Evropskoj investicionoj banci (EIB), prilikom odobravanja kredita, bitni su ekonomski parametri države i da nije izgubljeno povjerenje investitora , rekao je potpedsjednik EIB-a, Pim van Balekom.
On je na seminaru za novinare u Sofiji kazao da EIB nije zabrinuta zbog rastućeg crnogorskog javnog duga, jer nije ona jedina država sa javnim dugom.
„Nije Crna Gora jedina sa javnim dugom. Mislim da javni dug raste i u Italiji, Belgiji...“, rekao je Balekom na seminaru odgovarajući na pitanje „Vijesti“. Seminar je organizovan u okviru dvodnevne Regionalne konferencije o investicijama u razvoj saobraćaja koja je završena u petak.
On je kazao da EIB više zanimaju ekonomski parametri države i da postoji povjerenje investitora .
EIB je jedan od većih kreditora Crne Gore. Prema posljednjim zvaničnim podacima o državnom dugu na kraju septembra 2016, dug Crne Gore EIB-u je iznosio oko 108 miliona eura, a prošle sedmice su potpisani novi ugovori o kreditima vrijednim 120 miliona eura. Od toga je 20 miliona namijenjeno državnom preduzeću Željeznička infrastruktura (ŽICG), a 100 miliona Investiciono-razvojnom fondu (IRF). Garanciju za kredit ŽICG, za poboljšanje željezničke infrastrukture, dala je Vlada.
EIB je od 2005. Crnoj Gori odobrio oko 600 miliona eura.
Ukupan javni dug Crne Gore na kraju 2016. iznosio je skoro 2,5 milijarde eura ili 66,6 odsto BDP-a.
Na pitanje da li EIB može pomoći da Evropska komisija više pažnje posveti prekograničnim saobraćajnim projektima na Balkanu, Ballekom je odgovorio da je EIB vrlo motivisan za poboljšanje saobraćajne povezanosti među zemljama regiona.
„Uključeni smo u nekoliko takvih projekata“, kazao je Ballekom.
Podsjetio je da se na Balkanu o poboljšanju saobraćajne povezanosti razgovara decenijama.
„Ne znam sve detalje ali mislim da je pred zemljama zapadnog Balkana još dug put dok se to ne desi“, kazao je Ballekom.
Dodaje da EIB ima mogućnosti da olakša proces saobraćajnog povezivanja država Balkana, ali navodi da banka nije politička institucija, ne može natjerati političare da predaju banci investicioni program.
„Ponekad imate inicijative koje ekonomski nijesu održive. Zašto vam, na primjer, trebaju brzi teretni vozovi? Oni nigdje u svijetu nijesu ekonomski održivi”, naveo je Ballekom.
Prema njegovim riječima, političari ponekad imaju previsoka očekivanja o izvodljivosti projekata.
EIB više ne investira u elektrane na fosilna goriva
Balokem je podsjetio da EIB više ne investira u energetske objekte na fosilna goriva (ugalj, nafta, gas), osim ako se ne radi o izuzetno naprednim fosilnim gorivima.
„EIB je veliki investitor u obnovljive izvore energije“, rekao je Ballekom.
EIB se obavezala da u sklopu borbe sa klimatskim promjenama smanji ulaganja u fosilna goriva, a poveća u obnovljive izvore energije.
Bonus video:
