Najavljeno povećanje minimalnih zarada kroz “Euro model” moglo bi značajno povećati troškove advokatskih kancelarija i dovesti do smanjenja broja angažovanih advokatskih pripravnika, upozoravaju iz Advokatske komore Crne Gore (AKCG).
Advokatski pripavnik je osoba koja počinje da radi kod advokata dok ne položi pravosudni ispit, što traje najmanje tri godine. Od tog perioda država subvencioniše njihove zarade samo devet mjeseci kroz stručno usavršavanje. Neto plata advokatskog pripravnika do sada je bila na nivou minimalne sa visokoškolskom sremom, što je bilo 800 eura a sada bi bila 1.400 eura, odnosno povećava se trošak advokatskoj kancelariji za po oko 600 eura mjesečno po pripravniku.
Za “Vijesti” su uz Advokatske komore naveli da bi kancelarije morale da izdvajaju više novca za zarade zaposlenih, dok bi te troškove trebali nadoknaditi iz prihoda koji ne mogu automatski rasli, jer advokati usluge naplaćuju prema Advokatskoj tarifi ili ugovoru sa klijentima. U Komori strahuju da bi zbog većih troškova advokati mogli rjeđe angažovati pripravnike, što bi se dugoročno negativno odrazilo i na stvaranje kadra za pravosuđe, državnu upravu i privredu.
Predsjednik Vlade Milojko Spajić predstavio je “Euro model” 17. septembra, a njegova primjena planirana je od januara 2027. godine. Po ovom modelu, minimalna neto zarada za radna mjesta sa osnovnim i nižim obrazovanjem iznosila bi 1.000 eura, za radna mjesta sa srednjim obrazovanjem 1.250, a za ona sa visokim obrazovanjem 1.400 eura. Povećanjem plata bilo bi obuhvaćeno više od 250.000 zaposlenih.
“Kroz najavljeno povećanje minimalnih zarada kroz Euro model, došlo bi do enormnog povećanja troškova jer uglavnom, u većini slučajeva, jedan advokat ima jednu kancelariju, u kojoj obavlja advokatsku djelatnost, što znači da sve troškove snosi upravo taj advokat. Tako da, ukoliko advokat ima dva saradnika i jednog pripravnika, a u situaciji kada advokatska kancelarija ne ostvaruje uvećanje prihoda, po bilo kom osnovu, na mjesečnom nivou, jer svoje usluge naplaćuje po Advokatskoj tarifi ili shodno ugovoru ili dogovoru sa strankom/klijentom i slično bi podrazumijevalo disproporciju između dosadašnjih prihoda i rashoda, naravno na štetu advokata odnosno njegove kancelarije”, rekao je predsjednik Advokatske komore Danilo Mićović.
On je pojasnio da s obzirom na činjenicu da advokat naplaćuje pružanje pravne pomoći, shodno važećoj advokatskoj tarifi ili u skladu sa ugovorom ili pak dogovorom sa strankom u Komori smatraju da u ovoj situaciji, uprkos činjenici što mu se povećavaju troškovi, advokat gotovo da nema mehanizme da poveća svoje prihode.
“Imajući u vidu činjenicu da je povećanje zarada aktuelna tema generalno u društvu, svi zainteresovani subjekti se sada bave pitanjem negativnog uticaja kako na advokaturu u cjelosti, tako i u odnosu na svakog advokata pojednačno. U tom dijelu već postoji formirano mišljenje da će u svakom slučaju doći do pomanjkavanja potrebe za pripravnicima u advokaturi, a što će dovesti do nesagledivih posljedica u produkciji kadrova, a zbog činjenice da advokatura proizvodi visokokvalitetne kadrove, od kojih najveći broj, nakon obavljenog staža, te nakon što polože odgovarajuće ispite, zaposli se u pravosuđu, organima uprave, privredi itd., dok najmanji broj advokatskih pripravnika ostane da radi u advokatskoj kancelariji ili pak, u krajnjem, osnuje sopstvenu advokatsku kancelariju. Ukoliko analiziramo prethodno navedeno, doći ćemo do zaključka da će u ovom slučaju, najviše biti pogođena država odnosno institucije sistema, u kojem pripravnici čini temelj i uslov nesmetanog i zakonitog funkcionisanja institucija sistema, odnosno pravnici predstavljaju uslov bez kojeg se ne može”, naglasio je Mićović.
U ovakvim uslovima i na način kako je “Euro modelom” definisano povećanje zarade šta god Advokatska komora ili advokat pojedinac traži od države, u smislu benefita, smatramo, istakao je Mićović, da ne postoji model na osnovu kojeg bi se to moglo ostvariti, jer su sve ovo zakonom definisane kategorije.
“S druge strane ukoliko bi advokati tražili i dobili određene benefite, to bi podrazumijevalo privilegovani status advokature, koja će svakako biti pogođena ovim modelom u odnosu na sve ostale koji bi u toj situaciji imali potpuno pravo da zatraže identične benefite za sebe. Advokaturu u konkretnoj situaciji ne možemo posmatrati izolovano u odnosu na sve ostale činioce društva, već isključivo i jedino kao dio sistema, koji će u slučaju povećanja zarada, biti u značajnoj mjeri narušeno i u krajnjoj mjeri imati negativne posljedice po društvo i ekonomiju u cjelini. U kojem obimu, na to ne možemo dati odgovor, jer advokati nijesu finansijski eksperti”, rekao je Mićović.
Ako model prođe, država da izdvaja više
Mićović je dodao da, ako bi nadležni prepoznali da će ovaj model proizvesti manji broj angažmana pripravnika u advokaturi, mogli bi reagovati na način što bi participirali u troškovima, koji se odnose na zarade pripravnika, pa jedino na taj način ne bi došlo do negativnog uticaja na broj pripravnika u advokatskim kancelarijama.
“Uz napomenu da je takav model ranije postojao, pa pamtimo vremena kada je država snosila sve troškove vezano za zaradu pripravnika, a advokat je bio neko od koga su pripravnici u praktičnom dijelu sticali znanja neophodna za obavljanje pravnih poslova, u zavisnosti gdje se zaposle nakon odrađenog pripravničkog staža”, naveo je Mićović.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
