Ni drugi pokušaj prodaje pljevaljske kompanije “Vektre Jakić” kao pravnog lica nije uspio, jer na jučerašnjem otvaranju ponuda nije bilo nijedne ponude za kupovinu kompanije sa kompletnom imovinom. To je “Vijestima” potvrdio stečajni upravnik “Vektre Jakić” Dejan Keković.
Za razliku od prvog oglasa, kada je početna i najniža cijena iznosila 18,8 miliona eura, stečajna uprava je u drugom pokušaju cijenu spustila na 17 miliona eura. Ni smanjenje od 1,8 miliona eura, međutim, nije bilo dovoljno da privuče kupca.
Nakon što je propao i drugi pokušaj prodaje, stečajna uprava sada će najvjerovatnije raspisati novi oglas, uz mogućnost dodatnog smanjenja početne cijene.
“Vektra Jakić” se prodaje kao pravno lice, sa svom svojom imovinom.
Predmet prodaje obuhvata nepokretnu i pokretnu imovinu kompanije, uključujući tehnološke linije, opremu i rezervne djelove, kao i obrtna sredstva – zalihe materijala, rezervne djelove, kancelarijski namještaj, alate i inventar.
U imovini se nalazi kompleks nekadašnje pljevaljske fabrike drvoprerade, sa više objekata i značajnom površinom zemljišta, kao i proizvodni pogoni, pilana, sušare i druga oprema.
U prodajnom paketu je i asfaltna baza u selu Bušnje, koju je stečajna uprava prethodno izdala Rudniku uglja Pljevlja.
Procijenjena troškovna vrijednost nekretnina, mašina i opreme iznosi 15,7 miliona eura. Procjena je urađena na osnovu zatečenog fizičkog, tehničkog i pravnog stanja imovine u trenutku pregleda.
U elaboratu su, između ostalog, uzeti u obzir rizici povezani sa zastarjelošću opreme, potrebnim investicijama u obnovu i potencijalnim troškovima održavanja.
Kupac bi prije potpisivanja ugovora morao da dostavi izjavu o nastavku obavljanja iste djelatnosti, kako bi stekao pravo na neoporezivanje prenosa preduzeća.
Prvi oglas za prodaju “Vektre Jakić” raspisan je krajem marta, a početna cijena bila je 18,8 miliona eura. Stečajna uprava je potom raspisala drugi oglas i početnu cijenu smanjila na 17 miliona eura.
Drugi oglas nije raspisan odmah nakon propasti prvog pokušaja.
Kako su “Vijesti” ranije objavile, stečajna uprava je tokom juna odlagala raspisivanje novog oglasa zbog postupanja tužilaštva po krivičnoj prijavi koju je protiv stečajne uprave podnio vlasnik “Vektre” Dragan Brković.
Brković je ranije tvrdio da je imovina kompanije procijenjena ispod realne vrijednosti i optuživao stečajnu upravu za nezakonito postupanje i pokušaj rasparčavanja imovine.
Stečajna uprava te navode smatra neosnovanim i ocjenjuje da je krivična prijava podnijeta sa ciljem odugovlačenja stečajnog postupka.
Dok za kupovinu na dva javna oglasa nije bilo ponuda, interesovanje za preuzimanje “Vektre Jakić” ranije je iskazao Rudnik uglja Pljevlja.
Direktor Rudnika uglja Nemanja Laković saopštio je u junu da je ta kompanija ozbiljno zainteresovana za preuzimanje “Vektre Jakić”.
Ipak, to interesovanje do danas nije rezultiralo ponudom na javnom tenderu za kupovinu kompanije kao pravnog lica.
“Vektra Jakić” je u stečaju od kraja 2023. godine, kada je Privredni sud Crne Gore otvorio postupak na predlog Uprave prihoda i carina.
Od otvaranja stečaja promijenila su se četiri stečajna upravnika, a postupak trenutno vodi Dejan Keković.
Kompanija je godinama prije stečaja bila suočena sa finansijskim problemima, rastom dugovanja, blokadom računa i padom proizvodnje. Proizvodnja u pogonima prestala je krajem 2018. godine, nakon čega je kompanija ušla u dugotrajnu blokadu.
Potraživanja povjerilaca prema “Vektri Jakić” premašila su 200 miliona eura. Među najvećim povjeriocima je OTP banka iz Budimpešte, kojoj se, prema ranije objavljenim podacima, odnosi oko 112 miliona eura potraživanja.
Među povjeriocima su država, lokalna zajednica, zaposleni i drugi povjerioci.
U nekadašnji ŠIK “Velimir Jakić” prvi stečaj uveden je još u maju 2004. godine. Imovinu fabrike je u julu 2006. godine kupila “Vektra” Dragana Brkovića za 1,6 miliona eura.
Tada su najavljivane investicije od najmanje šest miliona eura i zapošljavanje 320 radnika.
Kompanija je u narednim godinama raspolagala značajnim šumskim koncesijama, zemljištem, proizvodnim pogonima, pilanom, sušarama i linijama za preradu drveta, uz više stotina zaposlenih.
Problemi su se, međutim, intenzivirali nakon 2008. godine, kada je došlo do pada izvoza i nagomilavanja dugova prema dobavljačima, državi i bankama. Dio imovine postepeno je opterećivan hipotekama i fiducijama radi obezbjeđenja kredita.
Od 2015. do 2018. godine problemi su postali sve vidljiviji. Plate su kasnile, doprinosi nijesu redovno uplaćivani, proizvodnja je smanjivana, a radnici su više puta protestovali zbog neisplaćenih zarada.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
