AMM upozorava na posljedice Euro modela: Promjene zarada mogu uticati i na investicije i zapošljavanje

Asocijacija menadžera Crne Gore saopštila je da podržava cilj rasta minimalnih zarada i životnog standarda zaposlenih, ali da najavljeni Euro model, po njihovoj ocjeni, otvara ozbiljna poslovna, upravljačka i razvojna pitanja koja treba jasno sagledati prije njegove primjene.

Iz AMM su kazali da svoj stav zasnivaju na iskustvu kompanija članica i menadžera koji svakodnevno nose odgovornost za zaposlene, zarade, zapošljavanje, organizaciju rada, investicije i poslovne rezultate. Povratne informacije, kako navode, od strane članstva kreću se od zabrinutosti i ozbiljnih rezervi do, u vrlo značajnom broju protivljenja pojedinim rješenjima u sada predstavljenom obliku.

"Utvrđivanje minimalnih standarda zarada jeste legitimno područje države, socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja. Ali kada promjena minimalne zarade utiče na platne razrede, sistematizaciju, nagrađivanje učinka, organizaciju kompanija, investicije, zapošljavanje i zadržavanje kadrova, ona postaje i upravljačko, privredno i razvojno pitanje. Upravo tu AMM, kao liderska, menadžerska i poslovna organizacija, ima obavezu da iznese iskustvo ljudi koji upravljaju kompanijama i snose odgovornost za rezultate", navodi se u saopštenju.

Oni ističu da za menadžment nije dovoljno znati koliko zaposlenih neposredno prelazi na novi minimum.

"Ako se novi prag približi zaradi iskusnog stručnjaka, majstora, šefa tima ili rukovodioca, realno je očekivati potrebu za korekcijama i iznad minimalnog praga kako bi se sačuvale razumne razlike koje odražavaju znanje, iskustvo, odgovornost i rezultate. Zato stvarni finansijski efekat reforme može biti znatno širi od neposrednog povećanja minimalnih zarada", objašnjavaju u AMM.

Dodaju da kompanije rad ne vrednuju samo prema formalnom obrazovanju, već i prema složenosti posla, kompetencijama, učinku, deficitarnosti određenih profila i doprinosu poslovnom rezultatu.

Ako se te razlike značajno sabiju, menadžment mora, kako ističu, ponovo uspostavljati odnose između platnih razreda, što utiče na troškove, motivaciju, napredovanje i zadržavanje ključnih ljudi. Za AMM je zato, kako navode, jedno od centralnih pitanja Euro modela njegov efekat na cijelu arhitekturu zarada.

"Veza između kvalifikacionog nivoa radnog mjesta, minimalne zarade i sistematizacije zahtijeva precizna pravila. AMM razumije potrebu da se spriječi formalno prekategorizovanje poslova radi izbjegavanja obaveza, ali zaštita od zloupotreba ne smije stvarati pravnu nesigurnost kompanijama koje se stvarno reorganizuju. Promjena tehnologije, automatizacija, spajanje poslovnih funkcija, ukidanje postojećih i kreiranje novih radnih mjesta normalan su dio savremenog upravljanja. Propisi zato moraju jasno razlikovati eventualnu zloupotrebu sistematizacije od legitimnog prava na poslovnu reorganizaciju", navpdo se i saopštenju.

Iz AMM naglašavaju da je reforma ovog obima relevantna za kompanije svih veličina.

Kako navode, veliki sistemi mogu imati značajan apsolutni rast mase zarada i potrebu za prilagođavanjem složenih sistema nagrađivanja, kod srednjih preduzeća dodatni troškovi mogu snažno uticati na razvojne i investicione planove, dok mikro i mala preduzeća, sa manjim finansijskim rezervama i ograničenijim mogućnostima raspodjele rizika, nagle promjene troškova po pravilu teže apsorbuju.

"Zato pitanje nije ko će biti pogođen, već koliki će efekat biti na različite kompanije, djelatnosti i regione. Ako dodatni trošak nije moguće pokriti rastom poslovanja, većom efikasnošću ili postojećom maržom, dio prilagođavanja može se prenijeti na cijene, investicije, zapošljavanje ili organizaciju poslovanja. Takve efekte treba procijeniti prije nego što nastanu", poručuje se u saopštenju.

Kompanije zarade, zapošljavanje, investicije i budžete ne planiraju od mjeseca do mjeseca, upozoravaju iz AMM.

"Reforma koja značajno utiče na troškove rada i sisteme nagrađivanja zahtijeva jasna pravila, pouzdanu procjenu direktnih i indirektnih efekata i dovoljno vremena da kompanije prilagode poslovne planove, interne akte i organizaciju rada. Regulatorna predvidivost nije tehničko pitanje, već uslov profesionalnog upravljanja i investicionog povjerenja i razvoja", navodi se u saopštenju.

Ukazuju da evropska praksa poznaje različite modele određivanja minimalnih standarda zarada - od nacionalnog zakonskog minimuma i kolektivnog pregovaranja do pojedinih oblika diferenciranja prema kvalifikacijama ili zahtjevnosti rada.

"Za AMM zato nije presudno da li sličan instrument postoji u pojedinoj zemlji, već kako je konkretan sistem dizajniran, koliko odgovara strukturi domaće ekonomije i koliko prostora ostavlja kompanijama da vrednuju radna mjesta, nagrađuju znanje, odgovornost i učinak i upravljaju organizacijom rada. Evropsko iskustvo može biti važan orijentir, ali ne i zamjena za procjenu efekata na crnogorsku privredu", poručuju iz te organizacije.

Dodaju da veća zarada jeste važan dio odgovora na pitanje kako zadržati mlade, obrazovane i stručne ljude, ali ističu nije dovoljna. Profesionalna perspektiva, kako dodaju, zavisi i od mogućnosti napredovanja, kvaliteta rukovođenja, vrednovanja znanja i rezultata, profesionalnog razvoja, kvaliteta institucija i prespektiva koju mladi vide u svojoj državi.

"Zato politika zarada mora biti dio šire politike ljudskog kapitala. Kompanijama mora ostati prostor da prepoznaju i nagrađuju znanje, odgovornost, rezultat i potencijal, a ukupni ambijent mora mladim ljudima davati realan razlog da budućnost grade u Crnoj Gori", ocjenjuju u AMM.

Poručuju da trajno viši standard mora pratiti i veća sposobnost kompanija da stvaraju vrijednost - kroz znanje, tehnologiju, kvalitet upravljanja, pristup finansiranju, investicije i preduzetničku inicijativu.

"Dio iste razvojne slike je i efikasna javna administracija. Jasni propisi, kvalitetne javne usluge, kraće procedure, pravna sigurnost i institucije koje poštuju rokove neposredno utiču na troškove i konkurentnost kompanija. Ako se od privatnog sektora očekuje veća efikasnost i sposobnost da finansira više zarade, opravdano je očekivati kontinuirano povećanje kvaliteta i učinka javnog sektora", navodi se u saopštenju.

Iz AMM ističu da podržavaju cilj povećanja višeg životnog standarda građana i adekvatnog rasta minimalnih zarada.

"Euro model otvara pitanja cijelih sistema zarada, vrednovanja rada, sistematizacije i reorganizacije kompanija, investicija, konkurentnosti i ljudskog kapitala. AMM smatra da ova pitanja moraju biti sastavni dio daljeg dijaloga, oblikovanja i razmatranja rješenja, uz iskustva kompanija i menadžera koji će ta rješenja neposredno primjenjivati u praksi. Za AMM centralno pitanje zato nije samo koliko će zarade porasti, već da li predložena rješenja istovremeno doprinose rezultatima kompanija, razvoju zaposlenih, kvalitetu upravljanja i sposobnosti privrede da stvara novu vrijednost", zaključuje se u saopštenju.