Crnogorska ekonomija će, prema projekcijama Svjetske banke (SB), u ovoj godini ostvariti rast od 3,6 odsto, ali bi i pored toga Vlada trebalo da usvoji srednjoročni fiskalni okvir za stabilizaciju duga kojim će se vratiti na put fiskalne konsolidacije.
Šef kancelarije SB za Crnu Goru, Tatiana Proskuryakova, je u intervjuu agenciji Mina-business kazala da projekcije te institucije pokazuju da će u ovoj godini crnogorska ekonomija ostvariti rast od 3,6 odsto potpomognut javnim investicijama i potrošnjom.
"Očekuje se da ekonomija i nakon ove godine nastavi da ostvaruje rast od tri odsto u narednoj, koji će biti vođen građevinarstvom, velikim dijelom zbog izgradnje novog autoputa, i turizmom“, kazala je Proskuryakova.
Iako su ekonomski izgledi Crne Gore pozitivni, kako je navela, postoje i značajni rizici.
"Zemlja se suočava sa značajnim fiskalnim izazovima i brzim rastom duga, što prijeti da potkopa rast u srednjoročnom periodu. Ekonomija mora iznaći održivije izvore rasta, kao što su investicije privatnog sektora i izvoz, pri čemu je oboje slabo, a obzirom na potencijal zemlje, moglo bi biti puno bolje“, smatra Proskuryakova.
Ona je dodala da nova Vlada mora sprovesti ambicioznu fiskalnu konsolidaciju ako želi da obnovi održivost javnih finansija i stabilizuje nivo javnog duga.
"Zemlja već izdvaja blizu 2,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za plaćanje kamata na javni dug, a taj će iznos rasti kako se dug bude povećavao. Rejting agencije su već dva puta smanjile rejting Crne Gore zbog njenog nivoa zaduženosti, povećanja fiskalne neravnoteže i rizika vezanih za vladinu strategiju finansiranja rasta zaduživanjem“, rekla je Proskuryakova.
To, kako je poručila, podrazumijeva čak i skuplje novo zaduživanje, ograničavajući izglede zemlje za rast.
"Iako će fiskalna konsolidacija biti bolna, ona će morati uključiti kako povećanje prihoda, tako i smanjenje javne potrošnje, a i neizbježna je, pa će odgađanje neophodnih poteza, učiniti samo da oni budu bolniji u budućnosti“, dodala je Proskuryakova.
Ona je saopštila da trend brzog rasta javnog duga predstavlja prijetnju broj jedan za malu, otvorenu ekonomiju bez vlastite valute.
"Vlada bi trebalo da usvoji srednjoročni fiskalni okvir za stabilizaciju duga kojim će se vratiti na put fiskalne konsolidacije i ostvariti primarni bilans do 2019. godine“, ocijenila je Proskuryakova.
Prema njenim riječima, to bi uključivalo određene teške odluke kao što su smanjenje izdvajanja za doživotne naknade za majke, koje trenutno iznosi blizu dva odsto BDP-a godišnje, kao i ograničenje prava na tu naknadu na žene s niskim prihodima koje imaju malu djecu.
"Neke od teških mjera su i preraspodjela kapitalne potrošnje na projekte jačanja povezanosti koji se finansiraju iz grantova Evropske unije, smanjenje izdvajanja na plate kroz racionalizaciju broja zaposlenih i smanjenje osnovne plate, povećanje naplate poreza i smanjenje oslobađanja od poreza, centralizacija nabavke, racionalizacija potrošnje lijekova i pružanja zdravstvene zaštite, uz povećanje akciza na duvan da bi se obeshrabrilo pušenje i obeshrabrivanje prijevremenog odlaska u penziju, kao i racionalizacija prava na posebnu penziju.
Proskuryakova je podsjetila da je grupa SB u junu prošle godine usvojila Okvir partnerstva sa zemljom (CPF) za period do 2020. godine za pružanje podrške Crnoj Gori na njenom putu u pravcu održivijeg i inkluzivnog rasta, rješavajući najveće prioritete koje je prepoznala nedavno završena Sistematska dijagnostika zemlje.
"Novi okvir ukazuje da će indikativni iznos zajmova Crnoj Gori od SB biti između 250 i 300 miliona USD kroz period CPF-a, koji će biti primjereni brzini ekonomskih reformi“, rekla je Proskuryakova.
Izbor i priprema novih projekata SB u ovoj godini će biti usklađeni s Vladinim prioritetima.
"U januaru planiramo razgovore s Vladom u cilju identifikacije konkretnih projekata na kojima ćemo zajedno raditi“, kazala je Proskuryakova.
Kada je riječ o tekućim projektima, SB u Crnoj Gori trenutno finansira četiri operacije ukupne vrijednosti 124 miliona USD.
"Oblasti u kojima se pruža podrška obuhvataju zbrinjavanje industrijskog otpada, poljoprivredu i ruralni razvoj, visoko obrazovanje i energetsku efikasnost. Pored toga, SB pruža podršku za implementaciju dvije operacije koje se finansiraju iz grantova - projekat upravljanja slivom rijeke Drine za zapadni Balkan i projekat institucionalnog razvoja i jačanja poljoprivrede koji se kofinansira iz EU/IPA trast fonda“, dodala je Proskuryakova.
Međunarodna finansijska korporacija (IFC), dio SB koji se bavi privatnim sektorom, u Crnoj Gori ima investicioni portfelj od ukupno 34,5 miliona USD.
"IFC usmjerava svoje investicije u usluge u Crnoj Gori za privlačenje uključivanja privatnog sektora u infrastrukturne i turističke, kao projekte u sektorima vezanim za turizam i pomoć za unaprijeđenje pristupa finansiranju putem banaka i mikro-finansijskih institucija i rješavanje problema nekvalitetnih zajmova“, zaključila je Proskuryakova.
Bonus video:
