Da bi se obavila eksproprijacija zemljišta za potrebe izgradnje obnovljivih izvora električne energije (solarne, vjetro i hidroelektrane) ne može se po automatizmu smatrati da postoji javni interes, već je potrebno uraditi poseban elaborat kojim bi se dokazao javni interes, kako on ne bi bio paravan za uskoprivatni profit. To je navedeno u amandmanu koji je Skupštini predao poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša na predlog dopuna Zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora.
Predlagač dopune Zakona je Ministarstvo energetike i rudarstva, kako bi se on pripodobio revidiranoj Direktivi o obnovljivim izvorima električne energije (RED III) kojom se od članica EU zahtijeva da podrže bržu realizaciju ovih objekata, tako što bi države unaprijed pripremile područja i zone ubrzanog razvoja obnovljivih izvora električne energije i time pojednostavile i skratile procedure.
Plan je da država pripremi zone na kojima se unaprijed utvrdi mogućnost izgradnje solarnih, vjetro i hidroelektrana, da ti projekti dobijaju status od javnog interesa, a da se zatim javljaju investitori. Time bi se skratile procedure da investitori traže razne dozvole, jer bi se mogućnosti gradnje ranije utvrdile.
Ministarstvu energetike amandmani nijesu prihvatljivi, ali do izjašnjenja na plenumu postoji mogućnost da se nadje kompromis
Mugoša smatra da se neadekvatno i preširoko prihvata koncept preovladavajućeg javnog interesa.
“RED III ne uspostavlja neoborivo pravilo da je svaki OIE projekat, svako priključenje, svaka mrežna infrastruktura i svako skladište automatski iznad svih drugih javnih interesa. U crnogorskom pravnom sistemu ovakva norma je naročito izazovna jer se može povezati sa eksproprijacijom i ograničenjem privatne svojine za projekte čiji krajnji ekonomski korisnici mogu biti privatni investitori”, naveo je Mugoša u svojim amandmanima.
On predlaže da se u zakon unese da utvrđivanje javnog interesa za eksproprijaciju ili nepotpunu eksproprijaciju za strateške projekte iz oblasti obnovljivih izvora energije, objekte u njihovoj funkciji i priključke na elektroenergetski sistem, ne može se zasnivati isključivo na činjenici da se projekat odnosi na obnovljive izvore energije ili prateću infrastrukturu.
“Eksproprijacija ili nepotpuna eksproprijacija može se odobriti samo ako je prethodno dokazano da postoji stvaran, konkretan i neposredan javni interes, da ne postoji razumna alternativna lokacija ili tehničko rješenje sa manjim uticajem na privatnu imovinu, lokalnu zajednicu, poljoprivredu, turizam, prirodu, vode i životnu sredinu i da je sprovedeno javno učešće u skladu sa zakonom. Eksproprijacija ili nepotpuna eksproprijacija ne može se koristiti za privatne proizvodne projekte, privatne profitne aranžmane ili projekte kod kojih javni interes nije dokazivo i razmjerno odvojen od privatnog ekonomskog interesa investitora”, naveo je Mugoša u amandmanu.
On predlaže da je prije donošenja odluke o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju ili nepotpunu eksproprijaciju, Vlada dužna da javno objavi poseban elaborat javnog interesa, analizu alternativa, procjenu uticaja na lokalnu zajednicu i imovinu, kao i obrazloženje zbog čega se javni interes ne može ostvariti bez oduzimanja ili ograničenja privatne svojine.
“Ovdje je potrebna ustavna zaštita prava svojine. Energetska tranzicija ne može biti osnov da se javni interes pretvori u pravni paravan za uskoprivatni profit. Ako projekat zaista ima javni interes, taj interes treba biti konkretno dokazan, razmjeran, javno obrazložen i odvojen od privatnog ekonomskog interesa investitora”, obrazložio je Mugoša svoj predlog.
U dopuni predloga Ministarstvo energetike i rudarstva obrazlaže da RED III još nije pravno obavezujući akt za Energetsku zajednicu, ali da ga je Evropska komisija pripisala kao završno mjerilo za zatvaranje Poglavlje 15 (Energetika) i te odredbe moraju biti uklopljene u crnogorski zakon u 2026. godini.
Državni sekretar u Ministarstvu energetike Dino Tutundžić juče je na odboru za ekonomiju kazao da amandmani materija koja se tiče prostornog planiranja, da su obavili konsultacije sa tim vladinim resorom i da je stav da im amandmani nisu prihvatljivi.
On je pojasnio da se “amandmani nalaze u nacrtima nekih podzakonskih akta iz ministarstva planiranja koji tek treba da se usvoje”.
“Predlažem da zajedno nastavimo komunikaciju sa dva ministarstva kako bi analizirali ove zaštitne mehanizme i da onda na bazi toga djelujemo”, kazao je Tutundžić.
Mugoša je odgovorio da amandmani nijesu suprotni evropskim direktivamai da ovo pitanje ne treba da se prepusti podzakonskim aktima.
“Predlažem do plenuma da ovo regulišemo. Intencija je da ovo pitanje riješimo zakonom, da se ne bi uređivalo podzakonskim aktima”, rekao je Mugoša, dodajući da bi podzakonski akti mogli stvoriti probleme.
Poslanik PES-a Tonči Janović je kazao da će oni biti uzdržani, jer je potrebnO da se iskomunicira sa ministarstvom energetike da bi se našao kompromis.
Predlagač dopune Zakona je Ministarstvo energetike i rudarstva, kako bi se on pripodobio revidiranoj Direktivi o obnovljivim izvorima električne energije (RED III) kojom se od članica EU zahtijeva da podrže bržu realizaciju ovih objekata, tako što bi države unaprijed pripremile područja i zone ubrzanog razvoja obnovljivih izvora električne energije i time pojednostavile i skratile procedure.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
