Zašto je Ministarstvo finansija dozvolilo stečajnim dužnicima reprogramiranje poreskog duga i po kojem osnovu je izvršna vlast imala pravo da se miješa u odluke sudske vlasti i već potvrđene planove reorganizacija kompanija, pitanje je koje ovih dana postavlja stručna javnost, među kojima posebno sudije, upravnici i revizori.
Sagovornici „Vijesti“ objašnjavaju da je Zakon o reprogramu poreskog potraživanja dozvolio mogućnost odlaganja obaveza dužnika jedino ako se stečaj sprovodi kroz reorganizaciju, na period do pet godina, kao i za ostala preduzeća. Nakon usvajanja plana, stečajni postupak ne postoji, već preduzeće nastavlja da radi po planu reorganizacije.
Ukazuju, međutim, da se u pojedinim kompanijama godinama već sprovode planovi reorganizacije, pa ih ovaj novi petogodišnji period, iz reprograma, čini u startu privilegovanim u odnosu na ostala preduzeća među dužnicima.
Prema podacima Poreske uprave, na čijem je čelu Miomir M. Mugoša, od 16 poreskih obveznika kod kojih je stečaj okončan usvajanjem plana reorganizacije, 11 ih podnijelo zahtjev za reprogram poreskog duga od ukupno 15.699.590 eura radi njegovog izmirenja u ratama, tokom narednih pet godina.
Iz Poreske uprave “Vijestima” nijesu željeli da saopšte o kojim se poreskim dužnicima konkretno radi jer se, kako je nezvanično objašnjeno, radi “o poreskoj tajni”. Iz ove institucije nijesu odgovorili na pitanje da li je tačno da su među pravnicima u Poreskoj upravi bila podijeljena mišljenja o tome, već su uputili na Ministarstvo finansija, čije naloge, kako napominju, samo sprovode.
Javni poziv za reprogram poreskog duga, u skladu sa Zakonom o reprogramu, raspisan je u februaru, a poreski dužnici su imali pravo da se prijave do 1. aprila. Prema podacima PU, prijavilo se 5.435 obveznika čiji ukupni poreski dug iznosi 184.879.325 eura. Kompanije koje su se prijavile će, shodno pravilima reprograma, jednokratno uplatiti 10 odsto duga u naredna tri mjeseca, nakon čega će ostatak duga otplaćivati u ratama.
Glavna pitanja su odakle stečajnim dužnicima novac za uplatu učešća, kada ona nijesu ni bila predviđena planom i da li to već u startu čini kršenje već donesenih planova reorganizacije.
Sagovornici „Vijesti“ ističu kao suštinsko pitanje da li je ovo dodatno prolongiranje izmirenja poreskih obaveza dijelu dužnika u reorganizaciji, plan reorganizacije odmah učinilo prevarnim.
“Privredna društva kod kojih se stečaj sprovodi po planu reorganizacije uglavnom obavljavaju poslovanje i ostvaruju prihode kao i ostala privredna društva, te po tom osnovu nastaju poreske obaveze nakon otvaranja stečajnog postupka. Dakle, potpuno je opravdano da i ova društva imaju pravo na reprogram poreskih obaveza nastalih nakon otvaranja stečaja. U suprotnom bi bili u neravnopravnom položaju u odnosu na ostale, koji bi koristili i pravo na reprogram i na oslobađanje od plaćanje kamate”, tvrde iz Ministrarstva finansija kojim rukovodi ministar Darko Radunović.
Shodno Zakonu o stečaju, kako navode iz ovog resora, plan reorganizacije je izvršna isprava i smatra se novim ugovorom za izmirenje potraživanja koja su u njemu navedena. Ostalo je nejasno ko ima pravo da mijenja izvršnu ispravu, i da li su to oni upravo omogućili novim zakonskim rješenjem. Nameće se i pitanje je li PU (odnosno Ministarstvo finansija), kao povjerilac, imala pravo, poslije usvojenog plana reorganizacije u jednoj kompaniji, da diktira i postavlja uslove otplate duga i da li je za takvu odluku trebalo ponovo da glasaju ostali povjerioci, naročito iz nižih klasa.
“Planom reorganizacije se utvrđuje dinamika izvšavanja obaveza prema povjeriocima nastalih do dana otvaranja stečaja, a gdje se obično kao povjerilac javlja i država. Za ove obaveze, takođe, postoji mogućnost da se donese rješenje o odlaganju poreskog duga od strane Poreske uprave. Međutim, za ove obaveze je odgovoran stečajni upravnik koji postupak stečaja sprovodi po odredbama Zakona. Stečajni upravnik će u tom slučaju procijeniti da li se na taj način mogu ugroziti interesi ostalih klasa povjerilaca, ili nastati drugi razlozi zbog koji mogu ugroziti sprovođenje plana”, naveli su iz Ministarstva.
Stečajni upravnik sa svojim ovlašćenjima ne postoji u planu reorganizacije, već se u skladu sa Zakonom o stečaju imenuje stučno lice koje će pratiti sprovođenje plana u interesu svih povjerilaca.
Ministarstvo: Olakšali smo postupak vođenja stečaja
Iz Ministarstva finansija tvrde da je ovo zakonsko rješenje uvedeno da bi se olakšao postupak sprovođenja stečaja, a stečajni upravnik i stečajni sud odlučuju prema odredbama Zakona o stečaju, te ih rješenje o reprogramu poreskog duga ne mora ni obavezivati kada se utvrđuju činjenice da li stečajni dužnik postupa po planu reorganizacije.
“Za očekivati je da će sam stečajni upravnik prije podnošenja zahtjeva za reprogram utvrditi i odlučiti da li rješenje o reprogramu korespondira sa planom reorganizacije, te da li će stečajni dužnik koristiti isto pravo, a što može samo olakšati stečajni postupak”, zaključili su iz Ministarstva.
Bonus video:
