Cvjeta siva ekonomija: Nelegalni brodovi, nema kazni za vodiče bez licenci... - Vijesti.me
IZMJENE ZAKONA STVORILE PROBLEME

Cvjeta siva ekonomija: Nelegalni brodovi, nema kazni za vodiče bez licenci...

Uprava za inspekcijske poslove ukazuje da su im posljednje izmjene Zakona o turizmu i ugostiteljstvu stvorile probleme

Zakonom nije predviđena kazna za turističke vodiče, a taj problem je posebno izražen u Perastu, Kotoru, Cetinju, Budvi i Baru
Zakonom nije predviđena kazna za turističke vodiče, a taj problem je posebno izražen u Perastu, Kotoru, Cetinju, Budvi i Baru (Foto: Pixabay)

Nepostojanje kazni za turističke vodiče bez licenci, veliki broj nelegalnih brodova na Skadarskom jezeru, Perastu i luci Kotor, kao i neblagovremeno pribavljanje kompletne dokumentacije za rad privremenih ugostiteljskih objekata na primorju ključni su problemi koji otežavaju borbu protiv sive ekonomije u ljetnjoj turističkoj sezoni.

Do ovih podataka je došla Uprava za inspekcijske poslove (UZIP) tokom inspekcijskog nadzora u prošloj, i u prvoj polovini ove godine.Ti podaci su sastavni dio Vladinog izvještaja o suzbijanu sive ekonomije koji je usvojen na posljednjoj sjednici u avgustu.

Pojačani nadzor u ovoj ljetnjoj turističkoj sezoni počeo je 8. junu ove godine, a UZI je od tada pa do kraja juna izrekla kazne kroz napisane prekršajne naloge u ukupnom iznosu od 1,05 miliona eura i ta cifra je značajno uvećana u odnosu na juna prošle godine kada je u periodu do 11. juna pa do kraja mjeseca napisano kazni u vrijednosti od 653,4 hiljade eura.

UZIP je istakao da su im posljednje izmjene Zakona o turizmu i ugostiteljstvu stvorile probleme i da su te izmjene “pomogle” rastu sive ekonomije.

Loši zakoni

UZI je objasnila da Zakonom o turizmu i ugostiteljstvu nije predviđena kazna za turističke vodiče, a taj problem je posebno izražen u Perastu, Kotoru, Cetinju, Budvi i Baru.

“Iako je ovaj nedostatak Zakona predočen Ministarstvu turizma kao ozbiljna prepreka za efikasan inspekcijski nadzor u ovom segmentu, dobijen je neočekivan odgovor kojim se (ne prihvatajući da se radi o grešci u Zakonu), inspektori upućuju da ovu nepravilnost podvode pod Krivični zakonik. Šta reći o tom uputstvu pri činjenici da Zakon o turizmu i ugostiteljstvu propisuje prekršajnu odgovornost za nepravilnosti koje predstavljaju veću društvenu opasnost od ove. U nautičkom turizmu je visok nivo sive ekonomije. 

Najizraženije prisustvo nelegalnih brodova je u Virpazaru, odnosno na Skadarskom jezeru, zatim u Perastu i luci Kotor. (Tokom maja i juna 2019. inspektori su donijeli 63 rješenja o zabrani rada - na Skadarskom jezeru 18 i u Kotoru 45 rješenja). Nadzor se radi u saradnji sa Upravom policije (granična policija, Odjeljenje za javni red i mir), Upravom pomorske sigurnosti i Lučkom kapetanijom, ali veliki problem u nadzoru predstavlja nedostatak službenog plovila,” stav je UZIP-a.

U junu napisane kazne u milionskom iznosu: Ilustracija(Foto: Arhiva "Vijesti")

U Upravi su problematizovali i to što je Zakon o turizmu i ugostiteljstvu ove godine izmijenjen neposredno pred početak ljetnje sezone (u primjeni je od 8. maja), a tim izmjenama je dio nadležnosti ustupljen lokalnoj inspekciji koja nije bila pripremljena za posao koji joj se dodjeljuje.

“Jedan broj odredbi ovog zakona je nejasan, sa pravnim prazninama, tako da je na ovaj način ‘pomognuto’ sivoj ekonomiji, posebno u dijelu poslovanja privremenih ugostiteljskih objekata, kao i nekih turističkih usluga. Turistička inspekcija je, nakon pomenutih radionica, pripremila listu pitanja koja je dostavljena resornom Ministarstvu, ali, iako se na odgovor duže čekalo, na jedan broj pitanja nijesu dati precizni odgovori. I Zakon o strancima je izmijenjen, sa nedostatkom u odredbama o sezonskom zapošljavanju, ali i praksa u vezi sa implementacijom pojedinih odredbi ima nedostataka, zbog čega Inspekcija rada u određenim segmentima ne može biti efikasna”, istakli su u UZIP-u.

Neefikasni sudovi

Iz Uprave su istakli da njihovo višegodišnje iskustvo sa praksom sudova koji postupaju po incijativama inspektora nameće potrebu da se to područje ozbiljno analizira.

“Na primjerima odluka prekršajnih sudova, kod kojih je godišnje aktivno preko hiljadu predmeta Uprave, možemo ukazati da se za veliki broj prekršaja, koji su u sferi sive ekonomije, izriču kazne ispod propisanog minimuma, kao i da ima odugovlačenja prekršajnih postupaka, koji završe i nastupanjem zastarjelosti (u toku prvostepenog ili drugostepenog postupka). Uz to, izvršenje novčanih kazni izrečenih u prekršajnom postupku, mora biti kontinuirana obaveza sudova, kao i informisanje Uprave o realizaciji tih aktivnosti. Smatramo da su to pitanja kojima se organi pravosuđa moraju posvetiti, jer konkurentnost na tržištu i zaštitu od sive ekonomije, kao i zaštitu svih zakonom zaštićenih vrijednosti, sistem mora organizovano i koordinirano podržavati”, ocijenili su u UZIP-u.

Kao su objasnili problem sa privremenim ugostiteljskim objektima u zoni morskog dobra je taj što oni ne mogu da blagovremeno pribave svu dokumentaciju jer procedura traje više od mjesec dana.

“Posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o turizmu i ugostiteljstvu propisana je nadležnost inspektora lokalne uprave ‘pružanje usluga u privremenim ugostiteljskim i drugim objektima na javnim površinama i na drugom prostoru za koje odobrenje za obavljanje djelatnosti, odnosno rješenje o upisu u Centralni turistički registar izdaje nadležni organ lokalne uprave’. Dakle, kontrola privremenih objekata (pa i u zoni morskog dobra - plažni barovi, restorani, kafe barovi...) sada je u nadležnosti lokalnih inspekcija, koje nijesu pripremljene za sprovođenje ovih nadležnosti (na primjer u Budvi postoji samo jedan inspektor), tako da je siva ekonomija u ovoj oblasti u porastu”, naglasili su u UZIP-u.

Spremne izmjene Zakona o inspekcijskom nadzoru 

U Vladinom izvještaju je navedeno i da je pripremljen Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o inspekcijskom nadzoru, u kome su izvršene korekcije u svim segmentima u kojima su se u dosadašnjoj praksi inspektora prepoznale prepreke efikasnijem inspekcijskom nadzoru.

“Nacrt zakona se nalazi na usaglašavanju kod Ministarstva javne uprave i Ministarstva pravde, u okviru koga treba da se ocijeni i potreba izmjene drugih zakona (Zakon o prekršajima i Zakon o staranju o privremeno i trajno oduzetoj imovini), što bi u daljoj proceduri moralo ići u paketu istovremeno. Neophodno je što prije dovršiti proceduru izmjene i dopune predmetnih zakona”, piše u dokumentu.

Uvesti iste kazne preduzetnicima i firmama za prekršaje 

Iz Uprave su istakli da se mora preispitati kaznena politika u sferi prekršajne odgovornosti preduzetnika, za koje su u svim zakonima propisane blaže kazne u odnosu na kazne za pravna lica.

“To iz razloga što je primijećeno, posebno u pojačanom nadzoru u sezoni na primorju, da se na tržištu u ukupnom broju poslovnih subjekata, povećava broj preduzetnika u odnosu na broj pravnih lica, a i broj prekršilaca je procentualno veći među preduzetnicima (posebno kod privremenih objekata u toku turističke sezone)”, kazal isu u UZIP-u.

Kako su objasnili, pretpostavka je da se tom promjenom subjektiviteta žele izbjeći veće kazne propisane za pravna lica (i odgovorna lica), pa je predlog da se izvrši analiza tog područja i preduzmu odgovarajuće mjere.

“Ne postoje realni razlozi za različito propisivanje kazni za iste prekršaje za preduzetnike i pravna lica, pa bi ujednačavanje kazni uticalo na odvraćanje od kršenja propisa”, ocjena je UZIP-a


Vidi sve komentare