Bivši radnici Solane čekaju zeleno svjetlo Skupštine: Čapuni traži da se po uzoru na KAP obeštete nekadašnji zaposleni

Poslanik Force i koalicije Albanska alijansa Ilir Čapuni predao je Skupštini predlog zakona kojim je predviđeno da se iz državnog budžeta izdvoji 950 hiljada eura za obeštećenje bivših radnika ulcinjske Solane “Bajo Sekulić”, koji godinama čekaju na isplatu zaostalih potraživanja.

Novac bi im bio isplaćen u 24 mjesečne rate, a Čapuni je zatražio da se predlog uvrsti u dnevni red sjednice koja danas počinje, poručujući za “Vijesti” da je riječ o pitanju pravde, radničkih prava i evropske odgovornosti Crne Gore.

“U skupštinsku proceduru predao sam Predlog zakona o obeštećenju bivših radnika Solane “Bajo Sekulić” u stečaju kojima se duguju potraživanja iz radnog odnosa, uz zahtjev da se uvrsti u dnevni red Skupštine. Predloženi zakon modeliran je prema već usvojenom zakonskom rješenju za obeštećenje bivših radnika Kombinata aluminijuma Podgorica. Radnici Solane zaslužuju jednak odnos države i ostvarivanje prava na koja predugo čekaju. Njihova potraživanja nijesu milostinja, već obaveze proistekle iz njihovog rada”, kazao je juče Čapuni “Vijestima” kada je stavio predlog u skupštinsku proceduru.

Naglasio je da predloženim zakonom stvaraju uslovi za okončanje stečaja kao i za nesmetan početak rada novoformiranog preduzeća koje će upravljati Parkom prirode “Solana”.

“Rješavanje dugovanja prema bivšim radnicima važan je korak ka zatvaranju ovog dugogodišnjeg problema i stvaranju stabilnih uslova za upravljanje i očuvanje Solane. Uspostavljanje efikasnog upravljanja Solanom dio je uslova za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 27- Životna sredina i klimatske promjene. Zato ovaj predlog ima i jasan evropski značaj - možemo ga smatrati evropskim zakonom, zakonom koji, po svom cilju i doprinosu evropskim obavezama Crne Gore, zaslužuje ‘plavu zastavicu’”, ocijenio je Čapuni.

Istakao je da očekuje podršku svih poslanica i poslanika za uvrštavanje predloga u dnevni red i za njegovo usvajanje.

“Ovo je pitanje radničkih prava, pravičnosti i odgovornosti prema ljudima koji su svojim radom gradili Solanu, ali i prema njenoj budućnosti i evropskom putu Crne Gore. Vrijeme je da bivši radnici Solane dobiju ono što im pripada i da se ovaj višedecenijski problem konačno riješi”, kazao je Čapuni.

Predlogom zakona uređuje se ostvarivanje prava na obeštećenje bivših radnika najstarijeg ulcinjskog preduzeća kojima se duguju potraživanja iz radnog odnosa, a kojima je radni odnos prestao usljed stečaja.

U članu 2 zakona ističe se da se obeštećenje dodjeljuje radi ostvarivanja socijalne pravde, pravičnog zadovoljenja finansijskih potreba bivših zaposlenih i poboljšanja materijalnog položaja bivših zaposlenih i članova njihove porodice.

Pravo na obeštećenje, kako piše u članu 4 predloga, može ostvariti bivši zaposleni kojem je radni odnos prestao usljed otvaranja stečaja i koji ima neizmireno potraživanje iz radnog odnosa utvrđeno u stečajnom postupku.

“Ovim zakonom obuhvaćani su isključivo bivši radnici Solane čija su potraživanja iz radnog odnosa priznata u stečajnom postupku, odnosno utvrđena pravosnažnom sudskom odlukom ili drugim izvršnim aktom”, piše u predlogu i dodaje da zakonom nijesu obuhvaćena lica čija su potraživanja u cjelosti namirena iz stečajne mase ili po drugom osnovu.

U članu 5 predloga zakona, navodi se da bivši zaposleni koji ispunjava uslove, ima pravo na obeštećenje u neto iznosu utvrđenog neizmirenog potraživanja iz radnog odnosa.

Ukupan iznos sredstava za obeštećenje po ovom zakonu iznosi 950 hiljada eura, a bivšim zaposlenim bi bio isplaćen u 24 mjesečne rate.

U obrazloženju predloga, Čapuni je podsjetio da je stečaj u Solani prouzrokovao dugotrajne socioekonomske posljedice za njene bivše zaposlene, među kojima se posebno ističu neizmirena potraživanja iz radnog odnosa.

“Predlogom zakona uređuje se poseban mehanizam obeštećenja bivših zaposlenih čija su potraživanja priznata u stečajnom postupku, a nijesu namirena zbog prestanka proizvodnje i neriješenih imovinskih odnosa. Za sprovođenje zakona potrebno je obezbijediti ukupno 950.000 eura iz budžeta Crne Gore”, naveo je Čapuni.

Konstatovao je da predlog zakona nije potrebno usklađivati sa pravnom tekovinom Evropske unije i potvrđenim međunarodnim konvencijama.

Prvi bazeni na Solani izgrađeni su između 1926. i 1934. godine, kada je preduzeće počelo da radi.

Od tada do 2013. godine, samo dva puta nije došlo do berbe soli: 1943. zbog Drugog svjetskog rata i 1964. godine, kada su dugotrajne kiše istopile prikupljene kristale soli.

Solana je privatizovana tokom masovne vaučesrke privatizacije kada je Eurofond kontroverznog biznismena Veslina Barovića kupio akcije za 800 hiljada eura i postao većinski vlasnik preduzeća.

Ubrzo nakon toga, od 2005. godine Solana je bila u programiranom, a potom od 2011. u klasičnom stečaju.

Zadnju berbu soli, Solana je imala 2013. godine a nakon toga, došlo je do masovnog otpuštanja radnika i zatvaranja fabrike.

Stečajna uprava u međuvremenu prodala je sve što se moglo prodati od pokretne imovine, računajući i novu pakirnicu.

Bivšim radnicima stečajna uprava i dalje na osnovu neisplaćenih zarada i doprinosa, koji datiraju od 2009. i 2010. godine, duguje oko 900 hiljada eura.