Damjanović: Neka banke otpišu kamate - Vijesti.me
SVI DA POPUSTE

Damjanović: Neka banke otpišu kamate

Predsjednik skupštinskog odbora za ekonomiju smatra da rješavanje problema teško naplativih kredita ne treba da bude samo o trošku Vlade

Predsjednik skupštinskog odbora za ekonomiju i poslanik SNP-a Aleksandar Damjanović ocijenio je za „Vijesti“ da bi uz poreske olakšice koje je država najavila u cilju rješavanja pitanja loših kredita i banke trebale da daju doprinos kroz otpis kamate klijentima koji prihvate otplatu glavnice duga po predloženim uslovima.

U Udruženju banaka (UBCG) i Uniji poslodavaca (UPCG) nijesu “Vijestima” dali precizan odgovor da li smatraju da bi banke trebale da otpišu kamate na kredite koje ne mogu da naplate.

Firmama koje postignu dogovor sa bankama o reprogramu loših kredita, koje banke do sada nijesu mogle naplatiti, država će odložiti naplatu poreza, a neće ni tražiti  dodatne poreske prihode koje bi mogla imati po osnovu tih transakcija, navedeno je u radnoj verziji zakona o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju.

To je zvanično nedavno potvrđeno “Vijestima” u Svjetskoj banci (SB) koja je partner Centralnoj banci (CBCG) i Ministarstvu finansija na projektu rješavanja loših kredita koji je započet u junu prošle godine.

Projekat je dobio ime „Podgorički model dobrovoljnog finansijskog restrukturiranja”, a CBCG planira da do kraja godine predlog tog zakona uputi Vladi.

“Poreski dug je u stvari način na koji država kreditira poreske obveznike. U skladu sa namjerom da država kao 'kreditor' u cilju brze naplate glavnice poreskog duga poreskim dužnicima ponudi otpis kamate (koje su značajno niže od bankarskih) smatram da bi isti metod, prateći potez države, trebalo da primijene banke i mikrofinansijske institucije. Jasno je da se radi o privatnom sektoru i nije poželjno da država bez dogovora sa njima nameće rješenje”, rekao je Damjanović.

Kako je dodao, imajući u vidu pokušaje da se kroz "podgorički model" rješava pitanje loših kredita i to na način da u tom modelu učestvuje država sa različitim olakšicama (čak i poreskim prema onima koji prihvate dobrovoljno restrukturiranje tih dugova) bankarski sektor bi mogao da ponudi istovjetno rješenje kao država i ponudi otpis kamate klijentima koji prihvate prevremenu otplatu glavnice duga bez dodatnih troškova prevremene otplate.

“Uvjeren sam da bi to svojevrsno "prepakivanje" dugova imalo pozitivnog efekta na oporavak finansijskog sektora i brže stvaranje uslova za rast kreditne aktivnosti od čega direktno zavisi i oporavak privrede”, istakao je Damjanović.

“Uvjeren sam da bi to svojevrsno "prepakivanje" dugova imalo pozitivnog efekta na oporavak finansijskog sektora", kaže Damjanović

Generalni sekretar UBCG Mirko Radonjić u odgovoru na pitanje “Vijesti” da li bi banke trebalo da se odreknu kamate na kredite, kazao je da će banke u skladu sa ciljevima tog projekta svojom poslovnom politikom i u direktnoj komunikaciji sa klijentima odrediti visinu kamatne stope koja će biti prihvatljiva za obje strane.

“Projektom za dobrovoljno finansijsko restrukturiranje loših kredita  predviđa se podsticaj privrednim društvima koja su solventna, ali imaju problema sa likvidnošću da se konsoliduju kroz korporativno i finansijsko restrukturiranje kako bi mogla da nastave sa redovnim poslovanjem i da se osposobe za redovno vraćanje kredita”, dodao je Radonjić.

U UBCG su rekli da podržavaju namjeru CBCG, Ministarstva finansija i SB za kreiranje “podgoričkog modela” kojim se pokušava iskoristiti opcija dobrovoljnog restrukturiranja kredita.

„Ugovor o finansijskom restrukturiranju, prema nacrtu zakona o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju može sadržati različite mjere finansijskog restrukturiranja koje se utvrđuju u tom procesu. Između ostalih, to može biti otplata u ratama, promjena kamatnih stopa, umanjenje glavnice ili drugih uslova potraživanja zaključivanje ugovora o novom kreditu“, rekla je šef sektora za ekonomiju u UBCG Ana Rašović, podsjećajući da se finansijsko restrukturiranje može sprovoditi isključivo ukoliko su i dužnik i povjerilac saglasni da u njemu učestvuju, a ugovor se potpisuje u skladu sa potrebama i interesima obje strane.