ISTRAŽIVANJE CIN-A I "VIJESTI" O AFERI "ATLAS"

Interesi Kneževića, Đukanovića i Statisa bili važniji od države

Tolerisanje problema u bankama može izazvati probleme u odnosima sa Svjetskom bankom, otežati smanjenje javnog duga i dugoročno ugroziti javne finansije. Iz Svjetske banke već upozoravaju

Svjetska banka je ministru finansija Darku Radunoviću pred praznike, 24. decembra 2018, poslala nacrt dokumenta PBG2. Tim se dokumentom preciziraju uslovi i obaveze Crne Gore za davanje novih garancija od Svjetske banke, na osnovu kojih bi se mogli povući novi krediti po povoljnim uslovim, neophodni Crnoj Gori za održavanje javnih finansija i servisiranje ogromnog javnog duga.

U pismu koje prati taj dokument jasno se kaže da bi Crna Gora trebalo da se fokusira na spašavanje bankarskog sistema u cijelini, umjesto na nesistematsko spašavanja pojedinih banaka. Navodi se i da su neophodni jasni planovi za rješavanje problema u dvjema bankama sa „neadekvatnim kapitalom“.

Ovo nije prvo upozorenje Svjetske banke. I prilikom davanja prvih garancija, 2017. godine, Svjetska banka je tražila da se tada tri problematične crnogorske banke kontrolišu.

Očito da je problem kontrole bankarskog sistema već dugo prisutan u Crnoj Gori i da Centralna banka nije na najbolji način vršila svoju regulativnu funkciju. Čitanje dostupnih revizorskih izvještaja komercijalnih banaka upućuje na zaključak da su neke banke imale ozbiljan problem sa ispunjavanjem uslova za zakonit rad banaka. I da se to tolerisalo. To važi za sada aktuelne Atlas i IBM banku, u vlasništvu Duška Kneževića, ali i za Prvu banku porodice Đukanović i Univerzal kapital banku grčkog biznismena i medijskog magnata Petrosa Statisa.

ATLAS BANKA - problemi od 2011.

Svaki eksterni revizorski izvještaj Atlas banke, od 2011, sadržao je odrednice „kvalifikovano mišljenje“ i „skretanje pažnje“. Revizori su navodili da je u određnim stavkama u izvještajima kapital precijenjen, gubici potcijenjeni, izloženost prema povezanim licima i drugim bankama veće od zakonski dozvoljene. Sve to je trebalo da bude alarm za CBCG, jer je ukazivalo na rizično poslovanje koje je moglo da ugrozi kapital i depozite klijenata. Prema pouzdanim informacijama, CBCG tek 2015. sprovodi kontrolu u Atlas banci. Nakon nalaza tadašnji viceguverner za kontrolu banaka Velibor Milošević predlaže uvođenje privremene uprave, do koje tada nije došlo. Da su postojali ozbiljni problemi, na koje CBCG nije reagovala na pravi način, pokazuje i tvrdnja eksternog revizora da su početkom 2016. godine u samoj Atlas banci preduzeli određene mjere koje su trebale da stabilizuju njeno poslovanje. Dvije godine kasnije početkom 2017. CBCG traži da Atlas banka obavi dokapitalizaciju od 10 miliona eura.

Tek 2018, nakon što je Crna Gora trebalo da pokaže Svjetskoj banci da je ispunila svoje obaveze po dokumentu PBG1, sporazumu o garancijama Svjetske banke koji je sklopljen 2017. godine, kojima se precizno tražilo da se obrati pažnja na poslovanje rizičnih banaka, CBCG uvodi mjere u Atlas banci i IBM. Privremena uprava uvedena je 7. decembra, a sastanak guvernera sa predstavnicima Svjetske banke održan je tri dana kasnije.

Posljednji revizorski izvještaj za 2017. je negativan. Izvještaj je objavljen, mimo zakonskog roka, sa zakašnjenjem od gotovo pola godine tek u decembru 2018, i to nakon što su uvedene mjere u Atlas banku.

IBM - Prvo tvrdili da je sve u redu, pa uveli stečaj

U svim izvještajima od 2012, eksterni revizor iznosi rezervu kada je u pitanju ova Kneževićeva banka. Revizor kasnije otkriva da je u aprilu 2014. CBCG zahtijevala poboljšanje određenih parametara poslovanja. U kasnijim izvještajima revizor navodi da se nije mogao uvjeriti u tačnost podataka koje im je davala uprava IBM. U izvještaju revizora piše i da je CBCG u aprilu 2015. ukazala na veću od zakonom dozvoljene izloženost IBM prema dvjema bankama, kao i prema povezanim licima. To ukazuje da je IBM poslovala iznad zakonskog maksimuma sa povezanim subjektima i licima, što može da predstavlja rizik za druge deponente. Da je takav način poslovanja bio problem svjedoči i činjenica da IBM nakon upozorenja od CBCG, kojom je tada upravljao Dakić, smanjila svoju izloženost prema povezanim bankama i licima tokom 2015. Revizor i u posljednjim izvještajima, pored rezervi, navodi da je moguće da je precijenjena imovina banke, jer smatra da su neke akcije u vlasništvu IBM precijenjene kao i njeni ulozi u drugim firmama.

Knežević

Guverner CBCG u januaru saopštava da se uvodi stečaj u IBM, iako je samo nekoliko sedmica ranije ubjeđivao javnost i deponente Atlas banke i IBM-a da neće biti stečaja i da se ne boje za svoje depozite. CBCG kao razlog za stečaj i IBM navodi pad solventnosti, likvidnosti i kapitala ispod zakonskog minimuma. Neki analitičari su iskazali čuđenje zašto se uvodi stečaj u IBM a ne i u Atlas banku, čiji su bankarski parametri u nekim kategorijama još negativniji nego kod IBM-a. Tako se upozorava da je koeficijent solventnosti Atlas banke znatno ispod zakonskog minimuma i da je zbog toga u ovu banku takođe mogao biti uveden stečaj.

Guverner je pominjao da će se Atlas banka dokapitalizovati. Pitanje je međutim, kome se isplati da nakon svega uloži u ovu banku. Da li su u CBCG procijenili da bi uvođenje stečaja u Atlas banku uzdrmalo bankarski sistem jer je ona mnogo veća od IBM-a. U Atlasu samo mali deponenti imaju oko 100 miliona eura, a desetine miliona drže veliki klijenti poput Aerodroma, telekomunikacionih kompanija i Opština. Čak su i međunarodne finansijske institucije poslovale preko Atlas banke i imaju milionske depozite u toj Kneževićevoj instituciji.

Prva banka - I nakon pomoći slaba solventnost

I nakon što je Vlada 2010. godine sa 44 miliona eura spasila banku porodice Đukanović, njeno poslovanje nije bilo u potpunosti u skladu sa zakonskim standardima. U većini revizorskih izvještaja od 2012. mišljenje je sa rezervom, upozorava se da je izloženost banke prema povezanim licima veća od zakonski dozvoljene, da su pojedine stavke u izvještaju banke vođene mimo međunarodnih finansijskih standarda, da je u pojedinim slučajevima potcijenjen gubitak, kao i da se revizori nijesu uvijek mogli uvjeriti u tačnost podataka koje im je dostavljao menadžment.

Aco Đukanović

Iz izvještaja se vidi i da je CBCG 9. marta 2012. godine tražila da Prva banka koeficijent solventnosti hitno, do kraja tog mjeseca, poveća na 12 odsto i da ga na tom nivou održava najmanje do kraja te godine. To ukazuje i da je nakon injekcije od 44 miliona banka porodice Đukanović imala ozbiljne probleme sa solventnošću. Međutim, i pored upozorenja Prva nije postupila po nalogu CBCG, jer je na kraju te godine koeficijent solventnosti bio 10,63 odsto. Međutim, to što Prva nije ispunila zahtjeve, nije proizvelo nikakve mjere od strane CBCG.

CBCG je ponovo u februaru 2014. tražila od banke porodice Đukanović da podigne koeficijent solventnosti, što je ona ispunila tek krajem te godine.

Interesantno je da je CBCG tražila da Prva banka podigne solventnost na 12 odsto, iako je zakonski minimum 10. To ukazuje na sumnju da su u Prvoj neki drugi prametri bili rizični, pa su zahtijevane jače garancije. I u izvještajima za posljednje dvije godine (2016. i 2017) revizori su kada je Prva banka u pitanju dali mišljenja sa rezervom. Međutim, CBCG je sve to tolerisala, iako se u Prvoj banci drže stotine miliona eura novca državnih preduzeća, opština, ministarstava i građana.

Prema posljednjim informacijama CIN i “Vijesti”, Prva banka sada nema problem sa koeficijentom solventnosti koji se kreće oko 13 posto.

Universal Capital banka - Izloženost bila i do 288 odsto

Statis

Ova banka u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa takođe nije ispunjavala zakonske uslove, jer je imala veoma visoku izloženost prema kompanijama povezanim sa njenim vlasnikom. Iako je zakonski minimum za ovu izloženost 25 odsto, kod ove banke je u 2014. iznosio čak 267 odsto, a u 2015. raste na 288 odsto. To pokazuje da je banka stvorena da bi se preko nje obavljale prije svega transakcije Petrosa Statisa i povezanih partnera. Zabranjivajuće je da je CBCG to tolerisala i da je čak nakon upozorenja u 2016. koeficijent opet iznad zakonskog maksimuma, iznosio je na kraju te godine 53 odsto. I u 2017. Statisova banka posluje mimo regula, sa koeficijentom izloženosti od 34 odsto. Podsjetimo da je istraživanje novinarskog konzorcijuma, u kojem su učestvovale i “Vijesti”, utvrdio da su preko ove banke vršene sumnjive transakcije Statisovog partnera Vej Seng Pua, protiv koga se vodila istraga u SAD i Švajcarskoj.

Narušavanje saradnje sa SB vodi u bankrot

Slučaj ove četiri banke ukazuje na činjenicu da CBCG od 2011. godine, od kada njom rukovode dvojica guvernera Milojica Dakić i Radoje Žugić, ne kontroliše u dovoljnoj mjeri bankarski sektor, da neke banke mogu godinama da krše zakonske norme i standarde. Da li tako CBCG ugrožava cjelokupan finansijski sistem u zemlji i dovodi u pitanje ispunjavanje obaveze koje Crna Gora ima prema međunarodnim finansijskim institucijama, prije svijega Svjetskoj banci i MMF-u, čija je podrška neophodna zemlji zbog obezbjeđivanja povoljnih kredita i finansiranja javnog duga koji je prema nekim procjenama sa garancijama dostigao čak 80 odsto BDP-a. Ukoliko ne bi bilo saradnje sa tim institucijama Crna Gora bi bila pred bankrotom.

To je samo jedan nivo problema. Ovakav odnos CBCG prema povlašćenim bankama, odsustvo regulacije i kontrole, moglo bi da ugrozi i zdrave banke. Ako se kriza u Atlas i IBM ne sanira na pravi način, to bi moglo da dovede do gubitka povjerenja u bankarski sistem i povlačenja depozita i iz zdravih banaka, što bi bilo pogubno za ekonomiju Crne Gore koja je i onako ranjiva.

Konflikt interesa ili guverner mekog srca

Radoje Žugić ima čvrste i isprepletane veze sa nekim od najznačajnijih predstavnika Atlas banke. On je 2011. godine doktorirao na Beogradskoj bankarskoj akademiji - Fakultetu za bankarstvo, osiguranje i finansije u Beogradu, čiji je osnivač i vanredni profesor Duško Knežević. Doktorirao je na temi: Međuzavisnost strukturnih promjena i efikasnosti investicija na primjeru Crne Gore. Predsjednik komisije bio je Hasan Hanić, mentor Zoran Grubišić, a treći član komisije bio je Nikola Fabris. Zanimljivo je da su u periodu kada je Kneževićeva banka prolazila kroz ozbiljnu krizu predsjednik komisije za Žugićev doktorat i mentor smjenjivali na mjestu predsjednika upravnog odbora Atlas banke u Podgorici.

Hasan Hanić je od osnivanja banke imao značajne pozicije u toj instituciji, bio je član i predsjednik Upravnog odbora, kao i predsjednik nadzornog odbora. Hanić je bio predsjednik Upravnog odbora od 2015. do 2016, a Grubišić od 2016.

Treći član komisije Nikola Fabris, sadašnji viceguverner CBCG, takođe je angažovan na Kneževićevoj Bankarskoj akademiji.

Mediji su ranije pisali da Kneževićev fakultet na kojem je doktorirao Žugić, 2011. kada je guverner branio tezu, nije bio akreditovan za doktorske studije.

Žugićeva ćerka Jovana doktorant je na Kneževićevom fakultetu u Beogradu.

Žugić je jedno vrijeme bio i u upravi Prve banke.