"SREDNJI SLOJ DRUŠTVA SE SVE VIŠE GUBI"

Kostić: Rastuća ekonomska nejednakost produbljuje društveno raslojavanje

"Ne smije se smetnuti s uma da postoji pozitivna korelacija – povezanost između jednakosti, privrednog rasta i razvoja demokratije“
75 pregleda 7 komentar(a)
Vasilije Kostić, Foto: Arhiva Vijesti
Vasilije Kostić, Foto: Arhiva Vijesti
Ažurirano: 07.02.2019. 06:29h

Ključni izazovi crnogorske ekonomije u ovoj godini su nezaposlenost i rastuća ekonomska nejednakost koja produbljuje društveno raslojavanje, a rezultira socijalnim i političkim podjelama i nestabilnostima, ocijenio je ekonomski analitičar Vasilije Kostić.

On je ocijenio da ti izazovi, pored dobro poznatih neravnoteža koji opterećuju crnogorsku ekonomsku stvarnost, kao što su deficit, dug i regionalne disproporcije u nivou razvoja, produbljuju društvena raslojavanja što ozbiljno narušava društvenu koheziju i rastače društveni kapital.

"To rezultira socijalnim, političkim podjelama i nestabilnostima koje predstavljaju ozbiljan ograničavajući faktor društveno-ekonomskog rasta i razvoja“, rekao je Kostić u intervjuu agenciji Mina-business.

Društveno-ekonomski rast se, kako je kazao, najefikasnije ostvaruje rastom srednjeg sloja društva, a on se sve brže gubi.

"Ne smije se smetnuti s uma da postoji pozitivna korelacija – povezanost između jednakosti, privrednog rasta i razvoja demokratije“, dodao je Kostić.

Prema njegovim riječima, rizici za crnogorsku ekonomiju u ovoj godini mogu biti dostizanje potrebnog nivoa ekonomskog rasta, održivost javnih finansija i produbljivanje deficita, rizik dostupnosti finansijskih tržiša i visoka stopa nezaposlenosti, naročito mladih.

"Najvažnija stvar, ipak, jeste zapošljavanje jer cilj svake ekonomske politike mora biti ili jeste usredsređenost na zapošljavanje stanovništva jer je to osnovni preduslov za život dostojan čovjeka“, naveo je Kostić.

Prema njegovim riječima, generalno gledano za ekonomski ambijent u Crnoj Gori u prošloj godini ne bi se moglo reći da je bio stimulativan, već se prije može reći da je bio složen i opterećen mnogim neravnotežama.

On je, komentarišući visinu javnog duga i budžetskog deficita koji je probio kriterijume Mastrihta, kazao da je njegovo mišljenje u vezi toga poznato.

"Za mene je mnogo manje važno da li su probijeni Mastrihtski kriterijumi, uzgred smatram ih arbitrarno određenom granicom, od činjenice da li ostvarujemo zadovoljavajuću stopu ekonomskog rasta koja nam omogućava da dug servisiramo bez ozbiljnijih poteškoća“, objasnio je Kostić.

Za sada, kako je dodao, kao što se zna, to nažalost nije slučaj i problemi s dugom proizilaze upravo iz te činjenice.

"Nije, dakle, po mom sudu, problem što je dug iznad kriterijuma predviđenim sporazumom iz Mastrihta već što naša privreda još nema potrebnu dinamiku i željene performanse. Svi su izgledi da će takvo stanje potrajati“, smatra Kostić.

Fiskalna odgovornost nalaže da, kako je kazao, Vlada pravi napore u smislu smanjivanja deficita i usporavanja rasta državnog duga pa za potrebom takve aktivnosti ne može biti dvojbe.

"Međutim, i po tom pitanju je moje mišljenje, unekoliko, drugačije od dominirajućeg. Ne mislim da je dug uzrokovao nedovoljno brz ekonomski rast već obrnuto - ekonomski rast je bio nedovoljan da podnese neprimjereno visok nivo neproduktivne javne potrošnje tokom dužeg perioda i tako su uzrokovani deficiti odnosno visok državni dug“, precizirao je Kostić.

On je rekao da se smanjenjem deficita, ma koliko to bilo poželjno, neće dinamizirati ekonomski rast i stvoriti nova radna mjesta.

"To ne stimuliše preduzeća na ulaganje i zapošljavanje. Njih stimuliše tražnja za proizvodima i ulugama. To je razlog što smatram da su nam, osim mjera štednje odnosno sanacije, potrebne i mjere stimulacije ekonomskog rasta putem trošenja, u obliku takozvanog multiplikatora uravnoteženog budžeta, u cilju njegovog ubrzanja jer štednja po svaku cijenu usporava rast i djeluje recesiono“, naveo je Kostić.

On je zaključio da je potrebno simultano sprovoditi jedne i druge mjere, a ne sukcesivno odnosno kad se postigne fiskalna konsolidacija onda primijeniti mjere stimulacije, jer je razvoj integralan, a ne proces koji funkcioniše separatno odnosno sukcesivno.

Preporučujemo za Vas