući da će predlog Zakona biti dostavljen Vladi na utvrđivanja nakon dostavljanja mišljenja Venecijanske komisije.
Prema podacima Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, iz državnog budžeta je za finansiranje savjeta manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica od juna 2022. do 2026. godine izdvojeno ukupno 4,05 miliona eura, i to 400.000 eura u 2022, 650.000 eura u 2023, 800.000 eura u 2024, milion eura u 2025. i 1,2 miliona eura u 2026. godini.
“Vijesti” imaju uvid i sa izvještaja sa javne rasprave o ovom nacrtu zakona, prema kome su skoro sve primjedbe nacionalnih savjeta i NVO “Novi horizont” odbijene.
Zahtjevi Hrvatskog savjeta
Hrvatski savjet predložio je da se predsjednicima manjinskih savjeta omogući učešće u radu Skupštine Crne Gore bez prava odlučivanja, imajući u vidu da pripadaju krugu izabranih predstavnika naroda. Takođe su zatražili da se precizira mjesto predsjednika savjeta u državnom protokolu, kao i da im se omogući posjedovanje službenih legitimacija i diplomatskih isprava.
“Pitanje učešća u radu Skupštine uređuje se Ustavom i Poslovnikom Skupštine. Propisivanje prava određenih lica da učestvuju u radu Skupštine, čak i bez prava odlučivanja, predstavljalo bi zadiranje u ustavnu autonomiju zakonodavne vlasti”, stav je Ministarstva.
Nije prihvaćena ni primjedba da se zakonom definiše učešće manjinskih savjeta u radu državnih institucija i tijela koja se bave obrazovanjem, kulturom i javnim informisanjem, poput RTCG-a, CEKUM-a, Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, Nacionalnog savjeta za obrazovanje, Nacionalnog savjeta za kulturu i Nacionalne komisije za UNESCO, kao i sličnih tijela na lokalnom nivou (Savjet predsjednika opštine) uz stav ministarstva da ako bi se Zakonom o manjinskim pravima i slobodama propisala obaveza participacije savjeta manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, stvorila bi se kolizija sa drugim propisima.
Hrvatski savjet je tražio da se obavežu da u opštinama u kojima manjinski narod ili manjinska nacionalna zajednica čini više od pet odsto stanovništva, kroz posebnu budžetsku liniju finansiraju manjinske savjete u određenom procentu od budžeta lokalne uprave. Stav ministarstva je da opštine shodno Zakonu o lokalnoj samoupravi, imaju garantovanu fiskalnu autonomiju, da imaju diskreciono pravo u koncipiranju svog budežta, te da bi se predloženom izmjenom stvorilo dvostruko finansiranje jer se već po ovom osnovu izdvaja novac iz državnog budžeta.
Hrvatski savjet je tražio da mišljenje manjinskih savjeta o pitanjima koja se tiču manjinskih prava bude obavezujuće za nadležne organe, odnosno da se u slučaju negativnog mišljenja pristupi izmjeni predloženih rješenja kako bi bila usklađena sa stavovima savjeta.
Ministarstvo nije prihvatilo prijedlog, navodeći da mišljenje savjeta ima važnu ulogu u kreiranju javnih politika koje se odnose na manjinska prava, ali da ono ima konsultativni karakter. Istakli su da, u skladu sa ustavnim poretkom i hijerarhijom nadležnosti, konačne odluke donose nadležni organi državne vlasti u okviru svojih zakonskih ovlašćenja.
Hrvatski savjet je tražio da svaki manjinski savjet ima svog predstavnika u Komisiji za vrednovanje projekata. Ministarstvo nije prihvatilo prijedlog, navodeći da članove Komisije bira Skupština Crne Gore putem javnog poziva i na osnovu kriterijuma stručnosti, kako bi se obezbijedilo nezavisno, profesionalno i nepristrasno vrednovanje projekata. Isto su tražili iiz Bošnjačkog i Muslimanskog savjeta i Albanskog savjeta.
Hrvatski savjet je predložio da se pripadnicima manjinskih naroda obezbijedi besplatno prevođenje inostranih obrazovnih isprava i nastavnih planova i programa, da se postupak priznavanja diploma sprovodi po hitnoj i skraćenoj proceduri, kao i da se dopunski ispiti polažu o trošku države. Ministarstvo nije prihvatilo prijedlog, navodeći da su pitanja priznavanja i izjednačavanja inostranih obrazovnih isprava, uključujući troškove, rokove, način sprovođenja postupka i jezik u postupku, uređena Zakonom o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija.
Zahtjevi Muslimanskog savjeta
Muslimanski savjet je ukazao na problem predloženog korišćenja rezultata popisa iz 2011. i 2023. godine.
“Naime, ulaskom Crne Gore u Evropsku uniju (EU) građani neće moći zvanično da se izjasne o svojoj nacionalnoj pripadnosti, pa onda rezultati iz 2023. godine ostaju “zabetonirani” (ne znamo kako će se upotrebiti dva posljednja popisa, to je takođe problem), što u praktičnom smislu znači da će recimo 2033. godine broj pripadnika neke nacionalne manjine biti drastično izmijenjen, ali će se koristiti podaci od prije deset godina što stvara potpunu konfuziju. Podsjetićemo, da se na popisu iz 1991. godine 14,5% građana izjasnilo kao nacionalni Muslimani, da bi na popisu iz 2023. godine. Taj broj bio sveden na 1,63%. Postavlja se pitanje zašto niko ne reaguje i kome nije u interesu da se ova nacionalna manjina zaštiti”, piše u izvještaju sa javne rasprave.
Ministarstvo je obrazložilo da će se ulaskom Crne Gore u EU vršiti registarski popis stanovništva, domaćinstava i stanova, odnosno regulativa EU koja definiše pitanje popisa ne uključuje kao sastavni dio ispitivanje, odnosno izjašnjavanje o nacionalnom, vjerskom ili jezičkom određenju, pa je zbog toga predloženo da se koriste rezultati zadnja dva popisa.
Zahtjevi Albanskog savjeta
Albanski savjet je predložio da u opštinama u kojima pripadnici manjinskog naroda čine većinu ili najmanje pet odsto stanovništva službenici javnih institucija i ustanova budu dužni da poznaju jezik tog manjinskog naroda, naročito ako njihov posao podrazumijeva neposrednu komunikaciju sa građanima. Ministarstvo nije prihvatilo prijedlog, pozivajući se na odredbu Ustava prema kojoj je službeni jezik u Crnoj Gori crnogorski jezik.
Albanski savjet tražio je da učenici i studenti koji ne pripadaju manjinskim narodima obavezno uče jezik manjinske zajednice sa kojom žive. Ministarstvo nije prihvatilo prijedlog, navodeći da je je to definisano već kao mogućnosti, a ne obavezi.
Predložili su i da škole budu obavezne da kroz nastavne planove i programe obezbijede učenje manjinskih jezika. Ministarstvo nije prihvatilo prijedlog iz istog razloga.
Predloženo je i da direktori škola u kojima se nastava izvodi na jeziku manjine moraju tečno govoriti i pisati taj jezik. Ministarstvo nije prihvatilo prijedlog, pozivajući se na ustavnu odredbu da je službeni jezik u Crnoj Gori crnogorski.
Odbijena je primjeba Albanskog savjeta da se novac iz Fonda raspodjeljuje tako što bi 95 odsto išlo preko konkursa, a pet odsto na osnovu podnosioca zahtjeva. Stav Ministarstva je da kriterijumi moraju biti unaprijed objavljeni i objektivni, a odluke o raspodjeli novca moraju biti obrazložene i javno dostupne.
Zahtjevi Bošnjačkog savjeta
“Predlog Bošnjačkog savjeta u Crnoj Gori kojim se predlaže izmjena Zakona o manjinskim pravima i slobodama na način da se prag za službenu upotrebu jezika manjinskog naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u opštinama smanji sa 5% na 4% nije prihvaćen. Važeće zakonsko rješenje kojim je propisan prag od 5% predstavlja rezultat normativnog usklađivanja sa ustavnim principima zaštite manjinskih prava, kao i sa potrebom obezbjeđivanja proporcionalnog i održivog modela ostvarivanja tih prava u praksi. Smanjenje propisanog procenta na 4% moglo bi dovesti do proširenja obaveza opština u pogledu obezbjeđivanja dvojezične službene komunikacije, izrade akata i vođenja upravnih postupaka na jeziku manjinskoih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, što podrazumijeva dodatne administrativne i finansijske kapacitete”, navodi Ministarstvo.
Bošnjački savjet je tražio da se opštine obavežu da uključe manjinske zajednice u donošenje razvojnih programa, budžeta, prostornih i urbanističkih planova, kao i drugih akata koji se tiču njihovih prava i identiteta. Ministarstvo nije prihvatilo prijedlog, navodeći da mišljenje manjinskih savjeta može imati konsultativni, ali ne i obavezujući karakter, te da opštine imaju garantovanu fiskalnu autonomiju.
Bošnjački savjet je tražio da se preciznije definiše raspodjela sredstava Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, uz prioritetno finansiranje projekata koji se odnose na zaštitu identiteta, jezika, kulture i običaja manjinskih zajednica. Ministarstvo nije prihvatilo prijedlog, navodeći da je to pitanje već uređeno važećim Zakonom o manjinskim pravima i slobodama.
Djelimično je prihvaćena primjedba NVO “Novi Horizont” i Muslimanskog savjeta, pa je iz nacrta izbrisana zabrana učešća srodnika predsjednika manjinskih savjeta na konkursima Fonda, dok je zabrana za predsjednike savjeta zadržana.
Nema subvencija za nostrifikaciju diploma
NVO “Novi horizont” predložio je smanjenje ili subvencionisanje troškova postupka priznavanja (nostrifikacije) diploma stečenih na albanskom jeziku, omogućavanje polaganja dopunskih ispita na albanskom jeziku uz obezbijeđen prevod ili dvojezičnu komisiju, kao i uspostavljanje posebnog fonda ili programa podrške za priznavanje diploma pripadnika manjinskih zajednica.
Ministarstvo nije prihvatilo ovu primjedbu, uz obrazloženje da su ova pitanja Zakonom o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija.
Ova NVO tražila je da se u opštinama u kojima je manjinski jezik u službenoj upotrebi obezbijedi da formulare i druga dokumenta na tom jeziku izdaju i državni organi koji djeluju na njihovoj teritoriji, poput Zavoda za zapošljavanje i Poreske uprave. Ni to nije prihvaćeno uz stav da bi to rješenje proširilo obavezu i na državne organe i institucije čiji je osnivač država, što je pitanje uređeno sistemskim zakonima koji regulišu rad državne uprave, upravni postupak i službenu upotrebu jezika.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
