Zakon o duvanu treba da se izmijeni tako da se mali proizvođači duvana ne tretiraju kao industrijski, već da imaju mogućnost registracije kao mala gazdinstva, kako bi mogli da prodaju duvana obavljaju na legalan način, jer oni nijesu u mogućnosti da ispune sve zahtjeve koje aktuelni zakon propisuje, a država bi, umjesto inspekcijskih kazni, trebala da ponudi rješenje.
“Vijestima” je to kazao uzgajivač duvana Fitim Dragaj iz Ulcinja koji je, u saradnji s poslanikom Albanske alternative Ilirom Čapunijem, učestvovao u pokretanju inicijative za izmjenu i dopunu Zakona o duvanu, kako bi on prepoznao male proizvođače, a koju je Čapuni još u februaru pokrenuo u Skupštini Crne Gore.
Čapuni je rekao redakciji prošle sedmice da izmjenama Zakona o duvanu treba uvesti status malih proizvođača, po uzoru na postojeće rješenje za proizvođače alkohola, odnosno rakije, jer je u tom dijelu zakon prepoznao razliku između domaćina i industrijske destilerije. Cilj je da se omogući uzgoj ograničenih količina duvana (do 50 kilograma) za sopstvene potrebe, uz definisanje akciza i zaštitu malih proizvođača.
Istakao je da se duvan uglavnom uzgaja na malim parcelama koje nisu pogodne za druge kulture, te da nije riječ o komercijalnoj proizvodnji. Takođe smatra da, nakon gašenja duvanskog kombinata, treba pronaći model otkupa duvana, uz izmjene zakona koje će biti usklađene sa standardima Evropske unije.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, na čijem čelu je Vladimir Joković (SNP), redakciji su tad kazali da imaju senzibilan pristup prema svim poljoprivrednicima, a naročito malim poljoprivrednim proizvođačima, vodeći računa da se njihov dohodak ne ugrozi. Upravo iz tog razloga organizovan je sastanak s Čapunijem, Artanom Čobijem (Albanski forum) i proizvođačima duvana, a na kojem su razmotreni izazovi s kojima se oni suočavaju.
Ipak, ove sedmice nijesu odgovorili na pitanja lista koliko je registrovanih proizvođača duvana u Crnoj Gori i u kojim opštinama proizvode, kome domaći proizvođači prodaju duvan i postoji li organizovan otkup, koliko domaćeg duvana završi na crnogorskom tržištu, a koliko se izvozi, da li Ministarstvo raspolaže procjenama o broju malih proizvođača koji nijesu obuhvaćeni važećim Zakonom o duvanu…
Na taj način nema odgovora ni na pitanja kolika je vrijednost domaće proizvodnje duvana na godišnjem nivou i kako je sad domaća proizvodnja duvana uređena zakonski, a kako je planirano da se uredi u narednom periodu, potencijalnim izmjenama i dopunama zakona.
Dragaj je redakaciji kazao da za male proizvođače duvana se najveće prepreke nalaze u članovima pet i šest, i da je potrebno, ukoliko postoji politička volja, napraviti izmjene i dopune u cilju legalizacije i zaštite tradicionalne proizvodnje duvana, a kao primjer navodi da “kroz sistem markica proizvođači plaćaju državi sniženu akcizu, a ne istu kao i za industrijske cigarete”.
Član 5 Zakona o duvanu propisuje uslove za proizvodnju duvana i predviđa da se tom djelatnošću može baviti privredno društvo, preduzetnik ili fizičko lice koje nije preduzetnik, pod uslovom da, između ostalog, ima zaključen ugovor o proizvodnji sa obrađivačem duvana (ako obrađivač nije ujedno i proizvođač), vlasnik je ili zakupac obradivog poljoprivrednog zemljišta, posjeduje potrebnu mehanizaciju za obradu zemljišta, ima uslove za primarnu preradu duvana (sušenje, sortiranje, pakovanje i skladištenje), koristi sjeme proizvedeno u skladu s propisima i da u posljednje tri godine nije pravosnažno osuđivan za krivična djela nedozvoljene proizvodnje ili trgovine duvanom.
Član 6 propisuje da je zabranjeno stavljanje u promet rezanog ili na drugi način usitnjenog duvana, uslove za dozvolu za obrađivanje duvana…
Jedan čovjek nije fabrika
Dragaj je redakciji kazao da je mala proizvodnja porodični trud, rad na malim površinama i u teškim uslovima za opstanak na našim ognjištima, dok je velika proizvodnja industrijska.
“Nedopustivo je da se mali čovjek koji jedva spaja kraj s krajem izjednačava sa multinacionalnim fabrikama i gigantima”, poručio je i dodao da se zahvaljuje Ministarstvu što su ih primili na sastanak, “iako u tom razgovoru nisu bili baš jasni u svom predlogu”.
Dragaj dodaje da su predstavnici ministarstva pominjali “neke zainteresovane kompanije iz regiona koje bi navodno došle da zaključuju sporazume s proizvođačima za otkup duvana”.
Međutim, pojašnjava, njihov stav je bio jasan iz nekoliko razloga: Prvi problem s kojim se suočava Krajina (Mjesna zajednica Ostros, opština Bar) trenutno je ljudski faktor - svaki dan je sve manje stanovnika i nema ko da obezbijedi velike količine duvana.
Druga stvar je što Krajina još uvijek nema vode da bi zalivala duvan, a nema ni velikih površina za sadnju jer je teren krševit. Treća stvar, koju Dragaj ističe kao jednu od najvažnijih, jeste cijena otkupa koja u najboljim slučajevima ne bi prešla 10 do 15 eura po kilogramu.
“Da neko zna koliko truda treba cijeloj porodici kroz cijelu godinu da napravi recimo 100 kilograma suvog lišćastog duvana, pa da ga proda za 10 eura – vjerujte, niko više ne bi imao nikakvog profita da ga uzgaja. Svi bi ugasili ovu dugovječnu tradiciju i bili premoreni da napuste svoja ognjišta. Ako želimo da ovim proizvođačima izađemo u susret, da nastave život u svom kraju i sačuvaju tradiciju, moramo izmijeniti ta dva spomenuta člana Zakona o duvanu”, poručio je.
Napomenuo je da Evropska unija nema ujedinjenu zakonsku regulativu za duvan, što znači da svaka država može to zakonski prilagoditi potrebama i uslovima svoje zemlje, pod uslovom da ne ispada van finansijskog sistema i da ga ne “gurne” u sivu zonu.
Sagovornik lista koji je bio na sastanku u nadležnom resoru Vlade kaže i da im je rečeno da će najkasnije do 30. oktobra još jednom biti pozvani na sastanak, i on očekuje da Ministarstvo ima volju i da pronađe zakonsko rješenje kojim će ovim proizvođačima pomoći na najbolji mogući način, baš kao što su ranije pronašli rješenje za proizvođače rakije.
I Opština Bar traži izmjene
Kazne za male proizvođače duvana koji ne mogu da ispune sve uslove koje propisuje Zakon o duvanu pokrenule su javnu debatu ovog mjeseca, nakon što je poljoprivredna inspekcija kaznila više njih u barskom naselju Ostros, što je, između ostalog, dovelo do formiranja radne grupe koja treba da dokuči kako da se mali uzgajivači uvrste u zakonske propise.
Poljoprivredna inspekcija početkom juna kaznila je proizvođače duvana u Ostrosu zbog proizvodnje suprotne Zakonu o duvanu, a nakon toga oglasila se Opština Bar iz koje su kazali da Ministarstvo poljoprivrede u tom gradu sprovodi represivne mjere koje mogu ugroziti poljoprivredna gazdinstva. Iz tog resora Vlade tvrde da su inspektori bili profesionalni i neselektivni prema svim proizvođačima.
“Ukoliko postojeći normativni okvir ne prepoznaje položaj malih porodičnih gazdinstava i specifičnosti ruralnih sredina, onda je obaveza nadležnih institucija da taj okvir unaprijede, a ne da kroz represiju dodatno otežavaju ionako težak položaj proizvođača”, rekli su iz barske samouprave.
Opština Bar će, kako su najavili, u skladu sa svojim nadležnostima, zvanično pokrenuti inicijativu za preispitivanje postojećih zakonskih rješenja i nastaviti da pruža podršku poljoprivrednim proizvođačima, posebno onima koji žive i rade u ruralnim područjima, jer smo uvjereni da dijalog, razumijevanje specifičnosti lokalnih sredina i zajednički rad predstavljaju jedini ispravan put ka trajnom i održivom rješenju.
Ni kriminalci, ni šverceri
Komentarištući postupanje poljoprivredne inspekcije u prethodnom periodu, koja je izdala veći broj kazni malim proizvođačima, Dragaj kaže da misli da bi jedna odgovorna država, prije nego što krene u stroge mjere i kažnjavanje, trebalo da stane i razmisli na koji način da riješi problem na zakonski način i šta tim poljoprivrednicima uopšte ima da ponudi kao rješenje.
"Nijedan od tih ljudi nije ni kriminalac ni švercer. Oni samo traže da im država zakonski obezbijedi da svojim poštenim trudom mogu dostojanstveno da prežive i nastave da školuju svoju djecu", poručio je.
Dragaj ne zna precizan broj proizvođača u Krajini, ali ono što se pouzdano zna "jeste da krajinski duvan ne bi preživio ni mjesec dana zbog ograničene količine koje se danas proizvode, da se na tržište ne nalazi i duvan iz šireg regiona koji popunjava tu prazninu.
Joković: Imate moju podršku, pričati i s Ministarstvom finansija
Kad je Čapuni na ministarskom satu krajem februara ove godine govorio o problemima malih proizvođača iz Krajine, ministar Joković je pohvalio zakon koji su poslanici izglasali, a tiče se akciza za male proizvođače rakije kako bi se zadržao tradicionalni način prozivodnje i kazao da, kad je u pitanju duvan, Ministarstvo finansija to koje donosi zakon kad je u pitanju duvan.
"Ti mali proizvođači koji žive i čuvaju tradiciju, a možda nemaju nikakav ekonomski interes. Dobra je ovo ideja ako bi moglo ovdje, a moram reći da se pojavljuju kupci. Dva ili tri puta me zvao ministar poljoprovrede Sjeverne Makedonije, da su došli Grci u Makedoniju da traže orkup svakog kilograma duvana i sve što se proizvede iz Crne Gore – otkupljivaće, biće tržište riješeno", rekao je on i dodao da se to u Crnoj Gori ne može sprovesti dok proizvođač ne bude imao ugovor s otkupljivačem, a tu postoji zastoj jer nemamo prerađivače i industriju.
Čapuniju je rekao da će "s njegove strane" imati punu podršku da s Ministarstvom finansija vide do koje količine "se to može proizvoditi", misleći na male proizvođače.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
