One koji nezakonito troše novac iz budžeta treba kažnjavati i konačno uvesti funkciju budžetskog inspektora, poručeno je na konferenciji „Gdje ide naš novac? - Otvorenost i odgovornost nacionalnog budžeta“, koju je organizovao Institut alternativa.
Poslanik SNP -a i predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju u prethodnom sazivu Aleksandar Damjanović ukazao je da su nedostaci Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, koji je usvojen prije tri godine, što nema političke odgovornosti i ostavke ministra finansija za kršenje zakona. On smatra da je prvobitni nacrt zakona koji je radio bivši ministar Milorad Katnić predviđao tu vrstu odgovornosti.
“Postoje mjere koje Vlada može da preduzme protiv budžetskih jedinica kada ne poštuju zakon, a jedna od njih je da se to budžetskoj jedinici obustavi isplata novca,” naglasio je Damjanović na panelu Odgovornost u sistemu javnih finansija.
Član Senata Državne revizorske institucije (DRI) Branislav Radulović kazao je da se mora povesti računa o tome što nije zaživjela funkcija budžetskog inspektora. On je naglasio da postoji dosta kontrolnih mehanizama o kojima treba povesti računa.
“Država ima uspostavljene kontrolne mehanizme od DRI, interne revizije, revizorskog tijela, budžetskog inspektora, parlamentarne kontrole, a tu su i Agencija za sprječavanje korupcije i tužilaštvo. Svaki od ovih sistema ima cijenu koštanja koja se može pravdati samo efektima koji se postižu kroz zaštitu javnih finansija od nezakonitih radnji. Svi kontrolni mehanizmi imaju cijenu koštanja i svaki ponaosob mora opravdati svrhu svog postojanja”, rekao je Radulović.
Iako je prošlo tri godine od usvajanja Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti još nije adekvatno zaživjela funkcija nadzora (budžetski inspektor) koji ima obavezu i ovlašćenje da vrši kontrolu zakonitog i namjenskog korišćenja novca potrošačkih jedinica, opština i drugih subjekata javnog sektora.
Uz to, nije donijeta ni fiskalna strategija na osnovu koje se donose smernice fiskalne politike na godišnjem nivou, a koje sadrže osnovne makroekonomske i fisklane pokazatelje, nivoe bruto zarada, izdatke za penzije ,socijalnu zaštitu...
Radulovć je naglasio da je važno da Ministarstvo finasija usvaja preliminarni izvještaj o fiskalnim pravilima za prethodnu godinu ( podaci o javnom dugu i deficitu) jer bez tih podataka ocjene DRI o fiskalnim pravilima su samo “kao podaci neke popisne komisije”.
Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Vujica Lazović ocijenio je da se politika kontrole funkcije parlamenta u trošenju novca pokazala dobrom , ali da fali malo više analitike i istraživanja. On je najavio da će se to skupštinsko tijelo u narednom periodu fokusirati na dva segmenta u odboru, a to je izvještavanje o trošenju novca iz budžeta i realizacija kapitalnog budžeta.
“Kvartalno ćemo izvještavati o trošenju novca i kroz te izvještaje ćemo ukazivati Vladi gdje treba da interveniše ako bude potrebno. Kada je riječ o realizaciji kapitalnog budžeta problem je u tome što nema metodologije po kojoj se vrednuju i kandiduju projekti koji će se finansirati i to pitanje mora biti posebno urađeno,” rekao je Lazović.
Pomoćnik ministra finasija Ana Krsmanović najavila je da će se Zakon mijenjati zato što funkcija budžetskog inspektora nije bila adekvatno postavljena prema EU pravilima. Objasnila je da budžetski inspektor ne treba da radi prema planu kontrola kao što je slučaj sa drugim inspekcijama, već da radi ako postoji sumnja na prevaru.
Predsjednik Upravnog odbora IA Stevo Muk kazao je da je u proteklom periodu zabilježen napredak u transparentnosti trošenja budžetskog novca, ali da je ostalo još dosta da se uradi po tom pitanju.
Budžetska kancelarija pod kontrolom parlamenta početkom mjeseca
Lazović je najavio da će početkom narednog mjeseca početi u punom kapacitetu da radi parlamentarna budžetska kancelarija koja će biti pod kontrolom parlamenta.
Projekat formiranja kancelarije započet je saradnji sa Vestminskerskom fondacijom i ona je formalno počela da radi u septembru prošle godine.
Damjanović je objasnio da slične kancelarije postoje u Srbiji i Škotskoj , te da ona predstavlja veliki iskorak parlamenta pošto će biti servis koji će služiti svim poslanicima.
“Svi poslanici će u kancelariji moći da dobiju podatke vezane za budžet. Do sada je dosta njih, za razliku od članova odbora za ekonomiju, imalo priliku da se tek na plenumu da se upozna sa nekim podacima tu vezi budžeta ” kazao je Damjanović.
Bonus video:
