Stvaranje carinske unije zapadnog Balkana prethodno bi podrazumijevalo pregovarački proces između zemalja regiona u cilju međusobnog usaglašavanja carinske politike, naročito što sve zemlje regiona nemaju jednak stepen usaglašenosti zakonodavstva sa EU zakonodavstvom, a neke nijesu ni članice Svjetske trgovinske organizacije, kazali su iz kabineta predsjednika Vlade Crne Gore Duška Markovića.
“Kad je konkretno u pitanju ideja formiranja carinske unije, nju je Srbija dosad samo predlagala neformalno i u vidu usmenih izjava. Kako nijesmo dobili konkretan pisani predlog, odnosno dokument - platformu koja bi detaljnije predstavila koncept, ciljeve, posljedice, troškove i zahtjeve koje bi jedna ovakva inicijativa mogla postaviti pred zemlje regiona, tako se ni zvanično nijesmo mogli ni odrediti prema njoj”, rekli su iz Vlade odgovorajući na pitanje “Vijesti” da li je tačno da je Crna Gora protiv carinske unije kako tvrdi srpski premijer Aleksandar Vučić.
Iz crnogorske Vlade navode da je Crna Gora prepoznata po odličnim bilateralnim odnosima sa svim državama zapadnog Balkana i konstruktivnoj ulozi u regionalnoj saradnji.
“Crna Gora podržava regionalne inicijative i organizacije jer smatra da one doprinose ukupnom napretku svih država, olakšavaju saradnju, procese čine efikasnijim i pomažu da što prije ostavarimo ono što je nesporan cilj svih šest država regiona - integracija u EU”, kazali su iz kabineta Markovića.
Smatraju da je jedan od osnovnih stubova važnih za razvoj Crne Gore kao male ekonomije njena otvorenost i slobodna trgovina, koja znači eliminisanje ili svođenje na najmanju moguću mjeru carinskih i necarinskih barijera u međunarodnoj trgovini. U tom smislu, Crna Gora kao kjučni element svog razvoja vidi ekonomske integracije.
Podsjećaju da je Crna Gora potpisnica sporazuma CEFTA kojim se ukidaju carine i necarinske barijere u trgovini sa preostalih pet zemalja regiona i Moldavijom.
“Praksa je ukazala da u primjeni sporazuma CEFTA postoji niz necaranskih barijera koje se odnose na kontrole na graničnim prelazima, administrativne procedure, zahtjeve za ispunjenjem određenih standarda itd. Zato Crna Gora podržava unapređenje CEFTA sporazuma prihvatanjem dodatnog protokola 5 kojim se implementiraju odredbe sporazuma sa Svjetskom trgovinskom organizacijom o trgovinskim olakšicama”, rekli su iz Vlade. Shodno tome, kako dodaju, Crna Gora je u okviru Berlinskog procesa, podržala dalje jačanje saradnje u okviru CEFTA koja bi omogućila olakšanje trgovine robom, kao i pojednostavljenje trgovine uslugama.
“Podsjećanja radi, oko 45% crnogorskog izvoza i oko 30% uvoza robe, se odnosi na region CEFTA, što dovoljno govori o značaju regiona za našu zemlju. Takođe, Crna Gora ostvaruje suficit u bilansu turističkih usluga sa većinom zemalja ovog regiona, a izvoz turističkih usluga je jedna od najvažnijih kategorija izvoza i stvaranja našeg BDP-a”, navode iz Vlade.
Dodaju da zona slobodne trgovine ili CEFTA, podrazumijeva ukidanje carinjenja robe i necarinskih barijera u trgovini sa zemljama unutar zone, ali istovremeno daje nezavisnost u vođenju carinske politike svake od 7 zemalja u okviru CEFTA prema trećim zemljama koje nijesu članice.
“Carinska unija teorijski znači kreiranje zajedničkih carinskih i ostalih propisa u oblasti spoljne trgovine između zemalja potpisnica CEFTA sporazuma, kako bi se ustanovila zajednička carinska politika za region, kao i zajednička tijela i institucije za njeno vođenje, čime bi se u konačnom dovelo do slobodnog kretanja robe unutar unije”, kazali su iz Vlade.
I potvrda o kvalitetu hrane jedne države važila bi u svim
Iz Vlade objašnjavaju da bi carinska unija, osim carine podrazumijevala neophodnost usaglašavanja ostalih propisa u vezi sa bezbjednošću proizvoda, hrane, tehničkih propisa, a u konačnom i dogovor oko podjele prihoda ostvarenih prilikom uvoza robe iz trećih zemalja.
Na sastanku premijera država zapadnog Balkana odžanom sredinom marta u Sarajevu, premijer Srbije Aleksandar Vučić, predložio je formiranje Carinske unije na Balkanu koju bi činilo šest zemalja regiona sa gotovo 20 miliona potrošača, što bi kako se procenjuje, moglo da stvori 80.000 novih radnih mjesta u regionu. Komesar EU za proširenje i politiku susedstva Johanes Han, podržao je tu ideju.
Carinska unija, kako su objavile banjalučke Nezavisne novine, mogla bi zaživjeti za šest mjeseci, a već na sajmu u Mostaru u aprilu vjerovatno će biti potpisan sporazum kojim bi se zemlje članice obvezale na početak usklađivanja procedura i dokumenata.
Budući da carinska unija u sklopu CAFTA već postoji, zemlje zapadnog Balkana radiće na tome da npr. fitosanitarni sertifikat iz Banjaluke vrijedi u svim zemljama ili da preduzetnik iz Skoplja bez ikakvih problema može raditi u Sarajevu. Uz to, dokumentacija potrebna za prevoz robe biće svedena na minimum, a cilj je da roba praktično bez ikakvog zadržavanja na granicama prolazi kroz regiju.
Bonus video:
