Libertas: UZKD izrekla kompaniji "Carine" kaznu od 5.000 eura jer nije vratila kupalište u Baošićima u prvobitno stanje

Uprava za zaštitu kulturnih dobara (UZKD) izrekla je maksimalnu novčanu kaznu od pet hiljada eura kompaniji "Carine", čiji je vlasnik Čedomir Popović, jer još nije vratila kupalište u Baošićima u prvobitno stanje.

Novčana kazna investitoru, čiji je projekat prema navodima Osnovnog suda u Herceg Novom vrijedan oko 80 miliona eura, uslijedila je nakon niza poteza UZKD da primjeni zakon i sačuva prirodni izgled obale u Baošićima.

"Rješenjem o izvršenju broj UP/I-05-174/2026-29 od 12.05.2026. godine, izvršeniku je ostavljen rok od dva mjeseca za izvršenje obaveze utvrđene izvršnim rješenjem, uz upozorenje da će, ukoliko u ostavljenom roku ne postupi po izvršnom rješenju, biti prinudno izvršen izricanjem novčane kazne u skladu sa članom 152 Zakona o upravnom postupku. Po isteku roka od dva mjeseca određenog rješenjem o izvršenju, izvršen je uvid u spise predmeta i utvrđeno je da izvršenik nije postupio po izvršnom rješenju, odnosno da nije pribavio konzervatorske uslove, izradio konzervatorski projekat niti pribavio saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara na konzervatorski projekat“, piše u Rješenju o novčanoj kazni, koje je danas izdala UZKD, a u koje portal Libertas ima uvid.

Libertas je već objavio Rješenje o vraćanju kupališta u Baošićima u prvobitno stanje, koje je UZKD donijela 16. februara 2026. godine, nakon što su njeni inspektori, nekoliko dana ranije, utvrdili da se radovi izvode bez saglasnosti Uprave,odnosno bez konzervatorskih uslova neophodnih za takvu vrstu zahvata.

"Carine“ ni tada nijesu postupile po tom rješenju, zbog čega je UZKD 12. maja donijela novo rješenje kojim je toj kompaniji ostavljen dodatni rok od dva mjeseca za izvršenje obaveze.

Popović je to vrijeme, umjesto da postupi po rješenju državnog organa nadležnog za zaštitu kulturne baštine, iskoristio da uloži žalbu.

Odlaganje izvršenja

"Carine“ su 25. maja 2026. godine zatražile odlaganje izvršenja rješenja o vraćanju kupališta u prvobitno stanje, koje je UZKD donijela u februaru.

Tražile su da se izvršenje odloži do okončanja upravnog spora, koji je ta kompanija pokrenula pred Upravnim sudom u Podgorici.

Međutim, Upravni sud njihov zahtjev nije prihvatio.

U predlogu za odlaganje izvršenja rješenja, "Carine“ tvrde da bi njegovim sprovođenjem kompaniji bila pričinjena ogromna šteta, a da takvo postupanje nije u javnom interesu.

Takođe, pozvale su se na član 155 Zakona o upravnom postupku, kojim je propisano:

"Na predlog stranke, a radi izbjegavanja nepopravljive štete, javnopravni organ koji je donio rješenje može odložiti izvršenje i, ako je to nužno, produžiti odlaganje izvršenja rješenja sve do pravosnažne odluke o upravnoj stvari, ako zakonom nije drugačije propisano i ako nije u suprotnosti sa javnim interesom“.

U ovom predlogu o odlaganju izvršenja, "Carine“ su se ponovo pozvale na zapisnike inspekcije Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine od 20. februara 2026. godine, inspekcije Uprave za vode od 6. marta 2026. godine, inspekcije Opštine Herceg Novi od 17. marta 2026. godine i ekološke inspekcije od 14. aprila 2026. godine.

Libertas je u prethodnom tekstu "Mnogima nije smetalo betoniranje Nevjeste Jadrana“ objaviosve zapisnike do kojih je došao posredstvom Zakona o slobodnom pristupuinformacijama, a preko aplikacije MANS.

U svim tim zapisnicima navedeno je da "Carine“ radove na kupalištu izvode na osnovu građevinske dozvole koju je izdala Opština Herceg Novi.

Istovremeno, nijedna od tih inspekcija nije konstatovala da investitoru nedostaje dio dokumentacije neophodne za izvođenje radova, odnosno konzervatorski uslovi i saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara.

Libertas je i ranije objavio da su radovi na kupalištu ispred luksuznog rizorta počeli bez saglasnosti UZKD, jer investitor nije ispunio konzervatorske uslove, niti je podnio zahtjev za izradu konzervatorskog projekta, bez kojeg takvi radovi nijesu mogli biti odobreni.

Čedomir Popović je u predlogu za odlaganje izvršenja naveo i da bi vraćanje obale u prvobitno stanje negativno uticalo, ne samo na "Carine“ kao investitora, već i na zaposlene, poslovne partnere, turistički sektor, javne prihode, kao i na građane Baošića i Herceg Novog.

Problematizovao je i to što bi se, tvrdi, izvršenjem rješenja doveo u pitanje pravosnažan upravni akt, odnosno građevinska dozvola koju je izdala Opština Herceg Novi.

Popović je tvrdio i da se obala na kojoj gradi ne nalazi pod UNESCO zaštitom, a i da palata Smekja-Rašković, koja se problematizuje, decenijama ne postoji.

"Kako nekadašnja palata Smekja–Rašković ne postoji na terenu već decenijama, pomenuta spomen tabla postavljena u znak sjećanja na boravak francuskog pisca Pierre Lotti izvan područja koje je predmet uređenja shodno izdatoj Građevinskoj dozvoli, Podnosilac smatra da se eventualne mjere zaštite mogu ostvarivati na način koji neće proizvesti nesrazmjerne posljedice po Podnosioca kao investitora, lokalnu samoupravu i generalno zajednicu te i turističku privredu, posebno imajući u vidu spremnost Podnosioca da sve dalje aktivnosti uskladi sa stručnim preporukama i zahtjevima nadležnih organa“, piše u predlogu za odlaganje izvršenja rješenja, u koji Libertas ima uvid.

Odbijanje odlaganja

Već 1. juna UZKD je odbila Popovićev zahtjev za odlaganje izvršenja rješenja o vraćanju kupališta u stanje prije nasipanja kamena u more i betoniranja obale.

Uprava je obrazložila da se parcele, na kojima "Carine“ grade kupalište ispred luksuznog hotela sa pet zvjezdica, ne nalaze samo u Studiji zaštite kulturnih dobara, već i u Zaštićenoj okolini prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora u skladu sa Zakonom o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora.

S obzirom na to, direktorica Petra Zdravković napisala je da se u ovom slučaju primjenjuje Zakon o zaštiti kulturnih dobara, kojim je očuvanje kulturne baštine definisano kao javni interes.

Ona je Popoviću odgovorila i da nije tačno da palata Smekja-Rašković ne postoji decenijama, jer je njeno postojanje dokumentovano i fotografisano 2023. godine, tokom izrade HIA studije (Procjeni uticaja na kulturnu baštinu).

"U kontekstu navoda da palata Smekja-Rašković već decenijama ne postoji na terenu, konstatuje se da je prilikom izrade HIA studije (Pojedinačne procjene uticaja projekta na baštinu) za potrebe izgradnje hotela "Carine" sa pet zvjezdica, javne saobraćajnice na lokaciji bivšeg kompleksa PKB u Baošicima u okviru kat. parc. br. 414/1, 414/2, 415, 416, 417, 418, 419, 420, 421, 422, KO Baošići, Herceg Novi, a koja je propisana od strane Uprave i izrađena po zahtjevu D.O.O. „Carine" od dana 23.11.2023. godine, ista evidentirana i tokom izrade navedene HIA studije i dalje bila na prisutna na terenu, o čemu svjedoči fotodokumentacija koja je sastavni dio ove studije“, piše u obrazloženju odluke Zdravković.

Ona je konstatovala i da je, tokom gradnje luksuznog hotela, 2024. godine, došlo do rušenja dijela te palate.

"Uvidom u dokumentaciju uprave konstatovano je da je, budući da je prilikom sprovođenja aktivnosti na izgradnji kompleksa došlo do rušenja potencijalnog kulturnog dobra Palata Smekja-Rašković, koje se nalazilo u obuhvatu kamenog ogradnog zida, na kojem se nalazi pojedinačno kulturno dobro Spomen ploča u znak sjećanja na boravak francuskog pisca Pjera Lotija, Uprava nadležnoj inspekciji za kulturna dobra podnijela je inicijativu za vršenje inspekcijskog nadzora 8. jula 2024. godine“, napisala je Zdravković u odgovoru Popoviću.

Kako vratiti kupalište u prvobitno stanje?

Osim što je izrekla novčanu kaznu od pet hiljada eura, Uprava za zaštitu kulturnih dobara danas je donijela i rješenje o konzervatorskim uslovima za vraćanje kupališta u prvobitno stanje.

U njemu je detaljno propisano na koji način lokaciju u srcu Bokokotorskog zaliva treba vratiti u stanje u kojem se nalazila prije početka radova.

S obzirom na to da "Carine“ nijesu ispunile obavezu izrade konzervatorskog projekta, Zdravković je novim rješenjem naložila Javnom preduzeću za upravljanje Morskim dobrom da preuzme taj posao.

"Obavezuje se Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, da u roku od 2 (dva) mjeseca od dana prijema ovog Rješenja, dostavi Upravi za zaštitu kulturnih dobara, projekat urađen u skladu sa uslovima iz stava I ovog Rješenje, te izrađen od strane javne ustanove koju osniva Vlada, ili pravnog lica koje ima odgovarajuću konzervatorsku licencu“, piše u rješenju UZKD, u koji Libertas ima uvid.

Zdravković je u rješenju napisala da je potrebno ukloniti sve novoizgrađene objekte na kupalištu, ukloniti sav nasuti pijesak i kamen iz mora do zvanične linije obale, pa ukloniti dograđeni i restaurirati postojeći madrać.

Naredila je i obnovu kompletne obale do puta, uz korišćenje katastarske dokumentacije, starih fotografija, arhivske građe i svih drugih dostupnih podataka koji pokazuju kako je obala izgledala prije početka radova.

Popović: Veća je šteta ako vratimo obalu u prvobitno stanje

Čedomir Popović je prošle sedmice na RTCG potvrdio da nije ni pokušao da vrati obalu u prvobitno stanje, očekujući da će njegova žalba, o kojoj sada odlučuje Vrhovni sud, omogućiti da radovi koje je izvodio budu proglašeni zakonitim.

"Ovdje su nasute ogromne količine kubika kamena. Ovdje je dubina oko 12 metara. Mi smo konstatovali i određene konzervatore i dio struke i svako je jednoglasno rekao: da ako bi se obala vratila u prvobitno stanje da je to mnogo veća šteta za životnu sredinu“, kazao je tada Popović.

Iako na tabli postavljenoj ispred kupališta, na kojoj su navedeni zvanični podaci o projektu, piše da je površina kupališta približno 12 i po hiljada kvadratnih metara, Popović je u istoj emisiji rekao da je Vlada Crne Gore odobrila uređenje oko 11 hiljada kvadratnih metara obale, od čega je, tvrdi on, do sada uređeno oko osam hiljada.

"Da bi svakome bilo jasno, Vlada Crne Gore donijela je odluku, ne za ovu plažu, nego kad su u pitanju bile i druge, ali za ovu plažu da imamo pravo nasipanja 10.940 metara kvadratnih. Ponavljam, ona je sada negdje na oko osam hiljada“, kazao je Popović.

Dok predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić, ne komentariše slučaj, uključujući ni predlog Zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojane Ćirović, da se poništi građevinska dozvola izdata Popoviću, kompanija "Carine“ u jeku turističke sezone nastavlja radove na hotelskom kompleksu.

Slučaj Baošići stigao i do Pariza

Slučaj radova kompanije "Carine“ u Baošićima privukao je pažnju i UNESCO-ovog Centra za svjetsku baštinu, koji je 27. februara 2026. godine uputio zvaničan dopis Stalnoj delegaciji Crne Gore pri UNESCO-u u Parizu, u koji Libertas ima uvid.

U dopisu se navodi da je Centar, na osnovu medijskih izvještaja, upoznat sa navodno neovlašćenim radovima u zaštićenoj okolini Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, koje se nalazi na Listi svjetske baštine.

Pozivajući se na paragraf 174 Operativnih smjernica za sprovođenje Konvencije o svjetskoj baštini, Centar je od crnogorskih vlasti zatražio da provjere navode i dostave detaljno izjašnjenje o slučaju.

Od nadležnih institucija zatraženo je da odgovor dostave najkasnije do 13. marta 2026. godine, kako bi informacije bile razmotrene u okviru priprema za 48. sjednicu Komiteta za svjetsku baštinu, koja se održava tokom naredne sedmice.

U odgovoru UNESCO-u nalazi se i pregled događaja koji potvrđuje da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara postupala po službenoj dužnosti nakon prijava građana.

U dokumentu se navodi da su stručna lica Uprave 16. februara 2026. godine izašla na teren, utvrdila stanje na lokaciji i konstatovala da za izvedene radove nije postojao konzervatorski projekat na koji je Uprava dala saglasnost, niti su radovi naknadno odobreni.

Zbog toga je investitoru naloženo da lokaciju vrati u prvobitno stanje, uz obavezu da prethodno pribavi nove konzervatorske uslove, izradi konzervatorski projekat i dobije saglasnost Uprave.