DECENIJA CEFTA, JOŠ IMA POTEŠKOĆA

Albanija i Kosovo blokiraju crnogorske brendove

Proizvođači piva i vina diskriminisani akcizama u Albaniji, zbog čega su crnogorski proizvodi skuplji
209 pregleda 81 komentar(a)
Vino, rakija, Foto: Zoran Đurić
Vino, rakija, Foto: Zoran Đurić
Ažurirano: 06.02.2017. 18:40h

I pored pozitivnih rezultata u rastu obima razmjene sa potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA), crnogorski proizvođači suočavaju se sa različitim poteškoćama prilikom plasmana robe na tržišta pojedinih potpisnica, ocijenili su u Privrednoj komori (PKCG).

Ukazuju da su proizvođači piva i vina diskriminisani novim Zakonom o akcizama koji se primjenjuje u Albaniji, zbog čega crnogorski proizvodi postaju skuplji i manje konkurentni.

“Dodatno, česti su i primjeri krivotvorenja, odnosno kopiranja naših brendova na tržištu Albanije i Kosova. Domaći proizvođači ukazuju i na veoma spore administrativne procedure, što se može smatrati prikrivenom mjerom zaštite, kada je u pitanju rad inspekcijskih organa Albanije. Naime, veoma sporo odgovaraju na zahtjeve naših kompanija za izdavanje potrebne dokumentacije čime se usporava i poskupljuje plasman”, rekli su “Vijestima” iz PKCG-a, odgovarajući na pitanja o rezultatima primjene CEFTA Sporazuma nakon deset godina.

U organizaciji CEFTA Sekretarijata sprovedeno je istraživanje koje je objedinilo informacije o mišljenjima i stavovima privatnog sektora. Izvještaji o percepciji desetogodišnje implementacije Sporazuma prezentovani su u publikacijama “CEFTA u brojkama” i “CEFTA mitovi i činjenice“.

“Dobijeni rezultati istraživanja su pokazali da je jedna trećina privrednika upoznata sa ciljevima CEFTA sporazuma. Za nedostatak informacija o mogućnostima koje donosi Sporazum kao glavni razlog (49 odsto) se navodi nezainteresovanost od strane poslovnog sektora, dok se kao dodatni razlozi navode: nedostatak informacija o institucijama koje su zadužene za sprovođenje CEFTA sporazuma (35 odsto), neadekvatna promocija (32 odsto), procedure uvoza/izvoza (24 odsto), kao i nedostatak podsticaja (19 odsto)”, kazali su iz PKCG.

Rezultati kvantitativnog istraživanja su pokazali da dvije petine privrednika smatra da je poslovni ambijent poboljšan u posljednjih deset godina implementacije CEFTA sporazuma, posebno u dijelu procedura izvoza i uvoza. Kao razlozi za povećan izvoza navedeni su pouzdani partneri iz zemalja CEFTA, nepostojanje carinskih dažbina, razvoj infrastrukture, visok kvalitet domaćih proizvoda, unapređenje poslovnog ambijenta, kao i uspješna saradnja sa zemljama CEFTA. Tri od pet privrednika iz Crne Gore smatra da se povećala konkurentnost preduzeća.

“Međutim, uvezanost regionalne trgovine industrijskim proizvodima je mala, od čega svega nekoliko proizvoda posjeduje dominantan položaj i većinom završava na tržištu EU. Uočena je relativna usmjerenost ka domaćem tržištu što može biti posljedica finansijske krize koja je uzrokovala oštar pad trgovine u početnim godinama primjene Sporazuma. Takođe, izražena su očekivanja podrške Vlade, uključujući i finansijsku pomoć”, naveli su iz PKCG-a.

Poručuju da osnovni zadatak u narednom periodu bi trebalo da bude unapređenje mehanizma rješavanja sporova, što će doprinijeti otklanjanju netarifnih barijera.

“Potrebno je raditi na strukturnom povezivanju i kreiranju lanaca proizvodnje, kako bi se više trgovalo poluproizvodima i kako bi došlo do suštinskog ekonomskog povezivanja poslovnog sektora regiona”, rekli su iz PKCG-a.

Razmjena za 10 godina od 6,2 milijarde

Od 2007. godine do danas, Crna Gora je sa CEFTA potpisnicama razmijenila robu u vrijednosti većoj od 6,2 milijarde eura.

“Podaci o realizovanom robnom prometu Crne Gore sa inostranstvom pokazuju rast trgovine sa CEFTA potpisnicama. U posmatranom desetogodišnjem periodu učešće razmjene sa potpisnicama CEFTA zemalja u ukupnoj razmjeni Crne Gore se kretalo od 32,7 odsto (u 2007. godini) do 47,5 odsto (u 2012.godini). Nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju, u julu 2013. godine, to učešće je nešto niže i u posljednjih nekoliko godina iznosi oko 39 odsto”, naveli su iz PKCG.

Netarifne barijere i dalje problem

Rezimirajući rezultate istraživanja, podatke o ostvarenom robnom prometu, poslovnom ambijentu, ali i mjere za kojima pojedine potpisnice posežu kako bi zaštitile sopstvene proizvođače, u PKCG smatraju da se može konstatovati da je u prethodnom periodu mnogo postignuto u implementaciji Sporazuma.

“Osim uspostavljanja bescarinske trgovine, čime je unaprijeđena konkurentnost regionalnih ekonomija, pregovori o liberalizaciji trgovine uslugama su u završnoj fazi. S druge strane, netarifne barijere su i dalje veoma aktuelne. Svjedoci smo da pojedine od njih opterećuju privredu i po nekoliko godina. Regionalni pristup efikasnijeg uključivanja poslovnog okruženja u proces izrade politika dovešće do stvaranja trgovinske politike koja će biti više orijentisana prema potrebama i zahtjevima privatnog sektora”, rekli su iz PKCG.

Zaključkom državnih struktura, kako dodaju, kao i CEFTA foruma privrednih komora regiona, naglašeno je da partnerstvo između privatnog i javnog sektora ima veliku važnost u procesu dijaloga usmjerenog na rezultate.

“Partnerstvo bi moglo razviti nove prakse, a zatim kroz praćenje i ocjenu postignutog napretka, omogućiti razvoj odgovarajućih trgovinskih mjera i politika”, poručili su iz PKCG.

Preporučujemo za Vas