Izvršni direktor kompanije “Barska plovidba” (BP) Boris Mihailović za nepune dvije godine potrošio je više od 102 hiljade eura na službena putovanja i reprezentaciju.
Od avgusta 2024. do početka jula ove godine, Mihailović je, prema podacima BP-a, na službenim putovanjima širom svijeta proveo 236 i po dana, odnosno skoro osam mjeseci, ostvarivši ukupne izdatke kompaniji u većinskom vlasništvu države od 102.094 eura na ime dnevnica, putnih računa i dodatnih troškova - većinom reprezentacije, odnosno troškova reprezentacije u Crnoj Gori.
Mihailović je na ime dnevnica dobio 13.750,02 eura, putni računi iznosili su 18.802,24 eura, a dodatni troškovi još 70.116,56 eura, što znači da je na njegovih ukupno 47 putovanja BP potrošila ukupno 88.918,80 eura. Kada se na to dodaju i troškovi reprezentacije u Crnoj Gori u iznosu od 13.175,20 eura, ispada da je izvršni direktor BP, koji je na tu funkciju izabran na predlog i uz odlučujuće glasanje predstavnika Ministarstva pomorstva, odnosno države koja je većinski vlasnik pomorske kompanije iz Bara, tu firmu za manje od dvije godine, pored plata koje je dobijao, koštao još ukupno više do 102 hiljade eura.
To je pokazala analiza obilja podataka koji su iz BP dobijeni po zahtjevima za slobodan pristup informacijama podnesenim preko aplikacije MANS-a. Od kompanije su tražene kopije izvoda po računima svih službenih platnih kartica izdatih na korišćenje izvršnom direktoru i članovima Odbora direktora za period od 1. januara 2024. do 6. jula ove godine, kopije svih faktura i dokumentacije (naloga i izvoda) koja se odnosi na kupovinu avionskih karata za potrebe izvršnog direktora i članova Odbora direktora, kao kopija svih putnih naloga i druge prateće dokumentacije sa pojedinačnim iznosima dnevnica uplaćenim izvršnom direktoru i članovima Odbora direktora u tom vremenskom intervalu.
Nema izvještaja ni za jedno putovanje, sve “u interesu kompanije”
Iako u svakom putnom nalogu izdatom za putovanja Mihailovića i njegovih saradnika stoji napomena da “nakon završenog službenog putovanja treba podnijeti pismeni izvještaj o izvršenju postavljenog zadatka i putni račun u roku od tri dana”, niti jedan takav izvještaj nije dostavljen podnosiocima zahtjeva za slobodan pristup informacijama. BP, odnosno direktor Boris Mihailović, te izvještaje nijesu dostavili ni nakon naknadnih pitanja “Vijesti” koja se odnose na neka u najmanju ruku čudna putovanja na koja je u protekle dvije godine išao direktor. Mihailović nije precizno ogovorio na svako od pojedinačnih konkretnih 26 pitanja “Vijesti” na ovu temu, već je proslijedio sumarni odgovor u kome je, pored ostalog, naveo i da se svi troškovi, dobijeni analizom dokumentacije, ne mogu pripisati samo njemu, već da su u njihovom pravljenju učestvovali i komercijalni i tehnički direktor kompanije, te članovi Odbora direktora. Međutim, detaljnom analizom dostavljenog, ukupni troškovi u iznosu od 102.094 eura ipak se mogu povezati direktno s Mihailovićem.
“Izvršni direktor nije izašao izvan finansijskih okvira koja mu definišu Statut i Ugovor o radu, a svaki trošak je uredno evidentiran i isplaćen preko računa. Sredstva koja pominjete u sumi su značajno manja od navedenih, a odnose se na period od skoro dvije i po godine. Većina putovanja je i zvanično objavljena na stranicama kompanije i sa njihovom svrhom tamo se možete dodatno informisati”, naveo je Mihailović.
Izabrao “da radi”, a “ne da sjedi u kancelariji i prima platu”
Mihailović, diplomirani ekonomista iz Podgorice, prije dolaska na čelo BP u junu 2024. nije imao nikakve dodirne tačke sa pomorstvom i pomorskom ekonomijom. Karijeru je gradio dugo radeći u Sindikatu Crne Gore, a bio je i direktor njegovog Fonda za stambeno-solidarnu izgradnju.
On je, ipak, u prethodne dvije i po godine, kao direktor BP, putovao na razne svjetske konferencije o pomorskoj privredi, obilazio brodogradilišta po Evropi i Dalekom istoku, posjećivao brodove BP u lukama svijeta, sastajao se sa pomorskim brokerima, osigurateljima i unajmiteljima koji u tajm čarter aranžmane uzimaju trgovačke brodove...
Mihailović je, prema dobijenim podacima, od početka avgusta do kraja 2024. imao devet službenih putovanja u inostranstvo od kojih je najduže, u Kini, trajalo 15 dana, gdje je, prema putnom nalogu, išao na seminar “Urban Constructuon and Management for Montenegro”, u organizaciji Anhui Instituta za međunarodni biznis.
On nije odgovorio na pitanje koja je bila svrha njegovog odlaska i učešća na dvonedjeljnom seminaru, te kakvi su konkretno ekonomski /poslovni efekti za BP proizašli iz tog službenog putovanja.
“Odgovor na pitanje koje se provlači u svim pitanjima kako, zašto i koja je korist od uključivanja izvršnog direktora je da je izvršni direktor radio svoj posao, upoznao se sa problematikom i dao svoj doprinos kroz konkretne aktivnosti. Izvršni direktor Boris Mihailović je izabrao opciju da radi svoj posao, a ne da sjedi u kancelariji i prima platu”, poručio je on.
Do kraja 2024. Mihailović je službeno putovao i u Ženevu u Švajcarskoj i Bergen u Norveškoj na “sastanke sa predstavnikom brokera” koji su potrajali ukupno 7 i po dana.
U tri navrata je odlazio u Beograd na sastanke sa advokatom i “potencijalnim unajmiteljem”, ostajući između dva i pet dana, u Splitu i Rijeci u Hrvatskoj je tri dana sastančio sa predstavnicima hrvatske kompanije “Jadrolinija” koja je poslovni partner BP u sezonskoj trajektnoj liniji Bar - Bari. Boravio je u Istanbulu, u Turskoj, zbog “posjete brodogradilištu radi dogovora o remontu broda ‘Budva’”, što je trajalo četiri dana, dok je u oktobru 2024. dvanaest dana obilazio brodogradilišta u Šangaju i Hong Kongu. Početkom tog mjeseca, Mihailović je, prema dobijenoj dokumentaciji, pet dana boravio u Italiji, bez dostavljenog nam putnog naloga za to putovanje, a tokom kojeg je, pored Riminija, sudeći prema računima plaćenim za hotelski smještaj sa službene kartice, boravio i u Veroni, Milanu, Parmi i Bolonji.
U Italiji se sastajali sa kompanijom iz Hrvatske
Prema dostupnoj dokumentaciji, u Rimini su tada putovali i članovi tadašnjeg Odbora direktora BP Ćazim Alković, Marko Maraš, Nebojša Kaljević i Teodora Ostojić, a u putnim nalozima piše da je svrha bila “sastanak sa predstavnicima ‘Jadrolinije’” - kompanije čije je sjedište u Rijeci, u Hrvatskoj, a ne u Italiji.
“Svrha putovanja je dogovor saradnji sa ‘Jadrolinijom’ oko otvaranja linije Bar - Bari. U tom terminu su bili raspoloženi da održimo sastanak tokom događaja koji je bio vezan za turizam i povezivanje Italije i ostalih zemalja. Dio delegacije BP se vratio linijom Bari - Dubrovnik da se uvjeri u kvalitet broda ‘Dalmacija’. Dio se vratio avionom, a iz Riminija nije bilo odgovarajućeg leta. Epilog aktivnosti je bilo uspostavljanje saradnje i otvaranje linije Bar - Bari tokom Ijeta 2025. godine”, obrazložio je Mihailović.
On tvrdi i da je brodogradilište u Turskoj obišao, iako je ekonomista koji nema tehničku ekspertizu iz oblasti brodogradnje i mašinstva, odnosno rješavanja off hire zahtjeva sa unajmiteljima brodova, a što rade tehnički, odnosno komercijalni direktor jedne pomorske kompanije, i pregovarao sa Turcima jer je “imao direktan nalog od Ministarstva pomorstva da provjeri troškove ugovaranja posla remonta broda ‘Bar’ i transparentnost cijelog procesa”.
“Naročito iz razloga što je do kraja godine trebalo raditi još jedan remont i to broda ‘Budva’. Pošto su ukupni troškovi ova dva posla uključujući i izgubljene najamnine iznosili preko tri miliona dolara, naravno da izvršni direktor kao odgovoran čovjek nije mogao sebi dopustiti luksuz da se ne upozna procesom, učini ga transparentnijim uz uključivanje više ponuda i ukloni sve nedoumice na relaciji Ministarstvo - menadžment BP. Konkretni benefiti uključivanja kako izvršnog direktora tako i cijelog tadašnjeg Odbora direktora su kako popusti na krajnjim fakturama tako i ugovaranja povoljnijeg aranžmana”, kazao je Mihailović.
Nije pojasnio kako je iz Riminija, gdje se službeno sastao sa predstavnicima “Jadrolinije”, u okviru istog putovanja završio i u Veroni, Milanu, Parmi i Bolonji, ali je naveo da je “izvršni direktor koristio uredno godišnji odmor nakon nekih putovanja, koji je regularno zaveden u arhivi kompanije i nije povezan datumom sa nijednim troškom koji nije naknadno odbijen od zarade na kraju perioda”.
Obrazložio je da je na sastanke sa potencijalnim unajmiteljima i brokerima putovao jer je “bilo više nego logično da se izvršni direktor upozna i uključi u proces” ugovaranja najamnina brodova BP, te da su “benefiti njegovog uključivanja višestruki i kvantitativno se mogu dokazati”. To je argumentovao podatkom da je, navodno, 2024. nakon njegovog uključivanja u pregovore sa danskim unajmiteljem “Norden”, dnevna vozarina za brodove sa prvobitno ponuđenih 11.000, na kraju porasla i ugovorena na iznos od 11.500 dolara dnevno.
“Dakle, na dva broda po 500 dolara dnevno je dodatnih 365.000 dolara za godinu dana”, ističe on.
Obilazio brodogradilišta na Dalekom istoku kada su brodovi već remontovani, pa završio na Baliju
Mihailović nije odgovorio na pitanje koja je konkretno bila svrha njegovog dvanaestodnevnog putovanja u Šangaj i Hong Kong i koja konkretno brodogradlišta je posjetio od 15. do 26. oktobra 2024. godine, što je kasu BP koštalo ukupno oko 4.500 eura, ne računajući troškove avio karata koji nijesu prikazani u pratećoj dokumentaciji. Pitanje svrsishodnosti tog putovanja se postavlja i zbog činjenice da je BP još u ljeto 2024. obavila redovan petogodišnji remont broda i obnovu klase broda “Bar” u Turskoj, dok je ista usluga za brod “Budva” već bila ugovorena sa Turcima u septembru te godine, uz odlazak samog Mihailovića u tursko brodogradilište.
Da izvršni direktor BP voli da obilazi brodogradilišta po svijetu, pokazuje i njegov osmodnevni službeni put početkom februara 2025. u Kuala Lumpur, u Maleziji, i Singapur na “sastanak sa brodogradilištem”.
Nije odgovorio konkretno koja je brodogradilišta u jugoistočnoj Aziji tada obilazio, ali je objasnio da je to putovanje bilo u svrsi definisanja biznis plana BP za saradnju sa eventualnim strateškim partnerima iz Grčke i Ujedinjenih Arapskih Emirata sa kojima se tada pregovaralo. Takođe, nije odgovorio ni na pitanje da li je tokom boravka na tom službenom putovanju posjetio i indonežansko ostrvo Bali, a na što upućuje jedan račun koji je tada na Baliju plaćen službenom karticom BP.
“Direktan doprinos izvršnog direktora jeste koncipiranje kostura finansijskog i poslovnog biznis plana u koji bi potencijalni partner trebalo da se uklopi. Sa tim u vezi su posjete i brodogradilištima, ali uz ta brodogradilišta idu i finansijske institucije koje prate kreditno zaokruživanje procesa. Izvršni direktor je svoj koncept izložio potencijalnom partneru iz UAE, a isto to i partneru iz Grčke i u brojnim sastancima, ali i konkretnim radnim posjetama, sa analiziranjem različitih scenarija se do konkretnih predloga”, kaže Mihailović.
Tvrdi da je to rezultiralo “dostavljanjem Pisma namjere od strane kompanije iz UAE i paralelno sa tim usaglašavanjem biznis plana sa kompanijom iz Grčke u slučaju neuspjelih pregovora sa kompanijom iz UAE”.
Naglasio je da bi se ulaganje od 60-70 miliona eura u BP potencijalnog partnera iz UAE, a zbog kojih je on lani putovao i u Sjevernu Makedoniju i dva puta u Emirate “realizovalo u decembru prošle godine da nije bilo negativne medijske kampanje koja je prouzrokovala da Vlada tek u martu donese odluku o prihvatanju potpisivanja Memoranduma o razumijevanju”, te da je u međuvremenu rat SAD i Izraela protiv Irana “naročito pogodio UAE i sve odluke pomjerio neodređeno vrijeme”.
Tokom jednog od boravaka u Dubaiju, gdje je u septembru 2025. pet dana bio na sastanku sa potencijalnim investitorom, Mihailović je, prema plaćenim računima, odsjeo u ultraluksuznom hotelu The Palm Dubai i promijenio dva luksuzna hotela.
Spavao u hotelu tokom četvorodnevne posjete brodu BP
Mihailović je lani putovao dva puta u Atinu, u Grčkoj, u Bari (Italija), Hamburg (Njemačka), Kopenhagen (Danska), Madrid (Španija), Zagreb (Hrvatska), Amsterdram (Holandija), Berograd (Srbija), Lisabon (Portugal), još jednom boravio u Dubaiju kao član delegacije Ministarstva pomorstva, te je opet obilazio brodogradilišta, ali ovaj put i u dalekom Japanu, u Tokiju i Osaki, a tom se prilikom navodno sastao i sa menadžmentom luke Jokohama.
Lani je četiri dana boravio u Amsterdamu radi posjete jednom od brodova BP koji se tada zatekao u toj holandskoj luci. Iako je išao da posjeti brod, nije spavao na njemu, uprkos tome što svaki brod ima posebnu kabinu za pilota, odnosno treće osobe koje ga iz bilo kojih razloga posjećuju i zadržavaju se na njemu. Umjesto da spava na brodu kompanije koju vodi, Mihailović je tada, prema podacima BP, potrošio više od 1.100 eura na hotelski smještaj, odsjedajući u hotelu Hyatt.
Sa posrednicima neformalno u beogradskim kafanama
U 2026. godini, do početka jula, Mihailović je imao 12 službenih putovanja, među kojima višekratne odlaske u Beograd i Istanbul, a bio je i u Atini, Ženevi, Pekingu, Šangaju i ponovno u Jokohami, u Japanu, (ovaj put kao član delegacije Ministarstva pomorstva). Na pitanje zašto je veoma često u protekle dvije godine putovao u Beograd, direktor BP je istakao da je to činio zbog rješavanja komplikovane situacije sa poslovnim prostorom u suvlasništvu te kompanije koji se nalazi u zgradi Borbe, odnosno susreta sa posrednicima koji bi pomogli u nalaženju partnera za restrukturiranje kompanije.
“Jedan posrednik je lični prijatelj izvršnog direktora, a drugi je kontakt dobijen preko Ministarstva pomorstva. Oba posrednika žive u Beogradu i u poslovnim su odnosima sa kompanijama i fondovima koji stoje iza ponuda koje su na kraju i formaliznvane. Većina sastanaka u vezi ovih poslova su organizovani u Beogradu u terminima koji su prikladni potencijalnim investitorima. Ovdje moramo naglasiti da je BP kompanija koja je gubitaš sa negativnim kapitalom i da animiranje i dolazak do nivoa zainteresovanosti renomiranog partnera da uopšte razmišlja u smjeru saradnje je proces. Taj proces je doveden do kraja ličnim naporima i entuzijazmom kako izvršnog direktora, tako i posrednika koji nijesu plaćeni nijedan euro, izuzev ručka ili večere i to na ravne časti.
Konkretni benefit je da bi angažovanje posrednika na međunarodnom nivou ovaj tip posla bio iznos koji bi uz prateće troškove bio enorman”, istakao je Mihailović, napomenuvši “da su ovo većinom sastanci i susreti van kancelarija, a takođe imaju i neformalni karakter u određenom dijelu (za većinu postoji i foto-dokumentacija u telefonu izvršnog direktora)”.
Rekao je da na sastanak u Opatiju ove godine, o čemu svjedoči plaćeni račun za smještaj u hotelu Liburnia Riviera sa službene kartice u iznosu od 835,47 eura, nije putovao on, već trojica njegovih saradnika radi navodnog sastanka sa predstavnicima “Jadrolinije”. Međutim, putnog naloga za ovaj konkretni slučaj nema u dostavljenoj dokumentaciji.
BP je, prema raspoloživim papirima, platila i troškove hotelskog smještaja i reprezentacije u ukupnom iznosu od skoro 550 eura za dvodnevno putovanje Mihailovića 16. i 17. maja ove godine u Tiranu i Drač, u Albaniji. Na traženje da ovo pojasni, on je kazao da za to putovanje “nije otvaran putni nalog i sredstva su odbijena od zarade direktora, uključujući hotel i plaćeni račun”.
U Beograd putovao 22 puta, većinom privatno
Iz pregleda Mihailovićevih putovanja i trošenja sa službene kartice, zaključuje se da je on veliki ljubitelj odlazaka u Beograd, gdje je u protekle nepune dvije godine išao 22 puta. Dio tih odlazaka može se povezati sa službenim i poslovnim potrebama BP, ali veći dio njih, što i Mihailović priznaje, nijesu bila u službene svrhe.
Takvih suštinski privatnih putovanja direktora za Beograd je u 2025. bilo sedam, a u ovoj godini, do početka jula, još tri. Po pravilu, čim bi se vratio sa nekog dužeg ili daljeg međunarodnog putovanja, Mihailović bi odlazio za Beograd, gdje bi se zadržavao od dva do pet dana.
Mihailović je svaki put u Srbiji višekratno plaćao putarinu službenom karticom BP, a u jednom navratu je njome platio i hotelski račun u iznosu od 288,73 eura.
Službenom karticom često je u inostranstvu plaćao i usluge Ubera, bilo da je riječ o službenim putovanjima ili odlascima u privatnoj režiji.
“Za putovanja u Beograd koje navodite pojašnjenje je da se ne radi o službenim putovanjima, pa za ista ne postoje putni nalazi niti troškovi po tom pitanju. U pitanju je tag za auto-put koji je povezan sa službenom karticom kompanije. Nju koriste svi zaposleni i članovi Odbora direktora po odobrenju izvršnog direktora, a preko nje se obavljaju određena plaćanja prema inostranstvu. Navedena sredstva u tom periodu koja su povučena sa službene kartice su refundirana ili kroz direktna umanjenja ličnog dohotka, ili kroz namjenske uplate nakon periodičnih sravnjavanja obaveza po kartici. Određeni troškovi Ubera su takođe povezani sa aplikacijom na kartici i isti su refundirani u narednom periodu od strane računovodstva za sve datume van putnih naloga”, naveo je Mihailović, ali nije objasnio zašto on i drugi menadžeri BP koriste tu kompaniju kao svojevrsnog svog privatnog kreditora.
Investitore tražio i u kolumbijskom Medeljinu
Najinteresantnije je Mihailovićevo putovanje od 11. do 24. aprila ove godine u Istanbul, u Turskoj, i Bogotu, u Kolumbiji, radi “sastanka sa investitorom”. To je, prema dostupnim podacima, kasu BP koštalo ukupno 8.423,26 eura. Putni nalog postoji samo za Mihailovićev odlazak u Istanbula, ali devizni putni obračun sačinjen nakon ovog putovanja pokazuje da mu je računovodstvo BP obračunalo i isplatilo dnevnice i za šest i po dana boravka u Kolumbiji, te da mu je kompanija platila avionsku kartu od Istanbula do glavnog grada Kolumbije i nazad, kao i hotelski smještaj u Bogoti. Međutim, izvod sa službene platne kartice pokazuje da je Mihailović tokom boravka u Kolumbiji, osim u Bogoti, boravio i u Medeljinu. U gradu koji je nekoliko stotina kilometara udaljen od obale najbližeg mora i koji je u svijetu najpoznatiji kao sjedište po zlu čuvenog Medeljinskog kokainskog kartela kolumbijskog narkobosa Pabla Eskobara, direktor BP je boravio 16. aprila, što potvrđuje i činjenica da je račun u iznosu od 313,06 eura u tamošnjem hotelu “Click Clack” plaćen službenom karticom.
Mihailović nije odgovorio koji su konkretno razlozi i svrha njegovog službenog putovanja u Istanbul i Medeljin, sa konkretno kojim se “potencijalnim investitorom” tamo sastajao, te sa čime je konkretno ovo putovanje u poslovnom smislu rezultiralo za BP, odnosno da li postoji zvanični izvještaj sa ovog službenog putovanja.
DRI tražio preciznost u vezi sa službenom platnom karticom
Podaci sa utroška sredstava sa službene platne kartice BP pokazuju da su njome plaćani hotelski računi, hrana, piće i druga roba u trgovinama, putarina, taksi i Uber usluge, kao i brojni računi za hranu i piće po mnogim ugostiteljskim objektima u zemlji i inostranstvu.
Uz naglasak da je službena kartica “zajednička za sve zaposlene u kompaniji koji mogu da je koriste za plaćanja koja odobri izvršni direktor”, Mihailović je “Vijestima” kazao da se “troškovi službene kartice ne mogu vezati samo za izvršnog direktora”.
Potvrdio je da je ova problematika bila i u fokusu Državne revizorske institucije prilikom njene posljednje kontrole poslovanja BP.
“Nakon kontrole DRI data je preporuka da se trošak sa kartice mora preciznije alocirati i novim pravilnicima koji su u primjeni zadnjih pola godine, stanje i nosioci troškova se redovno ažuriraju u računovodstvu i rasknjižavaju. U prethodnom periodu to je obavljano periodično”, naveo je direktor.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
