Crnogorsko društvo ekologa (CDE) i CEE Bankwatch Network uputili su Ministarstvu energetike i rudarstva, Vladi i Skupštini komentare na Predlog zakona o dopunama Zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora.
Upozorili su, kako je saopšteno, na "niz spornih odredbi" koje se odnose na zaštitu prirode, učešće javnosti i procedure izdavanja dozvola za projekte obnovljivih izvora energije.
Organizacije istovremeno pozivaju Skupštinu da povuče, kako kažu, sporni Zakon iz hitne procedure, vrati u redovni zakonodavni postupak i omogući ozbiljnu stručnu i javnu raspravu o izmjenama koje "mogu imati dugoročne posljedice po prirodu, lokalne zajednice i proces energetske tranzicije".
"Podržavamo razvoj obnovljivih izvora energije i mjere koje mogu doprinijeti smanjenju zavisnosti od fosilnih goriva, posebno korišćenje solarne energije, velikih toplotnih pumpi, solarnih termalnih sistema i otpadne toplote. Međutim, smatramo da se ovim izmjenama pokušava preuzeti dio najspornijih odredbi Direktive RED III bez adekvatne rasprave, iako većina država članica Evropske unije još uvijek nije završila njihovu implementaciju niti su efekti njihove primjene dovoljno poznati", piše u saopštenju.
Posebno zabrinjava, kako su kazali, što se javnosti predstavlja da je transpozicija članova 15 i 16 RED III neophodna zbog obaveza iz Plana rasta za Zapadni Balkan. "Takav zahtjev ne proizilazi iz javno dostupnih dokumenata Plana rasta, koji se odnose na usklađivanje sa RED II i unapređenje procedura izdavanja dozvola, a ne na potpunu primjenu spornih odredbi RED III", dodaju.
Smatraju da je prerano uvoditi odredbe koje se oslanjaju na mehanizme zaštite prirode koji u Crnoj Gori još nisu uspostavljeni. "RED III je zasnovan na pretpostavci da države imaju funkcionalnu Natura 2000 mrežu, razvijene karte osjetljivosti vrsta, kvalitetne podatke o biodiverzitetu i snažne institucije koje mogu istovremeno ubrzavati procedure i čuvati prirodu. Crna Gora još uvijek nema uspostavljen takav sistem", pojasnili su.
Zbog toga traže da se buduća Natura 2000 područja, Emerald mreža, migratorni koridori ptica i druga područja od visokog značaja za biodiverzitet obavezno uključe u procese kartiranja i određivanja zona za razvoj obnovljivih izvora energije. Evropska pravila, poručuju, jasno ukazuju da prioritet treba dati već izgrađenim i degradiranim površinama, odnosno krovovima, parkiralištima, industrijskim zonama, napuštenim rudnicima i drugom transformisanom prostoru, umjesto prirodnim i poluprirodnim staništima.
Posebno traže brisanje pojedinih odredbi člana 11d koje "značajno slabe postojeće procedure zaštite životne sredine". "Neprihvatljivo je da projekti budu izuzeti od procjene prihvatljivosti za buduću ekološku mrežu u zemlji koja još nije ni uspostavila sistem Natura 2000. Takođe je neprihvatljivo ograničavati mogućnost da se tokom procjene uticaja na životnu sredinu traže dodatne informacije i dopune studije kada javnost, stručna komisija ili nadležni organi utvrde ozbiljne nedostatke u dostavljenoj dokumentaciji", piše u saopštenju.
Kazali su i da javni uvid i javna rasprava imaju smisla samo ako postoji mogućnost da primjedbe građana, stručnjaka, opština i organizacija civilnog društva utiču na konačni sadržaj studije i na odluku o projektu. "Ako se unaprijed zabrani dopunjavanje studije na osnovu novih činjenica utvrđenih tokom postupka, tada se učešće javnosti svodi na formalnost, a ne na stvarni mehanizam zaštite javnog interesa."
Dodatnu zabrinutost, kako su rekli, izaziva član 11e, kojim se svi projekti obnovljivih izvora energije unaprijed proglašavaju projektima od preovlađujućeg javnog interesa. "Evropska direktiva ne propisuje da su takvi projekti automatski i bez izuzetka iznad svih drugih javnih interesa, već samo uvodi pretpostavku koja se u konkretnim postupcima može preispitivati. Predloženim tekstom ta nijansa nestaje, što može dovesti do pogrešnog tumačenja da zaštita prirode, voda i biodiverziteta mora ustupiti mjesto svakom projektu obnovljivih izvora energije. Zato tražimo potpuno brisanje ovog člana iz zakona."
Protive se i uvođenju roka od šest mjeseci za sprovođenje procjene uticaja na životnu sredinu za projekte koji "mogu imati značajne posljedice po prirodu".
"Kvalitetna procjena zahtijeva terenska istraživanja, stručne analize, javni uvid i nezavisnu ocjenu. Problem sporih procedura ne rješava se skraćivanjem stručnih analiza, već jačanjem kapaciteta institucija i zapošljavanjem stručnog kadra. Upravo zato smatramo da je neophodno preuzeti odredbe RED III koje obavezuju državu da obezbijedi dodatne ljudske i finansijske resurse nadležnim organima, a ne samo odredbe koje skraćuju rokove."
Istovremeno, smatraju da predloženi zakon propušta priliku da snažnije podrži sektor grijanja i hlađenja, koji je "ključan za dekarbonizaciju Crne Gore". Velike toplotne pumpe, solarni termalni sistemi i korišćenje otpadne toplote moraju imati prioritet u javnim politikama i programima podrške, zajedno sa izradom planova grijanja i hlađenja za veće gradove, poručuju.
"Crnoj Gori su potrebni obnovljivi izvori energije, ali su joj jednako potrebni kvalitetne institucije, učešće javnosti i efikasna zaštita prirode. Tražimo da se energetska tranzicija ne uspori, nego sprovodi planski, transparentno i u skladu sa javnim interesom. Zato pozivamo Skupštinu da povuče ovaj zakon iz hitne procedure i omogući raspravu koja će rezultirati boljim i održivijim zakonskim rješenjima", piše u saopštenju.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
