GI "Spasimo Brezna": Agencija ponovo dala saglasnost za vjetroelektranu "Bijela"

Agencija za zaštitu životne sredine ponovo je dala saglasnost za vjetroelektranu „Bijela“ sa priključnim dalekovodom 110 kV, saopštili su Građanska inicijativa "Spasimo Brezna" i, kako se navodi, pogođeni vlasnici privatnih imanja u Dužima.

Ističu da je saglasnost data iako u ponovljenom postupku nisu otklonjene "upravo one nezakonitosti i nedostaci" zbog kojih je Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera prethodnu saglasnost poništilo i predmet vratilo Agenciji na ponovno odlučivanje.

Kažu da je rješenje od 8. septembra donijeto nakon postupka koji je bio "netransparentan i obilježen ozbiljnim povredama procesnih prava". Zbog toga su pogođeni mještani i GI "Spasimo Brezna" podnijeli žalbe Ministarstvu, a najavljuju i krivične prijave protiv odgovornih službenih lica, zbog sumnje da je postupanje "bilo usmjereno na pogodovanje investitoru".

"Resorno Ministarstvo je prethodno utvrdilo ozbiljne nedostatke u vezi sa promjenama trase i katastarskih parcela, uticajem na Park prirode 'Dragišnica i Komarnica', zaštitni pojas NP Durmitor, Emerald i potencijalno Natura 2000 područje kanjona Komarnice, kao i sa procjenom značajnih i kumulativnih uticaja. Međutim, nova saglasnost ni sada ne daje jasan odgovor na ključna pitanja: šta je tačno izmijenjeno, koje su parcele dodate ili izbačene, zašto je trasa mijenjana i kakve posljedice te izmjene imaju", piše u saopštenju.

"Poseban problem predstavlja činjenica da su pogođenim mještanima, kojima zakon garantuje prava stranke u postupku, uskraćivani potpuni i provjerljivi uvid u dokumentaciju na kojoj se odluka zasniva. Ključna dokumentacija dostavljana je putem privremenih WeTransfer linkova, a kada je Agencija upozorena da je link istekao i da dokumentacija nije dostupna, novo rješenje je ipak doneseno svega dva dana kasnije", dodaju.

Istovremeno, kako su kazali, rješenje je donijeto prije konačnog odlučivanja o svim zahtjevima za priznavanje statusa stranke: "U obrazloženju nove saglasnosti EPA navodi da je jedan takav zahtjev odbijen zato što, navodno, Inovirani Elaborat nije sadržao parcele u vlasništvu podnosioca zahtjeva. Nakon što je Inovirani Elaborat javno objavljen, tek na dan objave novog rješenja, pokazalo se da se te parcele ipak nalaze u dokumentaciji projekta."

Rekli su da to otvara "veoma ozbiljno pitanje" na osnovu kojih činjenica je Agencija prethodno odbila status stranke i da li je odluka zasnovana na "namjerno netačno saopštenoj odlučnoj činjenici."

"Dodatno, javna rasprava na prvobitni elaborat je održana još u maju 2025. godine, dok je saglasnost data na kasniji Inovirani Elaborat, nakon promjena trase i katastarskog obuhvata. Promjena trase nije bila kozmetička ni tehnička. Izmijenjeni su prostorni obuhvat, katastarske parcele i samo tehničko rješenje, pa nova trasa praktično predstavlja novi projekt u odnosu na onaj o kojem je javnost raspravljala. Nova javna rasprava ipak nije održana", ukazuju u saopštenju.

Kažu da se "najsporniji dio" nove saglasnosti odnosi na ptice i slijepe miševe: "EPA je projektu dala saglasnost, a istim rješenjem naložila da se tek naknadno, do 01.10.2027. godine, sprovede jednogodišnje istraživanje ptica i slijepih miševa, nakon čega Agencija zadržava mogućnost da propiše dodatne mjere."

To je, kako se navodi u saopštenju, "suprotno osnovnoj logici" procjene uticaja na životnu sredinu.

"Prvo se moraju sprovesti istraživanja i utvrditi stvarni uticaji projekta, pa tek onda odlučivati da li je projekat prihvatljiv i pod kojim uslovima. Ne može se prvo izdati saglasnost, a zatim godinu dana istraživati da li projekat predstavlja rizik koji zahtijeva dodatne mjere zaštite. Posebno jer sama dokumentacija konstatuje značajan rizik za ptice i visok rizik za velike grabljivice", dodaju.

Nova saglasnost, kako su rekli, sadrži i "ozbiljne protivrječnosti u sopstvenoj hronologiji": "EPA se poziva na dokumenta o izmjeni trase iz septembra 2025. godine, a potom navodi da su ta dokumenta razmatrana u izvještaju Komisije iz juna 2025. godine. Dokument iz septembra nije mogao biti razmatran tri mjeseca ranije".

GI „Spasimo Brezna“ smatra da "zbir ovih činjenica pokazuje obrazac postupanja" koji zahtijeva mnogo ozbiljniju provjeru od "obične drugostepene kontrole rješenja."

"Kada organ odbije status stranke pozivajući se na činjenicu koja se kasnije pokaže netačnom, kada pogođenim mještanima ne omogući uredan pristup dokumentaciji, kada se trasa i parcele suštinski mijenjaju bez nove javne rasprave, kada prethodno utvrđeni nedostaci ostanu nerazriješeni i kada se ekološka saglasnost izdaje prije završetka ključnih istraživanja biodiverziteta, postoje razlozi da se provjeri da li je postupak vođen na način kojim se pogodovalo investitoru. Zbog toga će, pored već podnijetih žalbi Ministarstvu, biti pripremljene i krivične prijave protiv odgovornih službenih lica, uz zahtjev nadležnom tužilaštvu da ispita da li su u službenim aktima navođene netačne činjenice, da li su pojedini dokumenti i podaci selektivno prikazivani ili prećutkivani i da li u konkretnom postupanju postoje elementi krivičnih djela protiv službene dužnosti i vjerodostojnosti službene dokumentacije", kažu u saopštenju.

Rekli su da GI „Spasimo Brezna“ ne prejudicira ničiju krivičnu odgovornost, ali da smatraju da postoji dovoljno ozbiljnih i dokumentovanih činjenica da ih nadležno tužilaštvo mora provjeriti. "Jer ovdje više nije riječ samo o jednoj vjetroelektrani. Riječ je o tome da li se u Crnoj Gori ekološka saglasnost može izdati prije nego što su završena ključna istraživanja, uz promijenjenu trasu, sporne parcele, ograničen pristup dokumentaciji i neriješena prava građana koji žive na prostoru koji projekat neposredno pogađa."

Podsjećaju na "brojne nezakonitosti na koje ukazuju i protiv kojih se bore više od godinu dana", kao i da je u toku, kako navode, "nezakonita eksproprijacija privatne svojine građana u korist privatnog investora", kompanije Alcazar Energy Partners sa sjedištem u Dubaiju, odnosno njihove kćerke firme u Crnoj Gori, Vjetro park Bijela. Protiv odluke Vlade o proglašenju javnog interesa su podnijeli tužbu Upravnom sudu.

"Vlada Crne Gore usvojila je krajem decembra prošle godine na Whatsapp sjednici nezakonitu odluku kojom je nezakonito proglasila navodni javni interes na stotinama privatnih parcela u opštinama Nikšić i Šavnik, bez obrazloženja i bez navođenja konkretnih projekata. Sada država svojim građanima, praktično, otima privatnu svojinu, kako bi je ustupila privatnoj kompaniji Alcazar Energy Partners. Na mještane i na GI "Spasimo Brezna" se mjesecima vrši pritisak, pokušavaju se zastrašiti i obeshrabriti u otporu, kako bi ustupili svoju imovinu, a najvidljiviji članovi zajednice se pokušavaju diskreditovati", navode iz GI "Spasimo Brezna".

Dodaju da neće odustati od "borbe i od svojih garantovanih ljudskih, građanskih i ustavnih prava".

"Imamo signale sa međunarodnih adresa da će, u procesu pristupanja EU, insistirati da se ta prava i procedure moraju poštovati. Sa druge strane, očekujemo da će oni koji krše zakone, Ustav i međunarodne konvencije i zloupotrebaljavaju položaj, završiti tamo gdje im je i mjesto", pišu u zajedničkom saopštenju GI "Spasimo Brezna" i pogođeni mještani Duži.