Među ključnim problemima sa kojima će se suočavati crnogorska ekonomija u ovoj godini su obezbjeđivanje dovoljno novca za održavanje tekuće budžetske potrošenje, oživljavanje kreditne aktivnosti banaka prema privredi i dalje snižavanje nivoa loših kredita, kazao je u intervjuu “Vijestima” viceguverner Centralne banke za finansijsku stabilnost i platni promet Nikola Fabris.
On očekuje da će se i u 2017. godini nastaviti trend pada kamatnih stopa i ocjenjuje da iz tog razloga nema potrebe da se donosi zakon kojima bi se one ograničile, dok procjenjuje da će ekonomija rasti po stopi oko četiri odsto.
Fabris je naglasio da strategiju za upravljanje javnim dugom treba donijeti do kraja marta ove godine i zakonski promijenti rok da se javni dug vrati na nivou od 60 odsto BDP-a u roku od 10, a ne pet godina kako je sada predviđeno.
Koji su ključni problemi sa kojima će se crnogorska ekonomija suočiti naredne godine?
Kao ključne izazove naveo bih sprovođenje fiskalne konsolidacije, obezbjeđivanje dovoljno novca za tekuće finansiranje budžetske potrošnje, oživljavanje kreditne aktivnosti banaka (naročito prema privredi), dalje snižavanje nivoa loših kredita, kao i ublažavanje problema kod nelikvidnog dijela privrede.
Predložili ste Vladi da kreira program za smanjenje nelikvidnosti privrede. Da CBCG kreira program, šta bi on sadržao?
S obzirom da je u pitanju izuzetno kompleksno pitanje koje zahtijeva i veliki prostor za elaboraciju i učešće velikog broja institucija, fokusiraću se na ono što ćemo mi pokušati da uradimo sa aspekta nadležnosti CBCG. Mi smo u završnoj fazi priprema i izmjena dopuna Zakona o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju koji bi trebalo da pruži novi zamajac u rješavanju problema nelikvidnih preduzeća. Uz to, u saradnji sa bankama radićemo na mogućnostima bržeg oslobađanja kolaterala u uslovima kada je značajan dio kredita otplaćen.
Većina banaka očekuje nastavak trenda pada kamata, a ni jedna da će one rasti u 2017.
Ipak, na kraju bih naveo da se problem nelikvidnosti odnosi na manji dio privrede (u ovom trenutku imamo 15.396 blokiranih računa, što je 19 odsto od ukupnog broja računa), dok je ostatak privrede u odnosu na kraj prethodne godine povećao svoje depozite za 25,3 odsto, što znači da je njihova likvidnost poboljšana.
Kako ocjenjujete kretanje kamatnih stopa u godini iza nas i ima li prostora za njihovo sniženje u ovoj godini godine ?
Mi imamo evidentnu tendenciju pada kamatnih stopa. U posljednjih godinu dana efektivna ponderisana aktivna kamatna stopa je niža za 1,14 procentnih poena, a u posljednje dvije godine ona je niža za 1,63 procentna poena. Očekujem da će se pomenuta tendencija nastaviti i u narednom periodu. Na to ukazuje i naša anketa koju sprovodimo kvartalno među bankama i ona ukazuje da 13 banaka očekuje pad kamatnih stopa u 2017. godini, samo dvije isti nivo, a nijedna ne očekuje rast. Sa druge strane, i opšti ambijent podstiče pad kamatnih stopa. Sa jedne strane imamo pojačanu konkurenciju na domaćem bankarskom tržištu, a sa druge strane imamo trend pojeftinjenja izvora sredstava (pad pasivnih kamatnih stopa i negativne vrijednosti referetnih kamatnih stopa poput euribora).
Zašto nijeste preporučili Vladi da utvrdi Zakon o ograničavanju kamatnih stopa, a što je CBCG predlagala proteklih godina?
U odnosu na trenutak kada smo predlagali to rješenje situacija se značajno izmijenila. U posljednjih godinu dana efektivna ponderisana aktivna kamatna stopa je niža za 1,14 procentnih poena, a u posljednje dvije godine ona je niža za 1,63 procentna poena. Mi očekujemo i nastavak te tendencije u 2017. godini. Stoga smatramo da u ovom trenutku nema potrebe za donošenjem pomenutog zakona, ali ćemo pažljivo pratiti situaciju i u slučaju neželjenih kretanja reagovaćemo pravovremeno.
Koja je vaša procjena o rastu crnogorske ekonomije u 2017. godini i na čemu je temeljite?
Tokom 2016. godine imali smo veliki rast uvoza i sporiji tempo realizacije projekta autoputa, zbog težnje da se zadovolje najviši tehnički standardi gradnje. To su dva ključna faktora redukcije stope rasta u prošloj godini. Shodno tome, realno je očekivati da će se pozitivni uticaji intenzivne gradnje autoputa i njegovih multiplikativnih efekata na druge sektore, više efektuirati na rast BDP-a u 2017. godini. Rastu ekonomije u ovoj godini doprinijeće i gradnja objekata turističkog i energetskog karaktera, kao i stabilizacija i obnavljanje proizvodnje u industriji, te povećanje poljoprivredne proizvodnje u funkciji redukcije uvoza. Prema tome, možemo očekivati da će se stopa ekonomskog rasta u 2017. godini kretati oko četiri odsto.
Gdje bi država ove godine trebalo da pozajmi novac za potrebe finansiranja budžetske potrošnje? Da li će kamate za zaduživanje na međunarodnom tržištu biti veće?
Finansijska tržišta su vrlo promjenljiva i teško je prognozirati kretanja na njima i u kratkom roku. Ipak, ne očekujemo značajniju promjenu kamatnih stopa. U trenutku kada se bude vršilo zaduživanje potrebno je razmotriti sve alterantivne izvore i njihove cijene. Svakako, najpovoljnija situacija bi bila ako bismo mogli dobiti garanciju Svjetske banke za dio duga, o čemu će se pregovarati tokom ove godine.
Da li će kredit za autoput povećati javni dug više nego što se očekuje, s obzirom na rast dolara?
Mi imamo ugovoreni grejs period od šest godina, pa tek onda počinje otplata duga koja traje 14 godina. Kurs dolara u posmatranom periodu će uticati na otplatu, a ne tekuće kretanje kursa dolara ili kretanje kursa dolara u 2017. ili 2018. godini. U pitanju je isuviše dug period da bi se mogla dati bilo kakva pouzdana prognoza.
Bonus video:
