Svako oglašavanje kredita moraće da sadrži upozorenje: “Oprez! Pozajmljivanje novca košta”. Biće zabranjeno reklamiranje kreditnih proizvoda kojim se građani podstiču na zaduživanje uz tvrdnje da će time poboljšati svoju finansijsku situaciju ili povećati životni standard, kao i isticanje lakoće ili brzine dobijanja kredita. Neće biti dozvoljene ni reklame u kojima se navodi da postojeći neotplaćeni krediti nemaju uticaj ili imaju mali uticaj na procjenu zahtjeva za novi kredit, kao ni one reklame kojima se nude popusti uslovljeni uzimanjem kredita ili periodi odloženog plaćanja duži od tri mjeseca za otplatu rate kredita.
Ovo je jedna od najvažnijih novina koje predviđa Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkim kreditima, koji je Ministarstvo ekonomskog razvoja stavilo na javnu raspravu.
Predloženim izmjenama propisuje se i da svaka reklama koja sadrži kamatnu stopu ili drugi brojčani podatak o trošku kredita mora da sadrži standardne informacije prikazane pomoću reprezentativnog primjera.
Nova EU pravila
Iz Ministarstva ekonomskog razvoja je objašnjeno da postojeći regulatorni okvir ne obezbjeđuje u potpunosti sve mehanizme predviđene novim pravilima Evropske unije za zaštitu potrošača, uključujući mehanizme za rano prepoznavanje finansijskih teškoća, mjere olakšanja otplate i javno dostupno savjetovanje o otplati dugova, zbog čega su nužne izmjene zakona.
“Predloženim aktom dodatno se uređuju prava potrošača u odnosu na kreditore i kreditne posrednike, jačaju pravila poslovnog ponašanja i nadzora, uvode mehanizmi za rano prepoznavanje finansijskih teškoća i uspostavlja javna služba za savjetovanje o otplati dugova”, istaklo je Ministarstvo u dokumentaciji.
Važna novina je i da se u zakon prvi put uvodi poseban član pod nazivom “Opšte informacije ugovora o kreditu”, kojim se banke i drugi kreditori obavezuju da građanima u svakom trenutku učine dostupnim jasne i razumljive informacije o kreditima, na papiru ili drugom trajnom mediju koji potrošač odabere. Te informacije moraće da obuhvate namjenu i rok otplate kredita, vrste kamatnih stopa i njihove moguće posljedice, ukupan iznos i troškove kredita, efektivnu kamatnu stopu, kao i broj, učestalost i iznos rata. Građani će morati da budu informisani i o eventualnim dodatnim troškovima, uslovima prijevremene otplate, pravu na jednostrani raskid ugovora, obaveznim dodatnim uslugama i mogućim posljedicama neizmirivanja kreditnih obaveza. U poslovnicama kreditora ove informacije moraće da budu dostupne najmanje u papirnoj formi.
Banke i drugi kreditori biće dužni da utvrde posebnu politiku postupanja prema građanima koji imaju teškoće sa otplatom kredita, kako bi se njihovi finansijski problemi što ranije otkrili i preduzele odgovarajuće mjere za olakšanje otplate. Građanima koji kasne sa izmirivanjem kreditnih obaveza, na njihov zahtjev, moraće bez naknade da obezbijede sve informacije o dospjelim dugovanjima, kao i pomoć pri izboru najpovoljnijeg rješenja u okviru predviđenih mjera za olakšanje otplate.
Kreditori će biti obavezni da ovu politiku postupanja objave na svojim internet stranicama i u poslovnim prostorijama, kao i da građane koji imaju teškoće sa otplatom kredita besplatno upute na službu za savjetovanje o otplati dugova.
Besplatno savjetovanje
Građani koji imaju ili bi mogli imati probleme sa otplatom kredita i drugih finansijskih obaveza moći će da dobiju besplatnu pomoć kroz javnu službu za savjetovanje o otplati dugova, čije će trajno i nesmetano funkcionisanje obezbjeđivati država. Sredstva za rad ove službe biće obezbijeđena iz budžeta Crne Gore, a pružaoci usluga neće smjeti da naplaćuju građanima bilo kakve troškove.
“Javnu službu mogu obavljati organizacije upisane u registar potrošačkih organizacija pri ministarstvu, druge nevladine organizacije osnovane radi zaštite prava potrošača i koje obavljaju pojedine stručne i istraživačke poslove u oblasti zaštite potrošača i koje dokažu neprofitnost, neutralnost i nezavisnost organizacije od interesa ponuđača robe, usluga ili digitalnog sadržaja, kao i druge nezavisne stručne organizacije koje se bave djelatnošću savjetovanja o otplati dugova”, piše u zakonu u kojem se dodaje da ovu djelatnost neće moći da obavljaju banke i drugi kreditori, kreditni posrednici, kupci kredita niti serviseri kredita.
Javna služba moraće da bude lako dostupna građanima, dok će Ministarstvo ekonomskog razvoja posebnim propisom utvrditi način izbora organizacija koje će pružati savjetovanje, uslove koje moraju da ispune, način finansiranja i pružanja usluga, kao i kontrolu njihovog rada. Spisak organizacija koje budu pružale besplatno savjetovanje biće javno objavljen na internet stranici Ministarstva.
Iz resora kojim rukovodi ministar Nik Đeljošaj su pojasnili da je za sprovođenje ovog zakona potrebno obezbijediti novac u budžetu Crne Gore za obavljanje javne službe za savjetovanje o otplati dugova.
“Iznos tih sredstava trenutno nije moguće precizno procijeniti. On zavisi od načina i postupka izbora pružalaca javne službe, sadržine i načina pružanja usluge i načina finansiranja, koji će se urediti propisom ministarstva iz člana 48b stav 7 osnovnog zakona, kao i od broja potrošača koji će koristiti uslugu. Procjena potrebnih sredstava sačiniće se prilikom izrade tog propisa, a sredstva će se planirati u budžetu ministarstva nadležnog za zaštitu potrošača za budžetsku godinu u kojoj se javna služba uspostavlja”, navodi Ministarstvo.
Do izbora pružaoca javne službe, poslove savjetovanja o otplati dugova obavlja ministarstvo nadležno za zaštitu potrošača, neposredno ili preko organizacije koju odredi i finansira, u skladu sa članom 83a stav 3 osnovnog zakona, pa se sredstva za taj period obezbjeđuju u budžetu tog ministarstva.
Troškovi za kreditore
“Predloženim aktom rješavaju se problemi koji proizlaze iz potrebe za unapređenjem i potpunijim uređenjem zaštite potrošača u oblasti potrošačkog i stambenog kreditiranja, kao i usklađivanjem nacionalnog zakonodavstva sa relevantnim pravom Evropske unije. Posebno se uređuju pitanja transparentnosti kreditnih proizvoda, informisanja potrošača, odgovornog kreditiranja i procjene kreditne sposobnosti, zaštite od prezaduženosti, oglašavanja kreditnih proizvoda, postupanja prema potrošačima koji imaju poteškoće u plaćanju, prava na prijevremenu otplatu i jednostrani raskid ugovora, kao i zaštite potrošača kod automatizovanog donošenja odluka i korišćenja podataka o ličnosti”, rekli su u Ministarstu.
Pojašnjeno je da bi bez izmjene zakona najdirektnije bili pogođeni potrošači koji koriste ili namjeravaju da koriste kreditne proizvode, posebno potrošači koji se prvi put zadužuju, potrošači koji koriste digitalne kanale za pristup kreditima i potrošači koji se suočavaju sa poteškoćama u otplati obaveza.
“Oni mogu biti izloženi riziku nedovoljne informisanosti, otežanog poređenja ponuda, neadekvatne procjene kreditne sposobnosti i povećanog rizika od prezaduženosti. Bez izmjene propisa zadržao bi se postojeći regulatorni okvir, koji ne bi u potpunosti odgovarao novim zahtjevima Evropske unije u oblasti potrošačkog i stambenog kreditiranja”, ocijenili su u Ministarstvu.
Za kreditore i kreditne posrednike očekuju se troškovi usklađivanja poslovanja sa novim zakonskim obavezama, naročito u pogledu izmjene obrazaca, informacionih sistema, internih procedura, obuke zaposlenih i prilagođavanja načina informisanja i oglašavanja. Za mala i srednja preduzeća koja se pojavljuju u svojstvu kreditnih posrednika ovi troškovi mogu predstavljati dodatno administrativno i operativno opterećenje. Troškovi zavise od postojećih kapaciteta i stepena usklađenosti pojedinačnih subjekata sa važećim propisima i nije ih moguće precizno kvantifikovati na osnovu raspoloživih podataka.
Rok za dostavljanje primjedbi, predloga i sugestija je 20 dana od dana objavljivanja ovog poziva na internet stranici Ministarstva i portalu e-uprave zaključno sa 22.10.2026. godine.
Izuzeća od primjene zakona
Ovaj zakon, kako se navodi u izmjenama neće se primjenjivati na ugovore o kreditu kod kojih je ukupan iznos kredita veći od 100.000 eura, osim ugovora o kreditu čija je svrha renoviranje stambene nepokretnosti, kao i na ugovore o kreditu koje poslodavac, kao sporednu djelatnost, odobrava zaposlenima, bez kamate ili po efektivnoj kamatnoj stopi nižoj od preovlađujuće tržišne efektivne kamatne stope ako se takvi ugovori ne nude javnosti.
Zakon se neće primjenjivati ni na ugovore o stambenom kreditu kojima se građanima odobrava jednokratna ili periodična isplata novca u zamjenu za iznos koji će biti ostvaren budućom prodajom stambene nepokretnosti. Kod ovih kredita, kreditor nema pravo da zahtijeva otplatu do smrti korisnika kredita, trajnog prestanka korišćenja nekretnine kao mjesta stanovanja ili drugog životnog događaja propisanog zakonom, osim ako korisnik prekrši ugovorne obaveze zbog kojih kreditor ima pravo da raskine ugovor.
Saradnja svih institucije u sprovođenje EU kriterijuma
Predloženim izmjenama zakona propisuje se i da Centralna banka Crne Gore i drugi organi nadležni za nadzor nad njegovom primjenom moraju imati potrebna budžetska sredstva, stručne kapacitete, procedure i organizacione uslove za efikasno obavljanje svojih poslova. Ukoliko je za nadzor nad primjenom zakona nadležno više institucija, njihove nadležnosti moraće da budu jasno razgraničene, a biće obavezne i da međusobno sarađuju i razmjenjuju potrebne podatke i informacije.
Od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, nadležni organi moraće da ispunjavaju i kriterijume propisane evropskim zakonodavstvom koje uređuje saradnju nacionalnih institucija odgovornih za sprovođenje propisa o zaštiti potrošača.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
