KAMATE I DALJE VISOKE

Građani za kartice i minuse duguju 37,5 miliona eura

Dug građana po karticama je smanjen šest odsto, dok je dug po dozvoljenim minusima na tekućim računima veći pet odsto
106 pregleda 0 komentar(a)
viza kartica, Foto: Shutterstock
viza kartica, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 21.05.2019. 13:04h

Zaduženje građana po osnovu korišćenja kreditnih kartica blago su smanjena u posljednjoj godini, dok rastu zaduženja po osnovu minusa na tekućem računu. Kamatne stope na ta dva najskuplja vida zaduživanja su i dalje visoke.

To pokazuju posljednji podaci Centralne banke (CBCG), prema kojima su ukupna zaduženja građana na kraju februara ove godine po osnovu tih dvaju bankarskih proizvoda bila 37,5 miliona eura.

Podaci pokazuju da bankari i dalje ubiraju dobre prihode po osnovu tih proizvoda, jer je prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa na kartice iznosila 15,32 odsto, a na minuse po tekućem računu 16,61 odsto.

Efektivna kamatna stopa (u koju su uključeni i skriveni troškovi banaka) veća je za nekoliko procenata i upravo je mjesečna kamata na ostatak duga velika zarada za banke i veliki trošak za klijente.

Uz to, ne treba zaboraviti i troškove koji nastaju kada se podiže novac sa bankomata drugih banaka, a ne kod onih koje su izdale karticu. Ti troškovi iznose i po nekoliko eura.

"Prema posljednjim podacima baziranim na izvještajima banaka koji se dostavljaju kreditnom registru sa stanjem na kraju februara ove godine dug građana po osnovu korišćenja kreditnih kartica iznosi 20,9 miliona eura, a po dozvoljenim minusima po tekućim računima 16,6 miliona eura", kazali su "Vijestima" u vrhovnoj monetarnoj instituciji.

U odnosu na isti period prošle godine dug građana po karticama je manji šest odsto, dok je njihov dug po dozvoljenim minusima na tekućim računima veći pet odsto.

Kako su objasnili iz CBCG, tekuća prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa na kreditne kartice iznosi 15,32 odsto, a na dozvoljene minuse po tekućem računu 16,61 odsto.

"U odnosu na uporedni prošlogodišnji period kamatna stopa na kreditne kartice je viša za 0,44 procentna poena, dok je kamatna stopa na odobrene minuse po tekućim računima na približno istom nivou”, rekli su iz CBCG.

Oko 115,5 hiljada građana ima dug po osnovu kreditnih kartica i minusa na računima. Dug po kreditnim karticama se odnosi na 25.017 građana, a dug po dozvoljenim minusima po tekućim računima na 90.533 građana.

"Učešće duga građana po kreditnim karticama i dozvoljenim minusima čini 3,6 odsto ukupnog kreditnog duga fizičkih lica kod banaka u Crnoj Gori. Ukupna iskorišćenost limita koji su banke odobrile po kreditnim karticama i dozvoljenim minusima na kraju februara ove godine je bila 49,8 odsto. Ovaj pokazatelj je prije godinu iznosio 51,1 odsto”, rekli su iz CBCG.

Prema podacima vrhovne monetarne institucije, banke su prijavile kašnjenja u plaćanju više od mjesec za 1.645 kreditnih kartica sa dospjelim dugom od 2,1 milion eura i po osnovu 10.682 tekuća računa u iznosu od 167 hiljada eura nenaplaćenog duga.

Procenat dospjelog nenaplaćenog duga po kreditnim karticama i dozvoljenim minusima iznosi 6,1 odsto u odnosu na ukupan dug građana po ova dva osnova.

Na kraju 2016. godine bilo je 461.299 platnih kartica

Podaci CBCG pokazuju da je u 2016. godini u odnosu  na  2015. izdato više bankarskih platnih kartica. Takođe je, kako navode, povećan broj i vrijednost ukupno izvršenih transakcija putem platnih kartica, uz istovremeno povećanje broja ATM terminala, POS terminala i korisnika e-bankinga.

Na kraju 2016. godine bilo je 461.299 kartica, od čega 421.666 debitnih i 39.633 kreditne kartice. Ukupan broj transakcija debitnim i kreditnim karticama iznosio je 12,9 miliona ili 17 odsto više u odnosu na prethodnu godinu, dok je vrijednost transakcija realizovanih platnim karticama iznosila 547, 1 milion eura.

Podaci CBCG pokazuju da su u prošloj godini realizovane 91.182 transakcije mobilnih plaćanja, a ukupna vrijednost realizovanih transakcija je iznosila 13,3 miliona eura. Posredstvom ATM terminala sa funkcijom podizanja gotovine u prošloj godini ostvaren je promet od 381,5 miliona eura, dok je preko ATM terminala sa funkcijom uplata gotovine ostvaren promet od 5,7 miliona.

Na kraju prošle godine bilo je 109.988 korisnika e-bankinga ili 42 odsto više u odnosu  na  prethodnu godinu.