Novim zakonom o provjeri stranih investicija treba da bude jasno propisano da će sva strana ulaganja, za koja se ne dostave potpuni podaci o stvarnim krajnjim vlasnicima, biti u startu odbijena, smatraju u Akciji za socijalnu pravdu (ASP).
Početne komentare je ASP danas dostavila Ministarstvu ekonomskog razvoja, koje je pokrenulo konsultativnu javnu raspravu, i kojeg je Vlada zadužila da izradi ovaj zakonski propis.
„Zbog činjenice da smo kao država u proteklim periodima bili vrlo osjetljivi na netransparentne strane investicije, odnosno na sumnjivi strani kapital, naročito onaj koji je dolazio iz off shore zona skrivenog vlasništva, neophodno je jasnom zakonskom formulacijom isključiti mogućnost stranih ulaganja, ukoliko strani ulagač ne navede jasnu vlasničku strukturu stvarnih (krajnjih) vlasnika“, navedeno je u obrazloženju komentara.
Crna Gora mora izradu tog zakona da usaglasi sa evropskim direktivama, a prije par mjeseci usvojena je nova direktiva u toj oblasti, koja će se primjenjivati od početka 2028. godine.
„Uz prijavu stranog ulaganja, potrebno je normirati da se dostavlja potpuna/kompletna finansijska i poslovna dokumentacija, a naročito dokumentacija o vlasničkoj strukturi. Uz to i nesporni dokazi o porijeklu novca, koji se želi investirati“, preporučila je ASP.
Nacrtom zakona o provjeri stranih investicija, kako smatraju, potrebno je predvidjeti posebnu bazu podataka o stranim ulaganjima, a koja će biti povezana sa drugim ključnim Vladinim organima i institucijama u zemlji, poput Centralne banke (CBCG), Zaštitnika imovinsko pravnih interesa, Agencije za nacionalnu bezbjednost, ili tužilačkim organima.
„U izradi Nacrta zakona o provjeri stranih investicija, a u dijelu formiranja posebnog tijela za provjeru stranih ulaganja – Savjeta za provjeru stranih investicija, potrebno je predvidjeti da u njegov sastav budu birani i stručnjaci sa posebnim znanjima“, rekli su iz ASP-a.
Zbog zaštite javnog interesa, u ASP-u smatraju i da je potrebno razmotriti mogućnost retroaktivne provjere određenih već realizovanih stranih ulaganja, a kada su u pitanju investicije najvećih finansijskih iznosa, a posebno one čiji su krajnji vlasnici nepoznati i sakriveni su iza firmi registrovanih u off shore zonama.
Sve to iz razloga što je prisutna u javnosti percepcija da smo kao država godinama osjetljivi na netransparentna strana ulaganja.
„ASP cijeni cjelishodnim da Crna Gora uvijek traži mišljenje Evropske komisije (EK) o velikim investicijama, jer kao mala država nemamo previše ljudskih i infrastrukturnih kapaciteta da u realnom vremenu možemo uvijek odgovoriti strogim zahtjevima za provjerom osjetljivih ulaganja, a koja bi mogla da naruše njenu bezbjednost, javni poredak, uticaj na ekonomski sistem, naročito u sadašnje vrijeme sofisticiranih tehnoloških inovacija i sve više vremenu vještačke inteligencije“, zaključili su iz ASP-a.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
