Evropski savez predložio je izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) koje donose tri alternativna modela za usklađivanje penzija, sa ciljem da se zaštiti standard najstarije populacije i smanji populizam uoči predstojećih izbora.
Kako je saopštio poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša, trenutna prosječna penzija iznosi svega 54 odsto prosječne zarade, što je ocijenio neprihvatljivim, poručivši da taj procenat mora biti najmanje 60 odsto.
Mugoša je podsjetio da predlog Evropskog saveza datira još od početka juna te da nije motivisan "Evropa sad" modelom, već obavezom da se ponudi održivo rješenje. Iako je programom "Evropa sad 2" minimalna penzija povećana na 450 eura, on je ukazao da je to stvorilo nepravdu prema građanima koji su punih 40 godina uplaćivali doprinose u sistem.
Mugoša je istakao da se na kraju septembra 2026. godine jasno vidi da Vlada nije ispoštovala zaključak zakonodavnog doma kojim je traženo usklađivanje penzija.
"Niko ne može da objasni logiku po kojoj je penzija porasla za svega nekoliko eura, dok su troškovi života skočili za isti ili veći iznos. Polovina od ukupno 130 hiljada penzionera u Crnoj Gori i dalje prima minimalne penzije", rekao je Mugoša, dodajući da najava novog modela od strane premijera ugroža i penzionere i sam sistem međugeneracijske solidarnosti.
Tri alternative za realnije usklađivanje
Predlog Evropskog saveza predviđa tri zakonske alternative koje bi se primjenjivale u zavisnosti od toga koja je u datom trenutku povoljnija za penzionere.
Usklađivanje prema troškovima hrane, ljekova i komunalija - umjesto isključivog praćenja opšteg rasta cijena, predlaže se dopuna Zakona o PIO-u kojom bi se penzije usklađivale sa realnim rastom cijena tri kategorije proizvoda koje penzioneri najviše troše.
Uporedni kvartalni model - umjesto trenutnog modela koji usklađuje prethodni kvartal sa rastom cijena iz kvartala koji mu prethodi, SD predlaže uvođenje uporednog parametra sa istim kvartalom prethodne godine, ukoliko je to povoljnije za korisnike.
Ispravljanje anomalije bruto i neto zarada - ukidanjem doprinosa izjednačene su neto i bruto plate, što je dugoročno neodrživo. Dok građanima rastu neto zarade, penzije se i dalje usklađuju sa bruto iznosom, zbog čega inflacija ubrzano obezvrjeđuje penzije. Nova rješenja bi ovu formulu učinila realnijom.
Iz Evropskog saveza naglašavaju da njihova rješenja nude stabilnost koja je održiva i za državne finansije i za privredu. Mugoša je pozivao sve političke aktere na dijalog kako bi se do kraja godine postigao dogovor o vanrednom usklađivanju.
"Sjednimo i dogovorimo se. Ovo vanredno usklađivanje, kao ni naš zakonski predlog, ne zahtijeva dodatna budžetska sredstva. Naša je zajednička obaveza da vodimo računa o 130 hiljada penzionera. Slična vanredna usklađivanja smo imali i prije nekoliko godina zbog drugih zakonskih rješenja", rekao je Mugoša.
Poručio je da se politički angažman njegove partije temelji na iskrenom i otvorenom odnosu prema građanima, te da je cilj svesti populizam na minimum, naročito pred izbore planirane za jun naredne godine.
Odgovarajući na pitanja novinara o tome da li poziv na dogovor znači i saradnju sa vladajućom većinom, Mugoša je kazao da su ovo "životna pitanja" oko kojih se mora naći zajednički jezik.
Na pitanje da li očekuje podršku kolega i da li će predlog odmah podići penzije na željenih 60 odsto prosječne zarade, poslanik Evropskog saveza je pokazao dozu skepticizma.
"Mislim da su ovi predlozi potpuno realni i utemeljeni, ali nisam optimista kada je riječ o tome da li će ih parlamentarna većina prihvatiti. Kada smo ranije predlagali korekcije plata i socijalne pomoći, odbijali su nas uz obrazloženje da nema novca, a sada odjednom ima novca za ovolika povećanja zarada. Mi radimo ono što je do nas. Ako naš predlog bude usvojen, penzije bi kroz redovno usklađivanje odmah porasle za nekoliko procenata, dok bi se dostizanje nivoa od 60 odsto prosječne zarade moralo obezbijediti kroz vanredno usklađivanje“, rekao je Mugoša.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
