Marđonović: Sporno je da li država treba da nametne uravnilovku za sve zaposlene

Boris Marđonović traži od Skupštine da Vladi vrati na novo razmatranje zakone za sprovođenje tzv. "Euro modela", poručujući da zanatstvo ne poznaje uravnilovku: zarada mora pratiti stručnost, odgovornost, produktivnost i tržišnu vrijednost rada.

"Komora u svojoj analizi pokazuje realne posljedice predloženih minimalnih zarada za stvarni trošak radnog mjesta i mikroprivredu, upozoravajući da se cijena rada ne može određivati istom horizontalnom mjerom za radnike različite stručnosti, niti za djelatnosti i poslodavce potpuno različite ekonomske snage. Veća zarada nije sporna, iskusni majstori i sada primaju više. Sporno je da li država treba da nametne uravnilovku za sve zaposlene podjednako bez obzira na stručnost i iskustvo. Zanatlije ne brane viši standard za zaposlene, brane da standard raste stvarno, ne vještački", istakao je Marđonović u saopštenju.

On je dodao da "plate treba moći zaraditi na tržištu da bi se mogle isplaćivati trajno i zakonito".

"Zagarantovana plata koju firma ne može dati pomoćniku majstora ne štiti ga ni malo, nego ga dovodi u rizik da ostane i bez plate i bez posla. 1.250 eura može biti premalo za dobrog varioca ili vrhunskog kuvara, a istovremeno neodrživ minimum za pomoćnog radnika u mikrofirmi koja nema prihod da ga finansira. Problem ovog modela je upravo u tome što isti obrazovni prag ne mjeri tržišnu vrijednost konkretnog rada", poručio je Marđonović.

On je dodao da bi za radno mjesto koje po današnjoj minimalnoj neto zaradi vrijedi 600 eura, novi minimum od 1.000, 1.250 ili 1.400 eura značio neopravdano povećanje za 400, 650 ili 800 eura mjesečno.

"Kod radnih mjesta koja danas vrijede 800 eura povećanje se računa od te veće osnovice. Činjenica je da planirano poresko rasterećenje smanjuje razliku između neto zarade i ukupnog troška poslodavca, ali ne rasterećuje poslodavca da svakog mjeseca obezbijedi znatno veći iznos za neto zaradu koja mu ne donosi veću vrijednost", kazao je Marđonović.

On traži da se prije ponovnog odlučivanja sprovede test mikroprivrede, kao i sektorski stres-test po djelatnostima.

"Ključno je utvrditi da li privredni subjekti mogu finansirati novi fiksni trošak rada bez povećanja produktivnosti, smanjenja zaposlenosti, drastičnog povećanja cijena, prelaska u sivu zonu ili zatvaranja", naveo je Marđonović.

Sa druge strane, Marđonović predlaže da se umjesto povećanja minimalnih zarada za privredu uvede minimalna zakonska satnica, te da se prethodno utvrde, testiraju i usvoje konjunkturni programi za generisanje tražnje po sektorima, vertikalno - ne horizontalno.

"Za takav zahtjev postoji dodatni razlog. U javno dostupnoj dokumentaciji Komora ne nalazi objavljene RIA analize koje bi pokazale stvarne posljedice paketa. Zakoni su, prema zvaničnom saopštenju Vlade, usvojeni bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade, tako da ni Ministarstvo finansija još nije javno završilo sopstvenu analizu, dok podaci iz Registra zanatlija već pokazuju veoma različitu ekonomsku izloženost osam zanatskih sektora novom fiksnom trošku rada. Osim toga, prema javno objavljenim procjenama, izmjene bi mogle povećati godišnji budžetski manjak za 650 do 700 miliona eura. Sa postojećim deficitom od oko 300 miliona eura, ukupan nedostatak od blizu milijardu eura zabrinjava, jer bez objavljene fiskalne analize nije poznato iz kojih izvora bi takav manjak bio pokriven niti kakve bi posljedice to imalo po privredu", naveo je Marđnović.

Porezi su manji ali trošak radnog mjesta ipak raste

Marđonović je poručio da Vladin predlog dodatnog smanjenja poreskog opterećenja rada može smanjiti praksu isplate dijela zarade "na ruke".

"Ali istovremeno podizanje minimalnih neto zarada na 1.000, 1.250 i 1.400 eura povećava rizik zatvaranja dijela zanatskih firmi i rada na crno. Za zanatstvo je posebno važan predloženi nivo od 1.250 eura za radna mjesta sa srednjim obrazovanjem, jer se veliki broj zanatskih zanimanja upravo oslanja na srednje stručno obrazovanje i stručne kvalifikacije. Ali stručna sprema sama po sebi nije dovoljna mjera vrijednosti zanatskog rada. Pomoćnik, kvalifikovani zanatlija i majstor (m/ž/r) mogu formalno pripadati istoj obrazovnoj kategoriji, a imati potpuno različite kompetencije, odgovornost, produktivnost i tržišnu cijenu rada", naveo je Marđonović.

On je kazao da prelazak sa današnjih 600 na 1.250 eura znači tačno 650 eura veću neto zaradu svakog mjeseca po radnom mjestu, i to bez ostalih obaveza koje nastaju u konačnom obračunu "Euro modela".

"Ako ostavimo po strani neopravdanu tržišnu vrijednost radnog mjesta, koliki je raspon nove obaveze najbolje pokazuje sama razlika u neto zaradi", rekao je Marđonović.

Poručio je i da sljedeći prikaz ne procjenjuje poreze i doprinose, već pokazuje samo dodatni iznos neto zarada koji poslodavac mora obezbijediti ako radno mjesto sa današnjim minimumom od 600 eura pređe na jedan od tri predložena nivoa:

Premijer Milojko Spajić najavio je 17. septembra novi vladin model povećanja zarada “Euro model” koji će se, kako je saopšteno, primjenjivati od januara 2027. godine.

Kabinet predsjednika Vlade saopštio je tada da taj model podrazumijeva rast minimalne zarade za zaposlene na radnim mjestima sa osnovnim i nižim obrazovanjem na 1.000 eura, za zaposlene na radnim mjestima sa srednjim obrazovanjem na 1.250 eura, dok će minimalna zarada za radna mjesta sa visokim obrazovanjem iznositi 1.400 eura.

Spajić je najavio i da će se penzije od 2027. usklađivati četiri puta godišnje, kako bi u potpunosti pratile rast zarada.

Minimalna zarada u Crnoj Gori trenutno iznosi 600 ili 800 eura, u zavisnosti od nivoa kvalifikacije obrazovanja. Prosječna neto zarada u julu iznosila je 1.037 eura, prema podacima Uprave za statistiku (Monstat).

Napomena: U prethodnoj verziji teksta pisalo je da se radi o saopštenju Zanatske komore Crne Gore i da je saopštenje potpisao njen izvršni direktor Boris Marđonović. Nakon toga je reagovao Stefan Jeremić, tvrdeći da je on izvršni direktor Zanatske komore Crne Gore, te da je kao takav upisan u Centralni registar privrednih subjekata (CRPS). Jeremić je poručio da Marđonović rukovodi privatnom NVO "Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore" – privatnom, potpuno drugom i pravno odvojenom organizacijom bez javno-pravnih ovlašćenja po Zakonu o zanatstvu.Vijesti su provjerom u CRPS-u utvrdile da je Jeremić u CRPS-u upisan kao direktor Zanatske komore Crne Gore.

Napomena: Upravni odbor Zanatske komore Crne Gore, u demantiju koji je potpisalo svih osam njegovih članova i članica, navodi da je saopštenje o Euro modelu poslato u ime Zanatske komore Crne Gore i da ga je potpisao njen izvršni direktor Boris Marđonović. U tom demantiju se navodi da lice upisano u CRPS kao direktor 27.7.2026. tvrdi da je izvršni direktor. Navodi se i da je upis osporen u postupku pred CRPS-om, pokrenutom prije tog upisa, te da o njemu CRPS nije odlučio.