Time što se niko od pozvanih predstavnika Vlade nije odazvao na današnji okrugli sto na temu "Euro modela" nastavljena je loša praksa, dok je nedolazak predstavnika Fiskalnog savjeta i Centralne banke tragičan odnos nezavisnih institucija prema građanima, kazao je predsjednik države Jakov Milatović.
Milatović je organizovao okrugli sto na temu „Euro modela“, kako bi se razmotrili ekonomski, fiskalni i drugi efekti programa koji je predsjednik Vlade Milojko Spajić najavio od januara naredne godine.
Okrugli sto održan je u Naučno-tehnološkom parku u Podgorici, a iz Kabineta predsjednika je ranije saopšteno da je cilj otvorena i argumentovana razmjena mišljenja o predloženom modelu.
Na okrugli sto pozvani su predstavnici privrede, sindikata, stručne javnosti. Prisutni su bili: predsjednik Unije poslodavaca Slobodan Mikavica, ekonomista i predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca Vasilije Kostić, ekonomski analitičar Zarija Pejović, ekonomski analitičar i bivši direktor Agencije za promociju stranih investicija Mladen Grgić, izvršni direktor konsultantske kompanije “Fidelity Consulting” Miloš Vuković, savjetnik za ekonomsku politiku Unije slobodnih sindikata Marko Subotić, savjetnica predsjednika Crne Gore za održivi razvoj Olivera Vukajlović i savjetnik predsjednika države za unutrašnju politiku i privredni razvoj Nebojša Vuksanović.
Milatović je rekao kako se nada da će okrugli sto na istu temu biti ponovljen kada se budžet bude izglasavao, a da će na tom skupi biti prisutan i premijer.
Milatović: Imamo pravo da znamo kako će izgledati penzioni sistem
Milatović smatra da je diskusija poput današnje trebalo da bude organizovana i od strane drugih institucija i prije nego su usvojeni zakoni na Vladi.
"I dalje ne postoje svi detalji ovog programa, sve je još uvijek pod velom tajne. Mi smo pozvali predstavnike Vlade - premijera, ministarku rada, ministre finansija i ekonomskog razvoja. Jutros sam iz kabineta dobio informaciju da niko nije želio da se odazove. Mislim da je to nastavak jedne loše prakse", poručio je Milatović.
Rekao je da su na današnji događaj pozvali i relevantne nezavisne institucije - Fiskalni savjet, Centralnu banku.
"Vidite da ih nema i to je odnos nezavisnih institucija prema građanima Crne Gore. To je tragičan odnos", poručio je Milatović.
Prvo pitanje je, kako je rekao, da li je najavljeni program održiv, a drugo se tiče politike zarada, posebno premijuma koji se odnosi na obrazovanje.
"Predloženim minimalnim zaradama razlika između srednjoškolaca i visokoškolaca svedena je na desetak odsto, čime se šalje loša poruka prema pitanju obrazovanja", smatra on.
Treće pitanje se, dodaje, odnosi na ukidanje doprinosa za Fond penzijskog i invalidskog osiguranja.
"Postavlja se pitanje kako će izgledati penzioni sistem u budućnosti i to je nešto na šta imamo pravo odgovor da svi znamo", kazao je Milatović.
Govoreći o pozitivnim efektima "Euro modela", kazao je da povećanje zarada jeste pozitivna stvar, ali i da istovremeno indirektan efekat tog povećanja može biti i smanjenje odliva radne snage ka zemljama EU. "Ali, mislim da je ovdje ključno pitanje kolika je cijena toga."
Mikavica: Dijalogom naći način kako sprovesti "Euro model", ali ne od 1. januara
Predsjednik Unije poslodavaca Slobodan Mikavica rekao je da su najavljeni program doživjeli kao "ekonomski zemljotres", jer je došao bez najave, dijaloga sa njima i sindikatima.
Kaže da je to najviše sporno.
"O ovoj temi smo pričali aktivno u socijalnom savjetu kroz razgovor o Opštem kolektivnom ugovoru, da bi kroz njega popravili standard zaposlenih. Mi smo prihvatili povećanje zarade. Od strane Vlade nije bilo spremnosti za jedno takvo povećanje, jer je podrazumijevalo racionalizaciju javne potrošnje. Premijer je tada insistirao na povećanju zarada za sve. Prosto, nijedna matematika nije upućivala na jednu takvu mogućnost, zbog toga je sve ovo za nas bilo neočekivano", istakao je Mikavica.
Milatović ga je pitao koliko je opravdano razmišljanje da će veliki zauzeti mjesto malih kompanija.
"Povećanje produktivnosti je ključno u procesu pristupanja EU jer će time male kompanije biti izdržljivije u odnosu na velike. No, ovako imamo opasnost da je ugrožena održivost tih kompanija", odgovorio je Mikavica.
Na pitanje Milatovića šta znači odlaganje "Euro modela", kazao je da to znači da bi to dalo vremena da se u godinu dana privreda prilagodi i ne ulazi u investicije koje bi bile rizične.
"Na taj način bi se privreda prilagođavala uz što manju štetu, normativno ookruženje još nije pripremljeno. 'Antimafija zakon' još ne daje efekte u punom obimu. Apelujemo da sjednemo za sto i nađemo način kako da sprovedemo ovaj model, ali ne od 1. januara.
"Euro model nije prošao Socijalni savjet, samim tim shodno zakonu ne može biti upućen zakonodavmom odboru. Zašto smo ovako reagovali je naše očekivanje efekata ovog programa, a najveći teret podnijeće mikro i mala preduzeća koji čine oko 60 hiljada zaposlenih", dodao je on.
Pejović: Podrazumijeva se povećanje PDV-a
Ekonomski analitičar Zarija Pejović je, na pitanje Milatovića da li "Euro model" donosi povećanje PDV-a, ocijenio da se to podrazumijeva.
"Ti izvori finansiranja koji treba da nadomjeste nedostatke djeluju neubjedljivo. Ovaj model definitivno podrazumijeva povećanje PDV-a. Ne vidim drugačiji način, osim da se radikalno djeluje u smjeru povećanja poreskih stopa, ali mislim da će se to desiti tek nakon izbora", rekao je Pejović.
Kostić: Neto efekat programa zabrinjavajuće negativan
Ekonomista i predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca Vasilije Kostić smatra da je neto efekat najavljenog programa "zabrinjvajuće negativan".
"Smatram da polako ulazimo u spiralu ponvljanja, jer je pandorina kutija potrošačkog modela otvorena uvođenjem programa 'Evropa sad'. Jedan program, kakav god bio, treba sagledati sa aspekta neto efekta. Neto efekat ovog modela je pitanje za premijera, ali ja mislim sa ga on ne zna, zato što ga je teško izračunati. Neto efekat ovakvog programa je negativan po mom mišljenju, čak mislim da je zabrinjvajuće negativan", rekao je on.
"Za razliku od gospodina Mikavice, smatram da je ovo bilo potpuno očekivano i sad, u predvečerje novih izbora, ta ljestvica povećanja zarada je drastično podignuta. Kratkoročni efekti 'Evrope sad' su potrošeni, a sada su nastupili negativni i izašli na vidjelo, a to su enormna zavisnost od uvoza i inflacija. Ovdje neko misli da se bogatstvo može steći administrativnim mjerama, a ne rastom produktivnosti", dodao je Kostić.
Kazao je da "emocionalni narativi zamjenjuju ekonomske argumente".
"Podsjećam da je programom 'Evropa sad' bilo rečeno da nominalan rast zarada neće donijeti rast inflacije i to je bio "doprinos" ekonomskoj teoriji. Mi se više ne pitamo treba li nam ekonomski model koji se uređuje administrativnim putem. Nije pitanje je li ovo dobar model, već je pitanje kako da se odbranimo od ovakvih programa i da se zapitamo kakvu ekonomsku teoriju želimo".
Mikavica je rekao da je "Pandorina kutija davno otvorena predizbornom korupcijom koja podrazumijeva obećanje za boljim životom".
"Smatram da je 'Evropa sad 1' donijela realne i osjetne benefite. 'Evropa sad 1' je bila odlična, ali nije izbrisala biznis barijere, od njih deset koliko smo ih mi identifikovali tek je jedna nestala", dodao je on.
Vuković: Penzioneri pod najvećim udarom, postaju socijalna kategorija
Izvršni direktor konsultantske kompanije “Fidelity Consulting” Miloš Vuković ocijenio je da će, po "Euro modelu", pod najvećim udarom biti penzioneri".
"Naročito želim da pozdravim one koji nisu došli, pobjedničkim tim koji na WhatsApp grupi usvaja zakone koje ministar finansija nije vidio, a koji evo dvije nedjelje još čita analize koje ja mislim da ne postoje", rekao je on.
Kaže kako bi volio da zarade budu 2.000 eura, ali je pitao "ko će to da plati".
"Volio bih da smo kao Slovenija, ali smo dva i po puta kao ekonomija po paritetu kupovne moći slabiji od njih, a imaćemo iste minimalne zarade. Po ovom modelu, pod najvećim udarom će biti penzioneri, jer će penzija biti na tek 60 odsto prosječne zarade. Nas recimo 'Evropa sad 2' košta 330 miliona eura i to je manje od 'Euro modela' koji ja zovem 'inflatorno-dužnički model'. Istovremeno, kad pogledate podatke Monstata o životnom stadardu koji je porastao jedan-dva odsto, ali po Gini indeksu bogatiji imaju više od siromašnih u Crnoj Gori. Model je konstruisan tako da se plate prosječno povećavaju za 400 eura. To je 800 miliona eura dodatno koje privreda mora da plati kao trošak", istakao je Vuković.
To će, kako je kazao, stvoriti oko milijardu eura dodatne potrošnje.
"Od te milijarde, ako uzmemo maržu, privrednici će uzeti sto miliona eura. Ako vidimo da 'Euro model' košta 800 miliona, to znači da su poslodavci u minusu 700 miliona eura. Ako ovaj model ne prođe, onda će premijer da opruži poslodavce da su gramzivi. Ovo je klasična igra na sreću. Premijer se kladi da će da potroši 800 miliona".
Vuković smatra da će deficit biti 300 miliona i da će se plate i penzije isplaćivati iz zaduženja.
"Minuli rad će se ukinuti, što ja mislim da je to jedinstveni alučaj u svijetu, jer će onaj koji radi 30 godina primati isto koliko i onaj koji je počeo sad da radi. Ovaj model, sa aspekta penzionera, krahira model međugeneracijske solidarnosti. Iz svega ovoga jasno je da penzioneri postaju socijalna kategorija, jer se ne vezuju više za rad", istakao je Vuković.
Grgić: Program implementirati u naredne tri, četiri godine
Ekonomski analitičar i bivši direktor Agencije za promociju stranih investicija Mladen Grgić ocijenio je da "Euro model" ne treba implementirati odmah, već u naredne tri, četiri godine.
"Crna Gora nije u nekoj kritičnoj situaciji da imamo epidemiju siromaštva da imamo jednu ekonomsku šok terapju. Premijer kaže privrednicima da treba dugoročno da se žrtvuju kako radnici ne bi odlazili. On to govori sa pozicije premijera Vlade koja za tri godine nije žrtvovala nijedno službeno vozilo. On sam nije dao primjer žrtve", rekao je on.
Milatović ga je pitao šta treba u najavljenom modelu popraviti.
"Ovaj model ne treba implementirati odmah, već u naredne tri-četiri godine. Nismo jedini koji administrativno povećavaju zarade, ali niko nikad nije ovoliko. Singapur je nešto slično uradio, ali sa ciljem da se zatvore neke industrije, primjera radi fabrike tekstila, da bi se otvorile fabrike čipova koje su visokoplatežna grana ekonomija. Španija je 2019. povećala plate 15 odsto, ali je Španija danas jedan od najbrže rastućih ekonomija u Evropi", ukazuje Grgić.
Subotić: Pozitivni efekti će biti brojni, zabrinuti smo zbog ukidanja doprinosa
Savjetnik za ekonomsku politiku Unije slobodnih sindikata Marko Subotić rekao je da su zadovoljni zbog povećanja zarada, ali da su zabrinuti zbog ukidanja doprinosa.
"Mi jesmo najzadovoljniji, iako smo prvobitno tražili svega 11 odsto povećanja za plate. Međutim, zabrinuti smo zbog ukidanja doprinosa. Ranije smo predlagali drugačiji model koji bi kroz novi Opšti kolektivni ugovor imali više smisla i za zaposlene i za penzionere. Neko pita oće li sindikati biti zabrinuti kao što smo bili tokom pregovora oko OKU-a. Saglasan sam da su penzioneri najgore prošli. Stvara se jedna uravnilovka sa tri minimalne plate", istakao je on.
Subotić je prokomentarisao i podatke iz jutos objavljene sindikalne potrošačke korpe za treći kvartal ove godine.
"Sad je za četvoročlanu porodicu potrebno 2.160 eura. Srećom, cijene prehrambenih prozvoda nisu rasle četiri kvartala. Ipak, mi ne znamo šta će se dalje dešavati. Apelujemo na donosioce odluka da ponovo ograniče marže, ali na znatno veći broj proizvoda", poručio je on.
"Iz ugla sindikata, mi moramo podržati povećanje plata, vidjećemo kako će biti sproveden. Ovo će sigurno imati brojne pozitivne efekte. Jedino nezadovoljstvo izazvano je kod onih koji rade decenijama, a koji će biti izjednačeni sa onima koji tek počinju da rade", kazao je Subotić.
Šta je predviđeno "Euro modelom"
„Euro model“ predviđa da od januara minimalne zarade iznose 1.000 eura za radna mjesta za koja se traži osnovno i niže obrazovanje, 1.250 eura za srednju, a 1.400 eura za visoku stručnu spremu.
Spajić je nakon prošlonedjeljnog sastanka sa predstavnicima Unije poslodavaca saopštio da su dogovoreni naredni koraci za primjenu „Euro modela“, ali nije precizirao šta ti koraci podrazumijevaju. Premijer je tada kazao da je jedan od ciljeva programa da se spriječi odliv radne snage nakon ulaska Crne Gore u Evropsku uniju.
Unija poslodavaca, međutim, upozorila je da privreda nije bila konsultovana prilikom kreiranja mjera i izrazila zabrinutost zbog mogućih posljedica po održivost poslovanja, konkurentnost i zaposlenost. Iz UPCG su poručili i da predložene mjere za sada nemaju njihovu podršku, tražeći da se ispita njihova dugoročna održivost i da se razgovori vrate u okvir socijalnog dijaloga. Iz krovne privredne organizacije su uputili apel premijeru da odloži primjenu ovog modela.
Milatović je ranije saopštio da povećanje zarada i penzija podržava, ali da reforme tog obima moraju biti praćene jasnim procjenama rizika i mogućih posljedica po javne finansije, penzioni sistem, cijene, tržište rada i privredu.
"Ono što sam vidio, čini mi se, na prvu loptu, da je dio premijuma na obrazovanje jako mali u odnosu na minimalnu zaradu - i za one koji su završili osnovnu školu, i za one koji su završili srednju. Na taj način se šalje loša poruka prema našem obrazovnom sistemu i motivaciji ljudi da se obrazuju", saopštio je predsjednik države prije dva dana, aludirajući na male razlike u minimalcu između onih s fakultetskim obrazovanjem i onih sa srednjim i nižim.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
