FINANSIJSKA OGRANIČENJA JEDNA OD NAJZNAČAJNIJIH BIZNIS BARIJERA

PDV je visok, nema stručnih kadrova u državnoj upravi, sudski sporovi dugo traju

"Vlast na lokalnom i centralnom nivou sada ima odgovornost da upotrijebi ove informacije sa terena za kreiranje djelotvornih politika i da preduzimanjem konkretnih koraka otklone nedostatke", kazala je na prezentaciji izvještaja predstavnica UNDP -a i kordinator sistem UN u Crnoj Gori Fiona Mekluni
6 komentar(a)
"Bez barijera. Da posao ne stoji", predstavljanje projekta, Foto: Boris Pejović
"Bez barijera. Da posao ne stoji", predstavljanje projekta, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 04.04.2017. 13:02h

Finansijska ograničenja u pokretanju i vođenju biznisa jedna su od najznačajnijih biznis barijera na koju su ukazali preduzetnici u okviru sprvođenja projekta "Bez barijera. Da posao ne stoji".

Rezultati tog projekta, koji su drugu godinu za redom sproveli Kancelarija Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), Ministarstvo finansija i ambasada Velike Britanije u Crnoj Gori, predstavljeni su danas u Podgorici.

Za proteklih godinu dana ukupno su prijavljene 104 barijere koje su grupisane u osam kategorija - finansijska ograničenja u pokretanju i vođenju biznisa, komplikovane i nejasne procedure, neadekvatna inspekcijska kontrola, neadekvatna zakonska regulativa, neefikasna administracija, ograničenja u poslovanju i siva ekonomija.

Izvještaj je pokazao da preduzetnici smatraju da je PDV visok i je da način njegovog obračuna nepovoljan i ugrožava poslovanje.

Primjedbe se odnose i na neadekvatnu politiku banaka u smislu neprihvatanja ili prevelikog zahtjeva za kolateralima što će po mišjenju preduzetnika onemogućiti dalji razvoj njihovih kompanija.

Preduzetnici koji se bave biznisom ukazivali su na probleme u naplati potraživanja i na visoke troškove poslovanja, te da plaćaju veće naknade od građana.

Ukazano je da sudski sporovi dugo traju i dešava se da se i pored pravosnažne presude ne vrši isplata sa računa Privrednog suda.

Postoje barijere koje se tiču nepostojanja stručnih kadrova u državnim organima i njihova neupućenost u propise i način rada.

"Vlast na lokalnom i centralnom nivou sada ima odgovornost da upotrijebi ove informacije sa terena za kreiranje djelotvornih politika i da preduzimanjem konkretnih koraka otklone nedostatke. To je u skladu sa prioritetima Vlade u okviru reforme javne uprave. Mi smo spremni da pružimo podršku u tom procesu", kazala je na prezentaciji izvještaja predstavnica UNDP -a i kordinator sistem UN u Crnoj Gori Fiona Mekluni.

Ona je dodala da svi imaju isti cilj, a to je da se stvore odgovorne i efikasne institucije koje će biti temelj efikasne Vlade prilagođene potrebama građana i privrede.

Podsjetila je da je projekat pokrenut u novembru 2015. godine i da je od tada ukupno prijavljeno 228 barijera.

Ambasador Velike Britanije u Crnoj Gori Ian Viting kazao je da sličan projekat realizuje u njegovoj zemlji.

"Iz našeg iskustva projekat smanjivanja biznis barijera je uspješan jer privrednici i građani najbolje znaju koji su problemi sa kojima se suočavaju. Ovim izvještajem postavljamo izazov pred nadležne organe da preduzmu adekvatne mjere za sprovođenje preporuka i uklanjanje biznis barijera na koje građani i privrerdnici nailaze kako bi imali šansu da stvore uspješan biznis", rekao je Viting.

Pomoćnica ministra finansija za unapređenje poslovnog ambijenta Bojana Bošković kazala je da je projekt bio zamišljen na godinu dana, pa da je produžen za još toliko što najbolje govori o njegovom značaju i uspješnosti.

"Britanska Vlada je našoj Vladi pomogla u reformi poslovnog ambijenta. Nadamo se da će nas ovaj projekat preporučiti za buduću saradnju i nove projekte", kazala je Bošković.

32 preporuke za uklanjanje barijera

U okviru izvještaja su date 32 preporuke za uklanjanje barijera.

Preporučeno je da se za kompanije čiji je promet u jednoj kalendarskoj godini niži od 18.000 eura da izađu iz PDV sistema, da se smanji iznos poreza na nepokretnost na zemlji na kojoj se obavlja poljoprivredna proizvodnja, da se izjednače naknade koje firme i građani plaćaju za održavanje stambenih zgrada.

Preporuka je i da se otvori carinski terminal u Sukobinu za kamione do 15 tona, kao i da se izmijeni Zakon o inspekcijskom nadzoru u cilju omogućavanja kontrole neregistrovanih subjekata koji obavljaju privrednu djelatnost.

Preporučujemo za Vas