Brisel prati pomoć Montenegro erlajnsu

Evropska unija pozvala je Crnu Goru da svakih šest mjeseci izvještava o toku povraćaja nezakonite državne pomoći dodijeljene Montenegro erlajnsu, kao i o procjeni eventualnog ekonomskog kontinuiteta sa novim nacionalnim avio-prevoznikom ToMontenegro.

To se navodi u zajedničkoj poziciji o Poglavlju 8 (Konkurencija), koje je privremeno zatvoreno u utorak na Međuvladinoj konferenciji u Briselu. Tog dana je zatvoreno i Poglavlje 29 (Carinska unija), što je ukupan broj zatvorenih poglavlja povećalo na 18, od ukupno 33. Cilje Vlade je da sva poglavlja budu zatvorena do kraja ove godine, kako bi Crna Gora postala članica EU 2028. godine...

EU konstatuje da je Crna Gora pokazala postepeno unaprijeđenu i, u cjelini, zadovoljavajuću praksu sprovođenja u ovoj oblasti i poziva državu da nastavi svoje napore i dalje unapređuje i postiže rezultate.

Kada je riječ o posebnim istragama državne pomoći u vezi sa potencijalno neusklađenom pomoći dodijeljenom u sektoru avio-saobraćaja, posebno kompaniji Montenegro erlajns, EU konstatuje da je Crna Gora, u periodu između 2019. i 2024. godine, sprovela četiri formalne istrage po službenoj dužnosti o potencijalnoj državnoj pomoći dodijeljenoj od 2012. godine (uključujući Zakon o ulaganju u konsolidaciju i razvoj Montenegro erlajnsa iz 2019. godine) i donijela tri odluke o povraćaju za neusklađenu državnu pomoć, uključujući i pitanja povraćaja u kontekstu stečaja.

“EU takođe pozdravlja činjenicu da je Agencija za zaštitu konkurencije (AZZK) preduzela inicijativu za dodatne aktivnosti izvan okvira prvobitnog zahtjeva iz završnog mjerila, na primjer da istraži pitanje ekonomskog (ne)kontinuiteta između Montenegro erlajns (MA) i novog nacionalnog avio-prevoznika ToMontenegro, kao i moguću državnu pomoć dodijeljenu potonjem”, navodi se.

EU smatra da je AZZK, kroz pomenute istrage po službenoj dužnosti, pokrenula neophodne istrage i procesne korake koji se zahtijevaju za ovo mjerilo.

Iako razumije da stečajni postupci pred Privrednim sudom mogu dugo trajati, EU poziva Crnu Goru da na svakih šest mjeseci izvještava o svim dešavanjima koja mogu dovesti do stvarnog povraćaja neusklađene državne pomoći u tom predmetu, kao i o cjelovitoj procjeni koja se odnosi na ekonomski (ne)kontinuitet između Montenegro erlajnsa i novog nacionalnog avio-prevoznika ToMontenegro, uključujući i moguću državnu pomoć dodijeljenu posljednjem.

Bivša državna avio-kompanija u stečaju treba državi da vrati 65,2 miliona eura na ime nezakonite državne pomoći koju je po raznim osnovama dobijala od 2013. do 2020. godine, kao i kamatu od 5,4 miliona eura, navedeno je u presudi Privrednog suda od 9. juna. Privredni sud nije prihvatio dio zahtjeva države koji se odnose na potraživanje nezakonito date državne pomoći od 28,1 milion eura i kamate na taj iznos od 8,3 miliona eura. Dio zahtjeva o nezakonitoj državnoj pomoći, koji je odbijen, odnosi se na uplate od Vlade i više ministarstava za koje se nije navodila svrha uplate toj kompaniji i za koje Agencija za zaštitu konkurencije nije tražila da budu vraćeni državi.

MA je otišao u stečaj u aprilu 2021. godine, a dosadašnja stečajna potraživanja bila su vrednija od imovine koju je imala kompanija, tako da je pitanje da li će i koliko država moći da se naplati.

Savjet Agencije za zaštitu konkurencije je 3. septembra 2020. godine donio rješenje kojim je naloženo hitno obustavljanje svake dalje dodjele državne pomoći nacionalnoj avio-kompaniji do donošenja konačne odluke o njenoj usklađenosti sa pravilima. To se desilo četiri dana nakon što je dotadašnja vlast DPS-a, koja je i davala nezakonitu pomoć kompaniji, izgubila izbore.

Nova Vlada je 24. decembra, 20 dana nakon što je izabrana, saopštila da nema više pravnog osnova ni mogućnosti donošenja zakonitih odluka kojima bi se pomoglo MA. Dan nakon toga uprava kompanije, izabrana od bivše vlasti, donosi odluku da obustavi sve letove jer ne mogu funkcionisati bez državne pomoći. Vlada je u februaru 2021. godine osnovala novu avio-kompaniju ToMontenegro sa 30 miliona eura, koja je uspostavila redovne letove od 10. juna te godine.

AZK je u januaru 2023. pokrenula postupak kako bi utvrdila da li 30 miliona eura koji je Vlada dala nacionalnom avio-prevozniku ToMontenegro kao osnivački kapital, predstavlja nezakonitu državnu pomoć.

KAP ZAVRŠENA PRIČA

Kada je riječ o predmetu iz sektora aluminijuma, posebno kompaniji Kombinat aluminijuma Podgorica (KAP), EU konstatuje da je njenu imovinu 2014. godine preuzelo društvo Politropus Alternative Tivat i Uniprom Nikšić.

U svojoj odluci od 11. marta 2016. godine, Komisija za kontrolu državne pomoći zaključila je da ne postoji ekonomski kontinuitet između KAP-a i novih vlasnika njene imovine.

“Uniprom je nastavio rad topionice aluminijuma u smanjenom obimu, ali je efektivno obustavio rad u decembru 2021. godine. EU konstatuje ishod posebne procjene Komisije za kontrolu državne pomoći, prema kojoj Uniprom nije bio korisnik neusklađene državne pomoći”, piše u Zajedničkoj poziciji.

Država je decenijama direktno pomagala fabriku kroz subvencije za struju, otplate kredita i aktivirane državne garancije koje su iznosile više od 100 miliona eura, dok je fabrikom upravljao ruski biznismen Oleg Deripaska.

U KAP je 2013. godine uveden stečaj zbog duga od 386 miliona eura. Nakon toga, imovinu fabrike je kupio Uniprom koji tvrdi da od preuzimanja imovine u julu 2014. godine nikada nije bila korisnik državne pomoći.

Baseni crvenog mulja izdvojeni su iz imovine KAP-a tokom stečajnog postupka, a prodati su u martu 2015. godine kompaniji Politropus Alternative. Baseni su 2016. godine prešli u vlasništvo kompanije Weg Kolektor, koja je preuzela obavezu njihovog održavanja.

CRNA GORA DA NASTAVI DA UREDNO EVIDENTIRA DRŽAVNU POMOĆ

Kada je riječ o predmetu iz oblasti saobraćajne infrastrukture, posebno auto-puta Bar - Boljare, EU podsjeća na zaključke AZZK da nije bilo neusklađene državne pomoći u finansiranju izgradnje dionica Smokovac -Mateševo i Mateševo - Andrijevica, kao i komercijalnog korišćenja prve dionice, posebno u vezi sa državnom kompanijom Monteput.

EU je pozdravila praksu AZZK u prepoznavanju i istrazi slučajeva potencijalno neusklađene pomoći i praćenju njenog povraćaja.

“EU poziva Crnu Goru da nastavi da uredno evidentira kako usklađenu, tako i neusklađenu državnu pomoć u posebnim registrima državne pomoći i godišnjim izvještajima o državnoj pomoći”, navodi se u Zajedničkoj poziciji.

Za svu ostalu pomoć, Crna Gora treba, prije pristupanja, da sačini listu svih postojećih mjera državne pomoći (subvencija, olakšica i sl.) koje želi da zadrži i nakon ulaska u EU. Tu listu ocjenjuje Agencija za zaštitu konkurencije, a zatim je dostavlja Evropskoj komisiji na provjeru.

Sve što ne prođe kroz ovaj mehanizam tretiraće se, nakon pristupanja, kao “nova pomoć” koja mora ponovo da se prijavljuje Komisiji i dobije njenu saglasnost da bi bila zakonita - što znači da će, u praksi, Crna Gora morati unaprijed da “očisti” svoj sistem subvencija prije samog dana ulaska u EU.

EU obavještava Crnu Goru da će se mjere pomoći koje su stupile na snagu više od deset godina prije dana pristupanja uvijek smatrati postojećom pomoći.

POGLAVLJE NE ZAHTIJEVA DALJE PREGOVORE

EU konstatuje da, u ovoj fazi, ovo poglavlje ne zahtijeva dalje pregovore, ali ukazuje da će se, ako bude potrebno, vratiti na ovo poglavlje u odgovarajućem trenutku.

Praćenje obaveza i napretka Crne Gore u usklađivanju sa pravnom tekovinom i njenoj primjeni nastaviće se sve do pristupanja Crne Gore, navodi EU i naglašava da će posvetiti posebnu pažnju praćenju svih gore navedenih pitanja, kako bi obezbijedila potpuno usklađivanje Crne Gore sa pravnom tekovinom u ovom poglavlju, kao i administrativni kapacitet za njeno djelotvorno sprovođenje.

“Posebnu pažnju treba posvetiti vezama između ovog poglavlja i drugih pregovaračkih poglavlja. Konačna ocjena usklađenosti crnogorskog zakonodavstva sa pravnom tekovinom, njegove primjene, kao i ispunjenja ostalih završnih mjerila, može se dati tek u kasnijoj fazi pregovora”, ističe se u Zajedničkoj poziciji.

Kako se dodaje, pored svih informacija koje EU može zatražiti radi pregovora u ovom poglavlju, EU poziva Crnu Goru da redovno dostavlja detaljne pisane informacije Savjetu za stabilizaciju i pridruživanje o napretku u primjeni pravne tekovine i jačanju administrativnih kapaciteta.

Potrebno povećati broj carinskih službenika i digitalizovati sistem

Evropska unija ocijenila je da Poglavlje 29 - Carinska unija trenutno ne zahtijeva dalje pregovore sa Crnom Gorom, ali je Podgorici postavila jasne uslove do dana pristupanja: godišnje povećanje broja carinskih službenika za najmanje 40, potpunu digitalizaciju carinskih sistema povezanu sa EU okruženjem i izvještavanje Evropskoj komisiji na svakih šest mjeseci o napretku u uvođenju tih digitalnih sistema.

Kako se navodi u Zajedničkoj poziciji za ovo poglavlje, EU smatra neophodnim da se u Ugovor o pristupanju sa Crnom Gorom, između ostalog, uključi odredba kojom se obezbjeđuje dalja važnost, nakon pristupanja, dokaza o porijeklu robe izdatih prije pristupanja u okviru preferencijalnih sporazuma koje je Crna Gora zaključila sa trećim zemljama.

“Ova mjera je neophodna radi očuvanja pravne sigurnosti i povjerenja privrednih subjekata”, smatra EU.

Potrebno je, kako dodaje, uključiti i odredbe koje se odnose na carinsko skladištenje, unutrašnju obradu i privremeni uvoz, koje su neophodne kako bi se precizirali uslovi pod kojima se ovi postupci okončavaju, kao i odredbe koje se odnose na otpust, naplatu i povraćaj carinskih dažbina.

“EU očekuje da će Crna Gora, do dana pristupanja, uskladiti svoja pravila o oslobođenju za uvoz piva u ličnom prtljagu putnika sa pravilima EU”, piše u Zajedničkoj poziciji. (EU ima jedinstvena pravila - propisane količinske limite za robu koju putnici mogu unijeti preko granice bez plaćanja carine - to uključuje i alkoholna pića, pa i pivo).

EU ističe da nacionalna izuzeća koja nijesu dozvoljena u EU moraju prestati da se primjenjuju najkasnije do dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

“Kada je riječ o kontroli gotovine od strane carine, crnogorski pravni okvir koji reguliše kontrolu prekograničnog kretanja gotovine još treba da se uskladi sa pravnom tekovinom EU”, ističe se.