Prevoznici u ponedjeljak organizuju protest upozorenja

Crnogorski prevoznici u ponedjeljak će održati dvosatni protest upozorenja ispred kancelarije Delegacije EU u Podgorici, kako bi evropskim institucijama poslali poruku da se pitanje mobilnosti profesionalnih vozača ne može odlagati, niti posmatrati kao sporedno.

Iz Udruženja prevoznika su saopštili da će istovremeno proteste upozorenja ispred ambasada, odnosno predstavništava EU, organizovati i prevoznici iz Bosne i Hercegovine (BiH), Srbije i Sjeverne Makedonije, kako bi poslali zajedničku poruku da profesionalni vozači nijesu turisti, već radnici koji povezuju ekonomije Zapadnog Balkana i EU.

Predsjednik Udruženja prevoznika, Đorđije Lješnjak, kazao je da protest, koji će biti održan od 12 do 14 sati, predstavlja upozorenje pred sjednicu država članica Šengena na kojoj se očekuju promjene vizne politike.

"Crnogorski prevoznici odlučili su da dodatno podignu glas i ukažu na ozbiljnost problema sa kojim se suočavaju. To nije protest protiv EU, već protest za rješenje, za pravo profesionalnih vozača da rade i za opstanak crnogorskih transportnih kompanija“, poručio je Lješnjak.

On je upozorio da bi dalje ignorisanje tog problema moglo imati ozbiljne posljedice, ne samo za prevoznike, već i za cjelokupnu privredu Crne Gore.

"Problem nije samo crnogorski. Isti imaju i profesionalni vozači iz BiH, Srbije i Sjeverne Makedonije, koji svakodnevno zavise od nesmetanog obavljanja međunarodnog transporta prema EU“, naveo je Lješnjak.

On je dodao da prevoznici ne žele sukob, ni zatvaranje granica ili ugrožavanje evropske privrede, već da traže rješenje.

"Želimo da EU prepozna specifičnost profesionalnih vozača i pronađe mehanizam kojim će im biti omogućeno da nesmetano obavljaju svoj posao“, kazao je Lješnjak.

On je naveo da EU ima pravo da štiti i kontroliše svoje granice i primjenjuje svoja pravila, ali da i Crna Gora ima pravo da zaštiti svoje privrednike i ekonomske interese.

"Ako je evropski put Crne Gore put razvoja, onda on mora omogućiti crnogorskim kompanijama da opstanu. Ako evropske integracije znače da domaće firme moraju da se sele u EU da bi mogle da rade, domaći vozači odlaze da rade za evropske poslodavce, a crnogorski kapital napušta državu – onda moramo postaviti pitanje kakvu cijenu plaćamo“, rekao je Lješnjak.

On smatra da je vrijeme da se razgovor sa Briselom ubrza, da se saslušaju crnogorski prevoznici i profesionalni vozači, te da se nađe konkretno rješenje.

"Prevoznici Crne Gore, BiH, Srbije i Sjeverne Makedonije u ponedjeljak neće protestovati protiv Evrope, već za pravo da rade. Ne tražimo privilegiju, tražimo rješenje“, poručio je Lješnjak.

On je podsjetio da crnogorski prevoznici mjesecima upozoravaju na problem koji može ugroziti njihov opstanak, s obzirom na to da profesionalni vozači sve teže mogu da obavljaju posao zbog pravila 90/180 dana, a prvi slučajevi vraćanja sa granice već se pojavljuju.

"Ukoliko se ne pronađe rješenje, posljedice neće osjetiti samo prevoznici, već cijela Crna Gora“, upozorio je Lješnjak.

On je naveo da Crna Gora godinama govori o evropskim integracijama kao strateškom cilju, te da se EU predstavlja se kao prostor zajedničkih vrijednosti, ekonomskog razvoja, slobode kretanja i boljih mogućnosti za građane i privredu.

"Danas moramo postaviti jedno jednostavno pitanje - da li je EU zaista partner Crnoj Gori ako evropska pravila počnu da ugrožavaju opstanak crnogorskih kompanija? To pitanje posebno se odnosi na crnogorske drumske prevoznike i profesionalne vozače koji svakodnevno prevoze robu između Crne Gore i EU“, saopštio je Lješnjak.

Suština problema je, kako je rekao, u pravilu koje za državljane zemalja koje nijesu članice EU predviđa najviše 90 dana boravka u bilo kojih 180 dana. Evropska komisija (EK) jasno navodi da se to pravilo primjenjuje na Šengen i da se dani računaju kumulativno, bez obzira na broj ulazaka i izlazaka.

"Za turiste to pravilo možda nije veliki problem, ali profesionalni vozač nije turista. On ne ulazi u EU da bi proveo odmor, već da bi radio. Crnogorski vozač sjeda u kamion u Crnoj Gori i vozi robu prema Njemačkoj, Italiji, Francuskoj, Belgiji, Holandiji, Hrvatskoj i drugim evropskim državama, nakon čega se vraća po novu turu i ponovo ulazi u EU. Njegov posao je međunarodni transport i tu je problem“, kazao je Lješnjak.

On je objasnio da se potpunom implementacijom Evropskog sistema ulaska/izlaska (EES) preko spoljne granice Šengena oni evidentiraju elektronski, što omogućava precizniju kontrolu boravka i primjene pravila 90/180. To, kako je dodao, znači da više nema prostora za različita tumačenja ili „odokativno“ računanje.

"Sistem bilježi kada je vozač ušao i izašao. Kada se dostigne dozvoljeni broj dana - nastaje problem, koji nije samo teorijski“, rekao je Lješnjak.

On je naveo da je, prema informacijama sa terena, već bilo slučajeva da su profesionalni vozači iz Crne Gore vraćani sa granica EU zbog prekoračenja dozvoljenog boravka. U pojedinim slučajevima, vozačima je nakon prekoračenja izrečena i zabrana ulaska u Šengen na određeni period.

"Za vozača to znači mnogo više od obične administrativne neprijatnosti. To znači da čovjek koji živi od svog rada, ima porodicu i godinama je profesionalni vozač, može preko noći da ostane bez mogućnosti da obavlja posao na evropskim relacijama“, saopštio je Lješnjak.

On je ukazao i na problem u koji saim tim dolazi firma profesionalnog vozača.

"Šta tada radi njegova firma? Ko preuzima kamion, ko prevozi robu, ko ispunjava ugovor prema klijentu, ko plaća troškove i ko nadoknađuje štetu crnogorskom prevozniku“, pitao je Lješnjak.

On smatra da bi problem potencijalnog rasta broja vozača koji će potrošiti dane morao zabrinuti sve, jer se danas govori o pojedinačnim slučajevima, ali je pitanje šta će biti za nekoliko mjeseci.

"Sve više vozača će se približavati granici dozvoljenog broja dana boravka i, ukoliko se ne nađe rješenje, dolaziće u situaciju da ne mogu da uđe u EU. To znači da će sve više kamiona ostajati van evropskog tržišta, a kada crnogorski kamion ne može da vozi – posao ne nestaje i preuzeće ga neko drugi“, upozorio je Lješnjak.

On je dodao da je potencijalno preuzimanje posla koji su obavljali crnogorski prevoznici ključno.

"Ako crnogorski vozač ne može da provede dovoljno vremena na evropskim relacijama, ko će voziti tu robu? Da li će posao preuzeti prevoznici iz članica EU? Ukoliko je odgovor pozitivan, onda se postavlja stvaranja nejednakog položaja između crnogorskih i evropskih prevoznika“, rekao je Lješnjak.

On je upozorio i na potencijalnu mogućnost da crnogorski prevoznik, koji više ne može normalno da organizuje posao iz Crne Gore, otvori firmu u nekoj članici EU.

"Na prvi pogled, problem je riješen, ali da li je to tako? Firma se seli, a samim tim i kapital, te dio poreskih prihoda odlazi. Radna mjesta se mogu seliti, a sa firmama mogu otići i vozači. Tako se jedan problem u transportu može pretvoriti u odliv ljudi, kapitala i kompanija. Tada ne govorimo samo o problemu prevoznika, već o ekonomskom interesu države“, upozorio je Lješnjak.

On je podsjetio da je Vlada početkom februara saopštila da je sa EK otvoren dijalog upravo zbog uticaja pravila 90/180 i uvođenja EES-a na mobilnost profesionalnih vozača iz Crne Gore i regiona. Na sastanku je konstatovano da su ekonomije Zapadnog Balkana veoma zavisne od drumskog transporta i tranzita kroz Šengen, kao i da postoji rizik po lance snabdijevanja i regionalnu trgovinu.

"EK je izrazila spremnost da se rješenja traže u okviru postojećeg pravnog okvira, što je veoma važno, jer znači da problem postoji i da ga institucije prepoznaju, ali on još nije riješen“, podsjetio je Lješnjak.

On je dodao da crnogorski prevoznici ne traže da se ukinu evropske granice i kontrole, već da se prepozna specifičnost profesije profesionalnog vozača u međunarodnom transportu.

"Zato bi trebalo pronaći posebno, jasno i kontrolisano rješenje, koje može značiti poseban režim za profesionalne vozače, posebnu dozvolu ili vrstu dugotrajnog statusa. To može biti i drugo rješenje koje bi omogućilo da se kontroliše ko ulazi i pod kojim uslovima, ali da se profesionalnom vozaču omogući da obavlja posao za koji je angažovan“, rekao je Lješnjak.

On je poručio da Crna Gora ne traži privilegiju, već rješenje.

“Ako je Crna Gora buduća članica EU, onda evropska politika prema njoj treba da bude politika partnerstva. Ako je Crna Gora partner, onda njena privreda ne smije biti posmatrana samo kao tržište“, naveo je Lješnjak.

Pitanje je, kako je rekao, i da li je u interesu EU da crnogorski prevoznici opstanu i nastave da rade ili da njihov posao postepeno preuzmu evropske kompanije.