Potrošači koji kupuju robu preko interneta treba dobro da se informišu o sajtovima na kojima kupuju i da detaljno pročitaju ugovore, jer ta roba ne podliježe crnogorskim zakonima, poručeno je juče sa konferencije za novinare Centra za zaštitu potrošača (CEZAP) povodom 15. marta Svjetskog dana prava potrošača.
Svjetski dan prava potrošača (World Consumer Rights Day prvi je put obilježen 15. marta 1983. godine i od tada se koristi kao važna prilika za pokretanje različitih kampanja. Tako je na 25. godišnjicu, 2008. godine pokrenuta kampanja Junk Food Generation (Generacija nezdrave hrane) čiji je cilj borba protiv reklamiranja nezdrave hrane djeci.
Ovogodišnji Svjetski dan zaštite potrošača obilježava se pod sloganom "Izgradimo digitalni svijet kome možemo vjerovati".
Iz CEZAP-a su kazali da im građani nijesu prijavljivali probleme u vezi sa trgovinom posredstvom interneta. U toj organizaciji kažu da to pitanje nije zakonski riješeno ni u zemljama EU i zasada se može samo preventivno djelovati posredstvom medija.
Direktorica CEZAP-a Olga Nikčević kazala je da se potrošači suočavaju sa brojnim problemima, a posebno je istakla to što se zakoni ne primjenjuju.
"Imamo Zakon o konverziji kredita iz švajcarskog franka u euro koji je dobar zakon, ali se vrši opstrukcija njegove primjene. Imamo i problem što se različito uređuju neka pitanja u zakonima. Recimo, Zakonom o zaštiti potrošača je definisano da ako neko ima spor u vezi plaćanja struje ona mu ne može biti isključena dok spor traje. Sa druge strane, Zakon o energetici ostavlja EPCG prostor da odmah isključi potrašača”, navela je Nikčević.
CEZAP je u proteklom periodu dobio najviše prigovora od građana koji se odnose na javne usluge (računi za struju, vodu, telekomunikacione usluge...), kao i na pružanje finansijskih usluga.
Direktor Direktorata za razvoj nacionalnog brenda i zaštitu potrošača u Ministarstvu ekonomije Jovo Rabrenović kazao je da se u značajnoj mjeri obavila harmonizacija sa evropskim direktivama, te da se dosta odmaklo kada je riječ o Poglavlju 28 koje se odnosi na tu oblast.
"Ostale su nam još neke aktivnosti u vezi sa tim poglavljem koje ćemo završiti ove godine,” rekao je Rabrenović.
On je preporučio građanima da isključivo kupuju robu posredstvom interneta sa renomiranih sajtova, te da ako uoče neke probleme da ih prijave nadležnim institucijama.
Iz Ministarstva ekonomije saopštili su da je položaj crnogorskih potrošača u društvu i odnos trgovaca prema njima iz godine u godinu sve bolji, uz nezaustavljiv tok progresivnih promjena.
Navode da je u usaglašavanju zakonodavnog dijela sa pravnom tekovinom EU, napredak posebno vidljiv kroz osnivanje i rad Savjeta za zaštitu potrošača.
Kako dodaju, potrošači su iz godine u godinu aktivniji, pa su se Savjetu obraćali za preporuke kako da iskoriste zakonska prava, kako da reaguju o određenim situacijam kada smatraju da su ima prava ugrožena ili narušena.
Podsjećaju da je u pogledu jačanja zakonodavnog okvira na ovom području, Vlada nedavno usvojila Zakon o nedozvoljnom oglašavanju, a uskoro se očekuje i usvajanje izmjena i dopuna Zakona o zaštiti potrošača.
Na osnovu toga, kako je saopšteno, omogućiće se efikasnija zaštita potrošača.
Potrošači teško ostvaruju prava kada je riječ o javnim uslugama
Direktorica CEMI-ja Nikoleta Tomović smatra da sistem zaštite prava potrošača u Crnoj Gori još nije dostigao prihvatljiv nivo, iako u posljednjih nekoliko godina ima poboljšanja.
"Potrošači teško ostvaruju svoja prava kada je riječ o javnim uslugama kao što su električna enegija, snabdijevanje vodom i telekomunikacione usluge. Takođe, građani imaju problem sa ostvarivanjem prava prilikom kupovine tehničke robe, na primjer loš kvalitet robe, nepoštovanje rokova isporuke ili prekoračenje roka za popravku”, rekla je Tomović “Vijestima”.
Ona je kazala da je projekat "Unapređenje kapaciteta organizacija civilnog društva i sistema zaštite potrošača u Crnoj Gori", koji trenutno sprovode, usmjeren na obezbjeđivanje podrške zaštiti potrošačkih prava, podizanje svijesti potrošača o njihovim pravima, kao i informisanje poslovnog sektora u vezi sa pravima i obavezama u okviru zaštite potrošača... Kako je kazala, ključne aktivnosti koje su usmjerene na potrošače jesu pružanje besplatne pravne pomoći građanima, kao i razvijanje prve mobilne veb i android aplikacije www.potrosaci.me, posredstvom koje građani mogu prijaviti konkretne slučajeve kršenja svojih prava.
U 2016. kazne iznosile 467,8 hiljada eura
Tržišna inspekcija je prošle godine otkrila 2.610 nepravilnosti u oblasti zaštite potrošača, a izdala je 1.259 prekršajnih naloga kojim je naloženo plaćanje kazni vrijednih 467,8 hiljada eura. Inspekcija je prošle godine izrekla 1.297 mjera ukazivanja kojim je obuhvaćeno 1.540 nepravilnosti. Podnijeta su i 33 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka.
Te nepravilnosti, kako je saopšteno “Vijestima”, iz Uprave za inspekcijske poslove utvrđene su u 8.928 kontrola, od čega je 8.254 u redovnom nadzoru, a 674 po žalbama potrošača.
“U oblasti zaštite potrošača, najčešće nepravilnosti odnosile su se na: cijene, neposjedovanje evidencije prigovora potrošača, neisticanje obavještenja o mjestu i načinu podnošenja prigovora, posebne uslove prodaje, obavještenje o robi, neizdavanje računa ili izdavanje računa koji nijesu propisane sadržine, zloupotrebu izraza garancije, posebne prodajne pogodnosti, itd”, kazali su iz Tržišne inspekcije. Oni su naveli da je područje zaštite potrošača i u prošloj godini bilo jedno od prioriteta u radu i da je nastavljeno kontinuirano praćenje zaštite ekonomskih prava potrošača kao i zaštite od opasnih proizvoda na tržištu. “Osnov za nadzor na ovom području, pored plana nadzora, bile su i žalbe potrošača po kojima se postupalo bez odlaganja. Nadzor je vršen u pogledu poštovanja obaveza od strane trgovaca i davalaca usluga, propisanih Zakonom o zaštiti potrošača i Zakonom o potrošačkim kreditima u okviru nadležnosti Tržišne inspekcije”, naveli su iz Tržišne inspekcije.
Bonus video:
