Za prosječnu cijenu kvadrata stana u novogradnji u glavnom gradu Crne Gore potrebno je izdvojiti cijele dvije prosječne zarade u Podgorici i četvrtinu od treće. To je najveći iznos za cijenu kvadrata u prosječnim zaradama u odnosu na tri velika glavna grada u regionu - Beograd, Zagreb i Sarajevo, gdje kvadrat košta nešto više od dvije prosječne zarade na nivou tih gradova.
To pokazuju zvanični statistički podaci o cijenama stanova u glavnim gradovima regiona i prosječnim neto zaradama, s kraja prošle godine.
U Podgorici je na kraju 2025. godine prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji i komercijalnoj prodaji iznosila 2.388 eura, dok je prosječna neto-zarada na nivou glavnog grada bila 1.072 eura, što je za 50 eura više od državnog prosjeka. To znači da je za prosječan kvadrat stana u crnogorskom glavnom gradu potrebno izdvojiti 2,23 prosječne zarade.
U glavnom gradu Hrvatske prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji na kraju prošle godine iznosila je 3.428 eura, što je 500 eura više od prosjeka na nivou države. Prosječna neto-zarada u Zagrebu u decembru iznosila je 1.708 eura i bila je za 220 eura veća od ukupnog hrvatskog prosjeka. Iako je kvadrat stana u regionu najskuplji u Zagrebu, i prosječne zarade su najveće, tako da je za prosječan kvadrat potrebno nešto malo više od dvije prosječne zarade (2,01).
U Beogradu prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji na kraju prošle godine iznosila je 2.717 eura, dok je na nivou tog grada prosječna neto-zarada bila 1.326 eura (156 hiljada dinara), što je za oko 270 eura više od prosječne zarade na nivou te države. Tako da su prosječnom Beograđaninu za kupovinu jednog kvadrata stana potrebne nešto malo više od dvije zarade (2,05).
U glavnom gradu Bosne i Hercegovine, prema njihovim statističkim podacima, na kraju prošle godine cijena prosječnog kvadrata stana u novogradnji iznosila je 2.109 eura (4.131 konvertibilnu marku), što je za oko 600 eura više u odnosu na prosjek u drugim opštinama i gradovima Federacije BiH. Prosječna neto-zarada na nivou Sarajeva u decembru iznosila je 1.022 eura (2.002 konvertibilne marke), što je za oko 170 eura više od prosjeka u Federaciji BiH. Tako da su prosječnom Sarajliji za jedan kvadrat stana potrebne 2,06 zarada.
Faktor stranci
Sagovornik “Vijesti” sa tržišta nekretnina u Podgorici je na pitanje zbog čega su stanovi u crnogorskom glavnom gradu znatno skuplji u prosječnim zaradama nego u mnogo većim gradovima regiona, kazao da je glavni razlog to što je cijene nekretnina u Podgorici posljednjih godina određivalo veliko interesovanje stranaca, sa znatno većom kupovnom moći u odnosu na domocilno stanovništvo.
“Stanove u Podgorici u znatnoj mjeri i dalje kupuju stranci i njima su ove cijene i dalje pristupačne. Cijene će biti na ovom nivou ili blago rasti sve dok postoji njihovo interesovanje. Stranci koji proteklih godina i sada dolaze u Podgoricu imaju znatno veću kupovnu moć od prosječnog Podgoričanina koji za jedan kvadrat treba da izdvoji i do dvije i po svoje prosječne zarada, ili ako kupuje na rate, što je najčešći slučaj, i za najmanji jednosoban stan mjesečno treba da daju do polovine svoje zarade, i to na 30 godina”, kazao je sagovornik “Vijesti”.
On ukazuje i da su Crna Gora i Podgorica mali u odnosu na region i njihove glavne gradove, i da je to jedan od razloga za ovakve statističke brojke.
“Nije isto kada hiljadu stranaca dođe da kupi stan u Podgorici, ili u Zagrebu sa 700 hiljada stanovnika, Sarajevu sa pola miliona ili Beogradu sa dva miliona stanovnika. Taj broj stranaca u Podgorici je oko trećine ili ponekad polovine onih koji kupuje stanove i imaju veliki uticaj na tržište. Takva brojka stranaca u mnogo većim gradovima regiona je pet do deset odsto tržišta, i oni imaju uticaj i na njihove cijene, ali mnogo manji”, kazao je ovaj sagovornik “Vijesti”.
Zakon, napadi i vize ublažili rast
On navodi da je do kraja prošle godine postojao konstantan i značajan rast broja stranaca koji kupuju nekretnine u Crnoj Gori i Podgorici, ali da je nakon toga počela blaga stagnacija.
“Na to su uticala dva događaja sa kraja prošle godine. Prvi je incident koji se desio na Zabjelu između crnogorskih i državljana Turske i Azerbejdžana, kao i napadi na radnje stranaca koji su uslijedili i odluka Vlade o privremenom uvođenju viza za građane Turske koji su u posljednje dvije godine postali značajniji kupci ili zakupci nekretnina. Drugi događaj je izmjena Zakona o strancima gdje su uvedena rigoroznija pravila po kojima stranci mogu steći pravo boravka u Crnoj Gori. Tako da su neki odlučili da sačekaju sa odlukom o kupovini nekretnina, dok ne vide kako će se stvari odvijati”, kazao je sagovornik.
Ulazak u EU može imati uticaj, ali ne veliki
Na pitanje kako će najavljeni ulazak Crne Gore u Evropsku uniju za dvije godine uticati na tržište nekretnina, sagovornik “Vijesti” odgovara da je to “pitanje od milion eura”, da sigurno cijene neće biti niže, ali i da na njih može uticati odluka države ili uprave Glavnog grada da li će pokrenuti neki od programa socijalne stambene izgradnje za svoje građane.
“U zemljama regiona koje su članice EU, nakon njihovog učlanjenja došlo je do rasta cijena nekretnina jer su državljani drugih članica po jednakim uslovima mogli da kupuju nekretnine kao i domaći građani. Takvi propisi biće na snazi i u Crnoj Gori nakon učlanjenja, međutim pitanje je da li interesovanje stranaca za kupovinu nekretnina može biti veće nego što je bilo do sada. Takođe, stranci koji su najčešće kupovali stanove u Podgorici bili su Rusi, Turci, Ukrajinci... koji nisu iz zemalja EU i prema kojima ćemo morati da uvedemo vize nakon učlanjenja i strože uslove boravka. Vjerovatnije je da će učlanjenje uticati na veće učlanjenje stranaca za kupovinu nekretnina na primorju, kao što je to bio slučaj u Hrvatskoj”, kazao je sagovornik.
Socijalno stanovanje bi spustilo cijene
Drugi mogući dio uticaja članstva EU na tržište nekretnina je to što u državama članicama postoje značajni fondovi za socijalno stanovanje, dok je, kako je kazao, prodaja stanova u Crnoj Gori iz sindikalnih ili penzionerskih fondova solidarnosti manja od jedan odsto ukupne.
“Formiranje nekog fonda ili programa gdje bi se određenim kategorijama stanovništa subvencionirala kupovina stana ili stanovi ustupali na doživotni zakup za kiriju od deset do 15 odsto zarade, kao što postoje u EU, bi značajno uticalo, možda ne na vraćanje cijene stanova na prethodni nivo, ali svakako na niži budući rast cijena na slobodnom tržištu”, kazao je sagovornik “Vijesti”.
U Zagrebu i Sarajevu dvocifreni rast stanogradnje, za Podgoricu nema podataka
Državni zavodi za statitsiku u Hrvatskoj i BiH objavljuju podatke o broji izgrađenih stanova, dok tog podatka u Crnoj Gori nema. U Srbiji, Zavod za statistiku još nije objavio podatke o cijenama stanova i izgradnji u 2025. godini po regionima i gradovima, ali je to uradio Republički geološki zavod, čije podatke “Vijesti” koriste.
U Zagrebu je u 2024. godini izgrađeno 1.610 stanova, a lani 1.886, što je godišnji rast od 17 odsto. Cijena kvadrata stana u glavnom gradu Hrvatske u drugoj polovini 2024. godine iznosila je 2.992 eura, a u istom periodu lani 3.428, što je godišnji rast od 14,5 odsto.
U Sarajevu je u 2024. godini izgrađeno 275 stanova, a lani 343, što je rast od 24,7 odsto. Prosječna cijena kvadrata u posljednjem kvartalu 2024. godine bila je 1.886 eura, a u istom periodu prošle godine 2.109 eura, odnosno za godinu dana došlo je do poskupljenja od 11,8 odsto.
Prema ovim podacima, i u Zagrebu i u Sarajevu znatno je veći procenat rasta broja novoizgrađenih stanova od stope rasta cijene kvadrata.
Kvadrat u Beogradu od 1.430 do 15.300 eura
U istraživanju Republičkog geološkog zavoda Srbije, navedeno je i da je u četvrtom kvartalu prošle godine prosječna cijena kvadrata stana u Beogradu na vodi bila 4.685 eura, dok je najniža u prigradskim opštinama iznosila 1.430 eura.
Ukupna vrijednost prodatih nektretnina u ovom kvartalu u Beogradu iznosila je 1,17 milijardi eura. Najskuplji stan plaćen je 1,37 miliona eura, dok je najskuplji kvadrat vrijedio 15.300 eura.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
