Koliko bi država platila Rusima utvrdio bi sud - Vijesti.me
GVOZDENOVIĆ PRIZNAO DA JE POKUŠAO DA PREPIŠE "AS" NA BUDVANSKU RIVIJERU

Koliko bi država platila Rusima utvrdio bi sud

Ministar nije imao odgovor na pitanje zašto da bi se u slučaju raskida ugovora i plaćanja obeštećenja hotel prevodio na BR kojoj je isplaćen novac za prodaju hotela

Branimir Gvozdenović
Branimir Gvozdenović (Foto: Boris Pejović)

Ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović kazao je da će u slučaju raskida ugovora za izgradnju hotel As pravosudni organi utvrditi koliko će novca morati da isplati država investitoru rusko-crnogorskoj kompaniji Nega turs.

On je danas na kontrolnom saslušanju pred skupštinskim Odborom za ekonomiju, finansije i budžet priznao da je resor kojim rukovodi pokušao da prepiše hotel As na Budvansku rivijeru (BR), iako ugovor još nije raskinut, te da je budvanska Uprava za katastar odbila da to uradi.

Ministar nije imao odgovor na pitanje zašto da bi se u slučaju raskida ugovora i plaćanja obeštećenja hotel prevodio na BR kojoj je isplaćen novac za prodaju hotela.

As je prodat firmi Nega turs u maju 2002. za pet miliona maraka uz obavezu da ulože 22 miliona maraka i da hotel završe do kraja 2003. Obaveze nijesu ispunjene ni nakon 12 godina, pa je potpisan aneks ugovora.  Ministarstvo održivog razvoja i turizma je početkom godine pokrenulo procedure raskida ugovora i  naplate bankarske garancije od tri miliona eura kod ruske Sber banke. Ministarstvo je početkom marta podnijelo krivične prijave protiv šest osoba jer su utvrdili da garancija koja je priložena uz Aneks ugovora nije validna.

Odbor je osim Gvozdenovića saslušao i vršioca dužnosti Sekretarijata za kapitalne I razvojne projekte Biserku Dragićević.

Prema ugovoru država u slučaju raskida treba da isplati 70 odsto uloženog novca investitoru. Savjet za privatizaciju je u svojim izvještajima priznao da je investitor do sada uložio 43 miliona eura.

Predsjednik odbora Aleksandar Damjanović (SNP) pitao je Gvozdenovića u kojem iznosu država u slučaju raskida treba da obešteti investitora.On smatra da ako dođe do tog scenarija država će imati problem.

“Treba da platimo novac, da bi se hotel vratio BR. Imal ibi sutuaciju da će neki investitor iz BR, koji ima 30 odsto, doći u posjed jedne trećine hotela. Znači, država da plati obeštećenje ,a neko drugi da dobije dio hotela” kazao je Damjanović.

Gvozdenović je kazao da će pravosudni organi odlučiti o iznosu za obeštećenje, te da je to dug proces koji zahtijeva vrijeme. Dragićević je objasnila da je teško odgovoriti na pitanje o obeštećenju i da su Vlada i BR pretrpjele štetu. Ona je dodala da će to biti predmet daljih analiza pravnih, finansijskih i ekonomskih stručnjaka koji će u daljem postupku sa zahtjevom za naknadu štete uz raskid ugovora procesuirati tužbu prema sudu.

“Kakvu je štetu pretrpjela BR ako joj je plaćeno 5,5 miliona maraka za hotel i zašto se pokušava uknjižiti imovina na nju. Ako se to desi otvoreno sumnjam da se radi o namještanju posla nekome. Hotel je vlasništvo države, a ne BR. Ako do toga dođe to je korupcija” istakao je nezavisni poslanik Mladen Bojanić.

Na pitanje Bojanića da li su tačne informacije Savjeta za privatizaciju da je investitor uložio 43 miliona a i hoće li neko odgovarati ako se dolaže da nijesu tačne Gvozdenović je ponovio da će odgvor dati pravosudni organi. Bojanić mu je rekao da ima problem da kaže da to nije tačno jer bi doveo u nezgovdnu poziciju Savjet, a ako prizna onda ide u korist investitoru.

Na pitanje Damjanovića zašto je ministarstvo kasnilo dvije godine sa izdavanjem građevinske dozvole Gvozdenović je rekao da su je izdali kada je investitor kompletirao dokumentaciju.

Gvozdenović je, odgovarajući Damjanoviću, kazao da pravne službe ministarstva u saradnji sa Zaštitnikom imovinsko-pravnih odnosa smatraju da je ugovor jednostrano raskinut i da su u skladu sa zaključkom Vlade podnijeli inicijativu za vrćanje u početno stanje.

“ Tu inicijativu Uprava za katastar nije prihvatila. Smatramo da je to bilo u interesu države i da nema nikakvih drugih kalkulacija” rekao je Gvozdenović.

Srđan Milić (SNP) rekao je da bi ovim slučajem trebalo da se pozabavi Vrhovno državno tužilaštvo. On je pitao Gvozdenovića da li je formirana Komsija koja je trebala da nadzire izgradnju i koliko je puta vršila nadzor . Ministar je kazao da nije formirana jer radovi nijesu bili počeli.

Na pitanje Veljka Zarubice (DPS) da li Vlada snosi odgovornost što je investitor zbog kašnjenja građevinske dozvole ostao bez partnera iz Rusije Gvozdenović je rekao da nema nikakve odgovornosti i da je dozvola izdata kada je kompletirana dokumentacija.

Goran Tuponja (Pozitivna) je kazao da je evidentno ni da se u narednih pet godina nećee hotel biti stavljen u funkciju. 

 Konjević: Napravljen ozbiljan propust

Na pitanje Raška Konjevića (SDP) da kaže ime i prezime osobe koja je provjeravala garanciju koju je izdala ruska Sber banka Gvozdenović je rekao da je investior dostavio garanciju koja je u skladu sa procedurama u potpunosti provjerena.

“Predsjednik borda Nega turs Dejan Gradašević početkom 2014. godine dostavlja tekst garancije usaglašen sa Sber bankom. Ministarstvo potom dostavlja tekst Tenderskoj komsiji i Ministarstvu finansija sa zahtjevom da se provjeri rejting banke. Dostavili smo tekst garancije Savjetu za privatizaciju uz kompletnu prateću dokumentaciju koji ga i usvaja” rekao je Gvozdenović.

Objasnio je da kada su pokrenuli naplatu kontaktirali su ambasadu koja je komunicirala sa bankom, te da su nakon odgovora banke da nije dala garancije podnijeli krivičnu prijavu.

Konjević je kazao da je napravljen ozbiljan propust i da se njena validnost može provjeriti u roku od 24 časa

Na pitanje nezavisnog poslanika Damira Šehovića da li su svi u Vladi bili za potpisivanje ankesa Gvozdenović je potvrdno odgovorio.

“Podržao sam aneks , ali nijesam znao u tom trenutku da ste nas obmanuli sa garancijom” kazao je Konjević.

Predstavnici Nega tursa prisustvovali, ali nijesu učestvovali u raspravi

Sjednici su prisustvovali predstavnici Nega tursa Vladislav Popović i Dejan Gardašević, ali nijesu učestvovali u raspravi.

Nakon sjednice oni su ponovili da su za garanciju platili 200 hiljada eura i da su založili imovinu u Moskvi, te da su tužili Sber banku.

Objansili su da su dali predloge ministarstvu  kao da naplate tri miliona od čega oni ne bježe, ali da nemaju odgvor od resora Gvozdenovića.

“U interesu je da  nađemo zajedničko rešenje. Ako ga nema slijedi sudski spor” kazao je Gardašević